Otvoren je prije 75 godina, u razdoblju hladnog rata, kada su dva suprotstavljena bloka vodila utrku u naoružavanju atomskim oružjem. Osnovan kao Institut za nuklearnu fiziku, danas je pravi grad u gradu, a njegov se kompleks na Šalati proteže na 14 hektara. Nosi i titulu našeg najvećeg istraživačkog instituta iz područja prirodnih i biomedicinskih znanosti te istraživanja mora i okoliša, a u zelenoj oazi svega desetak minuta od strogog centra Zagreba svakodnevno radi oko tisuću domaćih i stranih znanstvenika.
Kako bi se osigurali bolji uvjeti rada, 2022. počela je i velika obnova kompleksa Instituta Ruđer Bošković (IRB). Iz strukturnih fondova Europske unije osigurano je više od 100 milijuna eura, što je čini najvećim znanstvenim infrastrukturnim projektom u zemlji, a uz to što se obnavljaju postojeće zgrade, gradi se još pet objekata. – Jedna nova zgrada već je skoro dovršena, a gradi se i hala za akcelerator, koji dolazi za dva mjeseca – govori nam dr. sc. Ivanka Jerić, pomoćnica ravnatelja i koordinatorica projekta, koja nas je dočekala na gradilištu u Bijeničkoj 54. Kompleks će, dodaje, dobiti i kongresnu dvoranu, smještajne kapacitete za znanstvenike te novu veliku zgradu za istraživače iz područja okolišnih znanosti.
Urbano-pejsažna cjelina IRB-a vrlo je vrijedan sklop u kojem dominira izvorna arhitektonska zamisao Kazimira Ostrogovića, uz hortikulturnu kompoziciju Zvonimira Kanija, pa se cijela obnova provodi pod strogim konzervatorskim nadzorom. – Kompleks se nalazi u zelenom pojasu i od samog početka zamišljen je kao prirodno, stimulirajuće okruženje za znanstvenike. Iako smo morali ukloniti dio drveća, izrađen je projekt hortikulturne obnove pa će ovdje ostati zelena oaza kakva je uvijek bila – ističe I. Jerić. Projekt je idejno počeo još 2012., a ugovor s Europskom komisijom potpisan je 2020., usred pandemije. – Radovi su pak fizički počeli 2022. i unatoč brojnim izazovima, od potresa do rasta cijena i nedostatka radne snage u građevinskom sektoru, držimo rok završetka 2027., iako će ga trebati malo pomaknuti – kaže I. Jerić.
Obnova Instituta izravno će podignuti istraživačke kapacitete zemlje jer suvremeni laboratoriji, standardizirani sigurnosni uvjeti i nova znanstvena oprema skraćuju put od ideje do rezultata, povećavaju konkurentnost u međunarodnim natječajima i olakšavaju suradnje s industrijom. – Ovo je investicija koja mijenja "igru", brže postavljamo eksperimente, lakše zadržavamo mlade istraživače te privlačimo projekte i partnere koje prije nismo mogli – napominje pomoćnica ravnatelja IRB-a. Kongresna dvorana i dodatni smještaj za gostujuće znanstvenike, dodaje, omogućit će češće konferencije i dulje boravke vrhunskih stručnjaka u Zagrebu, što će multiplikativno utjecati na prijenos znanja i stvaranje novih istraživačkih timova, a modernizacija prostora prati i kadrovsku politiku.
– Jedna od državnih mjera je poticanje povratnika, što su za Ruđer bila četiri mjesta godišnje, a sada smo na pet. Imamo više zahtjeva za povratak nego što ih možemo primiti, ne zato što ne želimo, nego zato što ljude i njihove projekte trebamo negdje smjestiti – objašnjava I. Jerić. A standardizirani laboratoriji s digestorima i velikim središnjim stolovima, stakleni pasaži koji ih spajaju s uredskim zonama te "tehnološki hodnici" za servis i instalacije, napominje, dizajnirani su tako da se povratnici i gosti mogu "sutra" useliti i početi raditi. – Većina njih ne traži "zlatne uvjete", nego normalne, stabilne i predvidljive, a to je upravo ono što ovom obnovom osiguravamo – domeće. Obnova pak ne mijenja samo fasade nego i način rada. – Organizacija laboratorija slična je onoj u Oxfordu ili Cambridgeu, a pokazala se najboljom. Između su staklena vrata kako bi se uz ureda vidjelo što se zbiva u labosu, i radi sigurnosti i radi brže suradnje – objašnjava I. Jerić. U prizemlju novih objekata predviđene su i modularne učionice te seminarske dvorane s izlazima na terase.
Nadzor projekta je višeslojan. – Redovito nas obilaze misije Europske komisije i Svjetske banke i vrlo nas hvale. Možda više nego domaći jer razumiju koliko je izazovno "živjeti" na gradilištu i istodobno stvarati znanost – kaže uz osmijeh. A znanstvenici? – Zapravo su iznenađujuće strpljivi. Naravno da postoje granice, ali svjesni su da je ovo ulaganje u budućnost. Kad sve završimo, imat ćemo suvremene laboratorije, kongresni centar i prostore koji odgovaraju institutu koji je u međuvremenu zahvaljujući priljevu projekata narastao s 800 na tisuću zaposlenih. Tu promjenu morate pratiti novom infrastrukturom – zaključuje Ivanka Jerić.
Otvori KEKS Pay
