Naslovnica Zagreb ZG Vijesti

Kako je mala pista u močvari postala Zračna luka

Priča počinje u ljeto 1943. godine kada je njemačka vojska na Plesu izgradila betonsku pistu. U vojne se svrhe koristila do kraja 50-ih
Objava 20. ožujka 2017. 2 komentara 4300 prikaza
DKS_56152808 17.03.2017., Zagreb - Presnimke fotografija Cedomira Curcica. Photo: Privatni arhiv
Foto: Privatni arhiv Čedomira Čurčića
Pogledajte galeriju 1/4

Iako će Zračna luka Franjo Tuđman uskoro moći primiti pet milijuna putnika, u svojim je prvim danima bila daleko od modernog aerodroma. Štoviše, bilo je to tek malo pomoćno uzletište s travnatom pistom. Tamo negdje iza Zagreba, govorili su, kod sela imena Pleso.

– U samim se počecima avijacije letjelo s Črnomerca, a prije Drugog svjetskog rata glavni je aerodrom u Zagrebu bio na Borongaju. Pred kraj rata počeli smo se koristiti Aerodrom Lučko i zapravo je malo tko uopće spominjao taj famozni Pleso iako smo čuli da se o njemu govori – priča nam danas 93-godišnji Čedomir Čurčić, koji je 1942. godine, za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske, završio pilotsku školu. U razgovoru o povijesti zagrebačke zračne luke ovaj se umirovljeni pilot prisjetio kako je izgledala u svojim počecima kada ni sadašnji “stari“ terminal još nije bio u planu. Službena priča s aerodromom na Plesu počinje, naime, u ljeto 1943. godine kada je njemačka vojska na mjestu travnate piste počela graditi betonsku uzletno-slijetnu stazu dugačku 1800 metara te nekoliko rulnih staza.

– Prije toga tu zbilja nije bilo ničega. Doslovno samo velika močvara – prisjećaju se najstariji stanovnici mjesta Pleso po kojemu je tada sagrađeni vojni kompleks uz pistu i dobio ime. Tamo su bila tri hangara, prostor za smještaj aviona, skladište streljiva i goriva te protuzrakoplovna obrana. Nakon rata, Pleso je preuzela jugoslavenska vojska te je i dalje korišten isključivo u vojne svrhe sve do kraja 50-ih godina.

Zračna luka Franjo Tuđman ZAVRŠNO TESTIRANJE Zagrebačka zračna luka traži volontere za testiranje novog putničkog terminala Franjo Tuđman Zračna luka Franjo Tuđman Zabrinuti avioprijevoznici Zračna luka Franjo Tuđman premala! Premalo stajanki za zrakoplove, izlaza manje nego na starom terminalu

– Lučko je onda postao premalen i nije bio dovoljno moderan da bi mogao pratiti razvoj zrakoplovstva – prisjeća se Čedomir Čurčić. Stoga je 1958. godine dio vojnog prostora na Plesu prenamijenjen za civilni promet. Tada je sagrađena i mala putnička zgrada, no tek je krajem 1961. Narodni odbor Zagreba odlučio osnovati poduzeće za aerodromske usluge. Rješenje o osnivanju Zrakoplovne luke Zagreb potpisao je predsjednik Narodnog odbora Većeslav Holjevac 27. listopada 1961., a luka je otvorena 20. travnja 1962. godine, a imala je samo 13 zaposlenika.

Datum je to kada se “slavi rođendan“ zagrebačkog aerodroma. U to je vrijeme imao betonsku stazu dugačku 2500 metara, jednu rulnu stazu, putničku zgradu od 1000 kvadrata i parkirni prostor za zrakoplove. Međutim, brzi je razvoj zahtijevao i rast Zrakoplovne luke Zagreb koja je novu modernu putničku zgradu od 5000 kvadrata dobila već 1966. godine. Tada je sagrađena i upravna zgrada s kontrolnim tornjem te niz drugih objekata.

– Kao što se danas govori o ovoj novoj zgradi, tako se i tada pisalo o ovoj koju danas zovemo “stara“. Bila je vidno veća, modernija i suvremenija od svega do tada i svi su joj se divili – objašnjava Čedomir Čurčić, koji danas pak uzbuđeno prati sve napise o novom terminalu. Jedva čeka vidjeti kako će izgledati kada u njega uđu putnici jer 40-ih godina, kaže, nije ni u najluđim snovima zamišljao da će jednog dana avijacija ovako izgledati.

S njime se slaže i Željko Krčadinac koji je u vrijeme gradnje zgrade 1966. bio zaposlenik JAT-a u Zagrebu. Kasnije je, sve do umirovljenja 2002. godine, radio u Croatia Airlinesu tako da je iz prve ruke pratio razvoj zračne luke. S obzirom na to da se bavio i fotografijom, slikao je kako se razvijala, a danas ima cijelu arhivu.

– To je bilo supermoderno za ono vrijeme, ali vidjelo se kako s vremenom postaje premala, pa su zgradu često nadograđivali i obnavljali – govori Ž. Krčadinac. Prva velika obnova bila je 1974. godine kada je rekonstruirana i produljenja pista, radilo se u još nekoliko navrata, no izgradnja novog terminala najveći je pothvat. A tijekom povijest se, osim izgleda, mijenjalo i ime, pa je tako 1966. godine Zrakoplovna luka Zagreb preimenovana u Aerodrom Zagreb, a stvaranjem slobodne i nezavisne države, službeni naziv postaje Zračna luka Zagreb. Najnoviji naziv, Zračna luka “Franjo Tuđman“ nosi od lani. Popularni nadimak “Pleso“ nikada nije bio dio službenog naziva, no i dalje se zadržao u upotrebi po mjestu na kojem je zračna luka i nastala.

> > Uspješno testno slijetanje na terminal zračne luke Franjo Tuđman

> > EKSKLUZIVNO Večernjakova novinarka prva na letu čuvenog DC-3

> > U utorak kreće nova linija - od Velike Gorice preko Plesa do Kvatrića

Elipso

  • dehin.stjepan:

    Dragi kolega Čurčić imao sam šesnajst godina kada sam sa Plesa sa DC-3poletio na padobransko školovanje u Čakovec.Ostali ste mi u dragom sijećanju,ali vaša tvrdnja da Z.L.Pleso nije nikat bio službenog naziva.U svim AIRWAY MANUAL-u po zrakoplovnim propisima označene su ... prikaži još! sa mjestom pstojanja.Primjer;Zagreb,Croatia Pleso,Zadar,Croatia Zemunik,Berlin,Germany Tegel.Oprostite zbog vaše nestručnosti.

  • maksim.alekseevich.utkin:

    Dragi kolega Dehin, Imali ste ŠESNAJST godina? NIKAT? SA ispred slova M? Bilo bi bolje da ste potrčali u neku drugu školu gdje su predavali osnove gramatike. Gospodin kojeg osuđujete zbog nestručnosti je, za razliku od vas, pismen.

Message