Tko god je ovog vikenda zavirio u Muzej grada Zagreba, imao je priliku osobno upoznati cijelu hrvatsku povijest. Kralj Bela IV. i biskup Duh iz doba Srednjeg vijeka pozdravljali su posjetitelje u prizemlju zgrade, dok su se hodnicima prvog kata šetale opatice iz 17. stoljeća, austrougarska kraljica Marija Terezija te spisateljica Marija Jurić-Zagorka koja je rođena čak 150 godina nakon nje.
Lisinski je bio sramežljiv
Svi su oni dio “postava” već popularne izložbe “Žive slike” u kojoj su se djelatnici, prijatelji i kolege Muzeja odjenuli u kostime poznatih povijesnih ličnosti, šetali muzejom i u prvom licu posjetiteljima prepričavali neke od zanimljivih povijesnih činjenica iz svojih života. Tako je radijski voditelj Miljenko Cvitković Minja kao Bela IV. sa svog trona objasnio da je svoju zlatnu Bulu donio da zaštiti grad od najezde Tatara kao i da je bio pravedan i pošten kralj, koji je imao neke svoje neobičnosti.
GALERIJA Izložba Žive slike u Muzeju grada Zagreba
– Kad god bih došao u Zagreb dočekali bi me s pečenim volom, pripremili bi pravu gozbu. Bio je to pravi kraljevski doček – objasnio je Bela. Ove su se godine pridružili i neki novi likovi, poput zagrebačkog gradonačelnika Vjekoslava Heinzela s početka 20. stoljeća koji je objašnjavao kako je obnovio savski nasip i gradsku plinsku mrežu. Stjepan Radić pričao je o svom životu iz studentskih dana prije nego što je postao vođa Hrvatske seljačke stranke, a prva zagrebačka ginekologinja Karola Milobar objasnila je da je liječnički poziv na prijelazu u 20. stoljeće bio isključivo muški posao. O svom životu pričao je i veliki skladatelj Vatroslav Lisinski. “Glumcu” koji ga je igrao, inače diplomatu Domagoju Mariću, nije bilo teško uživjeti se u ulogu skladatelja jer je o njemu već pripremio dvije radijske emisije, no priznao je da nije bio potpuno vjerodostojan svom liku.
– O njemu se pisalo da je imao težak karakter i da je bio jako sramežljiv, a to ne bi baš pomoglo pri razgovoru s ljudima – kazao je Marić.
Svake godine izložba ima drugu temu, a ove godine to je obrazovanje. U suradnji sa Školskim muzejom predstavljena je povijest hrvatskog školstva kroz likove učiteljica i odgojiteljica, pa je tako zagrebačka opatica Judita Petronila Zrinski objašnjavala kako je obrazovanje za djevojčice izgledalo u 17. stoljeću, kad je otvorila prvu školu.
– Djevojke su učile hrvatski, njemački i glazbeni i to se za njih smatralo dovoljnim obrazovanjem – kaže opatica, koju je predstavljala Marijana Bračić.
Da bi se pojačao dojam, svaki od likova bio je okružen muzejskim eksponatima iz njihova vremena, poput maketa, fotografija, karata i plakata.
Baltazar zna riješiti baš sve
I dok su stvarni likovi iz povijesti djeci sigurno bili interesantni, ipak im je bilo najzanimljivije upoznati se i fotografirati s pravim pravcatim – profesorom Baltazarom. Predstavljala ga je Marija Sabolić, inače muzejska pedagoginja i koordinatorica izložbe, a otkrila nam je i što djeca najviše pitaju Baltazara.
– Uglavnom mi govore o svojim problemima i nadaju se da ću ih riješiti – kaže M. Sabolić i dodaje da joj je drago što je ovaj lik koji je navršio već 60 godina još uvijek obožavan među najmlađima.
