Kako bismo bolje razumjeli ulogu gastronomskih iskustava u ukupnom dojmu turista, Večernji list i Hrvatska turistička zajednica proveli su istraživanje koje je obuhvatilo ključna pitanja vezana uz gastronomske preferencije i iskustva turista koji su posjetili različite dijelove Hrvatske, kako bismo saznali koje delicije najbolje oblikuju njihovu percepciju hrvatske kuhinje.
More ili kopno? Hrvatska ima sve
Na pitanje preferiraju li morske ili kopnene destinacije, većina ispitanika bez puno razmišljanja bira more. I to ne čudi, s obzirom na to da hrvatska obala nudi čarobnu kombinaciju prirodnih ljepota, bogate povijesti, kristalno čistog mora i naravno svježe, mediteranske kuhinje. Od jadranske ribe na gradelama do školjki, maslinovog ulja i dalmatinskih vina, ljeto na moru gotovo je nezamislivo bez dobrog zalogaja.
No ono što posebno veseli jest činjenica da kopnene destinacije više ne stoje po strani. Sve više putnika traži alternativne rute, mirnija mjesta, prirodu i autentičnost. Kontinentalna Hrvatska sve više ulazi u fokus putnika željnih novih okusa, lokalnih tradicija i rustikalnog ugođaja. Izleti na seoska imanja, vinske ceste, domaća jela i gostoljubivost domaćina pokazali su se kao pun pogodak, posebno među turistima koji traže više od klasičnog odmora.
Gastronomija kao glavni kriterij
Većina ispitanika gastronomiju smatra ključnim faktorom. Hrana, kako su naveli, nije samo dodatak odmoru, ona je sastavni dio doživljaja. Odabir destinacije često se temelji upravo na tome što ćemo tamo moći kušati, koliko su jela autentična i koliko odražavaju duh kraja koji posjećujemo.
Istra kao regija koja najviše oduševljava
Na pitanje koja ih je regija najviše oduševila gastronomijom, gotovo svi prsti upiru u Istru. Ova regija već je godinama etablirana kao jedan od vodećih gastro kutaka Hrvatske, a sada to potvrđuju i rezultati istraživanja. Istra nudi jedinstvenu kombinaciju mediteranskih i kontinentalnih utjecaja, uz snažno očuvanu tradiciju i lokalne namirnice.
Tu se posebno izdvajaju jela s tartufima, dragocjenom gljivom koju Istra s ponosom ističe kao svoj zaštitni znak, kao i boškarina, autohtonu istarsku pasminu goveda. Tu su i nezaobilazni pljukanci, fuži, maneštre, istarski pršut i sir, a sve to uz čašu terana ili malvazije. Nije iznenađenje što se Istra istaknula, budući da je riječ o regiji čija gastronomija sve češće završava i na stranicama svjetskih gastro vodiča.
Održivost kao smjer budućnosti
Sve više ljudi prepoznaje da se u manjim restoranima, konobama i obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima počinju primjenjivati ekološke i održive prakse. Sezonski jelovnici, korištenje lokalnih namirnica, suradnja s malim proizvođačima i smanjenje otpada samo su neki od primjera kako se hrvatska gastronomija polako, ali sigurno okreće održivoj budućnosti.
Okus koji se pamti
Hrvatska gastronomija već se pozicionirala kao važan adut turističke ponude, a njezina reputacija raste i izvan granica zemlje. Domaće namirnice, tradicijska jela i regionalna raznolikost čine je jedinstvenom, a upravo je ta raznolikost ono što svaki posjet pretvara u novo iskustvo. Njegovanje domaće gastronomije važno je ne samo zbog turista, već i zbog identiteta. Svako jelo je priča: o ljudima, krajoliku, načinu života. A kad tu priču prenesemo tanjurom, imamo sve što nam treba za iskustvo koje se pamti.
Sadržaj nastao u suradnji s Hrvatskom turističkom zajednicom.
Otvori KEKS Pay
