- SAD želi sporazum o primirju do 20. travnja, odnosno do Uskrsa
-
Kellogg: Nitko neće Kijevu nametati mirovni sporazum
-
Kremlj pozdravio izvanredni samit o Ukrajini u Parizu
Tijek događaja:
23:04 - Europski čelnici pozvali su u ponedjeljak na izvanrednom sastanku u Parizu na povećanje potrošnje za obranu, ali su ostali podijeljeni u pogledu slanja mirovnih snaga u Ukrajinu za potporu provedbi mogućeg mirovnog sporazuma. Sastanak je sazvao francuski predsjednik Emmanuel Macron nakon što je američki predsjednik Donald Trump dogovorio bilateralne mirovne pregovore s Rusijom o okončanju rata u Ukrajini, bez europskih saveznika i Kijeva, koji bi trebali početi u utorak u Saudijskoj Arabiji.
Europski čelnici ostali su zatečeni potezima Trumpove administracije u pogledu Ukrajine, Rusije i europske obrane i moraju se suočiti s realnošću budućnosti s manje američke zaštite. Shvatili su da će morati učiniti više za sigurnost Ukrajine. Britanski premijer Keir Starmer, koji je uoči sastanka u Parizu rekao da je spreman poslati mirovne snage u Ukrajinu, u ponedjeljak navečer je rekao da je potrebno američko sigurnosno jamstvo kako bi europske zemlje poslale svoje vojnike u Ukrajinu. Rekao je također da je prerano reći koliko bi britanskih vojnika mogao poslati.
Mirovne snage povećale bi izglede za izravan sukob s Rusijom, a bile bi i teret za europske vojske, čije su se zalihe oružja smanjile zbog naoružavanja Ukrajine i desetljeća relativnog mira. Pitanje je i kako bi neke europske zemlje to platile. Starmerovo zauzimanje za mirovne snage izazvalo je podjele između sudionika sastanka u Parizu. Njemački kancelar Olaf Scholz rekao je da bez pristanka Ukrajine ne može biti mirovnog sporazuma s Rusijom. Naglasio je također da se bez mirovnog sporazuma ne može govoriti o njemačkoj mirovnoj misiji u Ukrajini. Rekao je i da europska proračunska pravila ne bi smjela blokirati povećanje potrošnje za obranu preko dva posto BDP-a.
Talijanska premijerka Giorgia Meloni također se usprotivila slanju mirovnih snaga u Ukrajinu, po izvorima iz njezina ureda. "Bilo je korisno danas razgovarati o raznim hipotezama. Ona koja predviđa slanje europskih vojnika u Ukrajinu izgleda mi najsloženijom i možda najmanje učinkovitom i s tim u vezi izrazila sam dvojbe Italije", rekla je, po izvorima. Danska premijerka Mette Frederiksen rekla je da je otvorena za razgovore o slanju vojnika i da Europa mora povećati potporu Ukrajini te potrošnju za vlastitu obranu. "Rusija sada, nažalost, prijeti cijeloj Europi", rekla je.
22:00 - Ukrajina zaslužuje mir koji poštuje njezinu neovisnost i teritorijalnu cjelovitost, uz jaka sigurnosna jamstva, poručili su nakon sastanka u Parizu predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa i predsjednica Komisije Ursula von der Leyen. “Ukrajina zaslužuje mir, koji poštuje njezinu neovisnost, teritorijalnu cjelovitost, uz jaka jamstva sigurnosti”, poručili su čelnici dviju europskih institucija u zajedničkoj poruci na društvenim mrežama.
Dodali su da Europa daje svoj puni doprinos vojnoj pomoći Ukrajine te istaknuli potrebu za povećanjem obrambenih sposobnosti Europe. U Parizu su se u ponedjeljak popodne okupili čelnici sedam zemalja članica EU-a (Francuske, Njemačke, Italije, Španjolske, Poljske, Nizozemske i Danske) te Velike Britanije, predsjednici Europskog vijeća i Komisije i glavni tajnik NATO-a Mark Rutte. Sastanak je sazvan na inicijativu francuskog predsjednika Emmanuela Macrona kako bi se pokušalo naći zajednički odgovor u pogledu sigurnosti kontinenta nakon što Sjedinjene Države pokušavaju postići dogovor o Ukrajini i europskoj sigurnosnoj arhitekturi bez Europljana.
20:54 - Njemački kancelar Olaf Scholz pozvao je na jedinstvo između Europe i Sjedinjenih Država oko odgovornosti za sigurnost Ukrajine, u komentarima koji su uslijedili nakon pokušaja SAD-a da započnu pregovore s Rusijom bez konzultacija s Europskom unijom. "Ne smije biti podjele sigurnosti i odgovornosti između Europe i SAD-a", rekao je Scholz novinarima nakon hitnog europskog summita u Parizu. "Drugim riječima, NATO se temelji na činjenici da uvijek djelujemo zajedno i dijelimo rizik, čime osiguravamo svoju sigurnost. To se ne smije dovoditi u pitanje."
Britanski premijer Keir Starmer rekao je da mora postojati sigurnosna obveza SAD-a u sklopu plana da europske zemlje pošalju poslijeratne mirovne snage u Ukrajinu, te da je prerano reći koliko bi britanskih vojnika bio spreman rasporediti. "Europa mora odigrati svoju ulogu, a ja sam spreman razmotriti upućivanje britanskih snaga na teren zajedno s drugima, ako postoji trajni mirovni sporazum. Ali mora postojati američka podrška, jer je sigurnosno jamstvo SAD-a jedini način da se Rusija učinkovito odvrati od ponovnog napada na Ukrajinu", rekao je Starmer novinarima.
Potrošnja za obranu neće biti razmatrana u postupku prekomjernog deficita Europske unije, rekao je u ponedjeljak poljski premijer Donald Tusk nakon sastanka s europskim čelnicima u Parizu o Ukrajini. Dodao je da su svi sudionici sastanka imali slična mišljenja kao Poljska o ključnim pitanjima te su se složili da je potrebna bliska suradnja unutar NATO-a.
20:30 - Američki izaslanik za Ukrajinu Keith Kellogg rekao je da nitko neće Kijevu nametati mirovni sporazum. Visoki američki dužnosnici uključujući državnog tajnika Marca Rubija, ali ne i Kellogga, trebali bi se u utorak sastati s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom radi razgovora o okončanju rata u Ukrajini i o rusko-američkim odnosima. Kellogg, koji je rekao da će ovaj tjedan posjetiti ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, rekao je novinarima u sjedištu NATO-a u Bruxellesu da nitko neće nametati sporazum "izabranom vođi suverene nacije". Ponovio je i da razgovara s europskim saveznicima, koji traže da budu uključeni u pregovore, ali dodao i da po njegovu mišljenju nije izvedivo da svi budu za stolom.
Washington je europskim prijestolnicama poslao upitnik o tome kako bi mogle pridonijeti sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu. Čelnici Francuske, Britanije, Njemačke, Danske, Poljske, Italije, Španjolske i Nizozemske te visoki dužnosnici NATO-a i EU-a održavaju u ponedjeljak u Parizu izvanredni sastanak. Britanija, Švedska i Njemačka rekle su da su otvorene prema slanju mirovnih snaga u Ukrajinu ako budu imale jasan i prihvatljiv mandat. Mnogi dužnosnici naglasili su da će razmotriti slanje vojnika u Ukrajini samo uz američko sigurnosno jamstvo. Na pitanje hoće li SAD to učiniti, Kellogg je rekao: "Bio sam s predsjednikom Trumpom i politika je uvijek glasila: Sve su opcije na stolu."
"Prije bilo kakvih razgovora i finalizacije sigurnosnih jamstava, naravno da će se o tome razgovarati", rekao je. "Odgovori na ta pitanja bit će dani kada se proces privede kraju."
19:50 - Britanski premijer Sir Keir Starmer objavio je kratku snimku iz Pariza na društvenim mrežama, naglasivši da "svi žele mirovni sporazum", ali da on "mora biti trajan". Također je istaknuo da se "cijeli kontinent mora založiti za kolektivnu sigurnos
This is why I’m in Paris today. pic.twitter.com/12e829Ysed
— Keir Starmer (@Keir_Starmer) February 17, 2025
18:16 - Rusija je pozdravila hitni samit o ratu o Ukrajini koji je u ponedjeljak u Parizu organizirao francuski predsjednik Emmanuel Macron. Bit će dobro ako razgovori europskih vođa budu o okončanju sukoba, a ne o njegovom nastavku, kazao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov, a citirala ga je ruska novinska agencija Interfax. Rusija opetovano tvrdi da se rat, koji je započela prije gotovo tri godine, produžuje zbog slanja zapadnog oružja Ukrajini.
Peskov je pitanje mogućeg raspoređivanja europskih mirovnih snaga u Ukrajini, o kojem se trenutačno raspravlja u Francuskoj i Velikoj Britaniji, nazvao "teškim" jer bi uključivalo oružane snage iz zemalja članica NATO saveza. Postoje pravila za takvo raspoređivanje, naglasio je glasnogovornik ruskog predsjednika Vladimira Putina. "No zasad nije bilo konkretnih rasprava o tome", rekao je Peskov. Britanski premijer Keir Starmer rekao je u nedjelju da je spreman poslati vojnike u Ukrajinu ako se to pokaže potrebnim za osiguranje sigurnosti Velike Britanije i Europe. No više čelnika europskih zemalja reklo je da je prerano za razgovore o takvoj odluci.
17:45 - Ruski veleposlanik pri UN-u, Vasilij Nebenzja, obratio se Vijeću sigurnosti UN-a u New Yorku, oštro kritizirajući Europsku uniju i Ujedinjeno Kraljevstvo. Na početku je izjavio kako ti subjekti ne mogu imati nikakvu ulogu u budućem rješavanju ukrajinske krize, ističući da su "zaslijepljeni primitivnom rusofobijom" i "manijakalnom željom da nas poraze na bojnom polju, koristeći Ukrajince koji su preživjeli".
Nebenzja se osvrnuo i na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, nazvavši ga "samoproglašeni predsjednik" koji je "uvukao zemlju u sukob" i, kako je rekao, "smrtno se boji izbora", te čini sve kako bi ih odgodio. Zaključio je da Ukrajina treba biti "demilitarizirana i neutralna", te se distancirati od bilo kakvih vojnih blokova ili saveza. Podsjetio je također da je samo nekoliko sati prije početka ruske agresije na Ukrajinu na istom mjestu uvjeravao svijet da napada neće biti.
17:15 - Britanski premijer Keir Starmer putuje u Washington "idućeg tjedna" na sastanak s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, pošto nastoji odigrati ulogu posrednika između Amerikanaca i Europljana glede Ukrajine. "Premijer se raduje skorom susretu s predsjednikom Trumpom kako bi razgovarali o tome kako bismo mogli produbiti posebne odnose u trgovini, ulaganjima i sigurnosti", rekao je glasnogovornik čelnika laburista. Nije poznat točan datum sastanka. Što se tiče Ukrajine, čelnik laburista naglasio je važnost "osiguranja trajnog mira" i potrebu da Europa i Sjedinjene Države "nastave blisko surađivati", naglasivši da Ujedinjeno Kraljevstvo ima "jedinstvenu ulogu da to omogući".
Rekao je da je spreman poslati vojnike u Ukrajinu ako bude potrebno kako bi "pridonijeli sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu". Naglasio je da se radi i o sigurnosti njegove zemlje i Europe. Pozvao je Europljane na veću ulogu u NATO-u. Keir Starmer sudjeluje na europskom samitu u Parizu u ponedjeljak na kojem se govori o odgovoru na "ubrzanje" Trumpove administracije po pitanju Ukrajine, uoči razgovora zakazanih za utorak u Saudijskoj Arabiji između visokih ruskih i američkih dužnosnika. Ostale teme o kojima će razgovarati Starmer i Trump uključivat će carine koje američki predsjednik planira nametnuti na uvoz čelika i aluminija od 12. ožujka.
London, koji redovito ističe povijesni "poseban odnos" Ujedinjenog Kraljevstva i Sjedinjenih Država, nada se da će to uspjeti izbjeći i bira pomirljiviji ton s Washingtonom nego Europska unija ili Kanada. Trump je u petak opisao britanskog premijera "vrlo dobrim tipom". "Jako se dobro slažemo", uvjeravao je američki predsjednik.
16:29 - Nekoliko zemalja Europske unije reklo je u ponedjeljak kako je još rano za razgovore o slanju vojnika u Ukrajinu, nakon izjave britanskog premijera Keira Starmera da je spreman ako bude potrebno na slanje vojnika kao snaga za očuvanje mira. Radi se također o "sprečavanju ponovnog izbijanja rata za nekoliko godina", kaže izvor iz njemačke vlade, naglasivši da je održavanje trajnog mira "transatlantska zadaća".
"Nećemo sudjelovati u scenarijima u kojima se europska i američka sigurnost razdvajaju, primjerice da su europski vojnici raspoređeni bez pune predanosti Sjedinjenih Država", objašnjava isti izvor. "Nekoliko smo puta rekli da prvo moramo pričekati da vidimo hoće li i kako mir, kao što se nadamo, doći u Ukrajinu", rekla je glasnogovornica njemačke vlade Christiane Hoffmann na redovitoj konferenciji za novinare. "Tada možemo razgovarati o uvjetima i kako se to može organizirati", dodala je, ali Njemačka smatra da su rasprave "u ovoj fazi još preuranjene".
Izjave su to u kontekstu sastanka europskih čelnika u Parizu, uključujući kancelara Olafa Scholza, o Ukrajini, sigurnosti i ulozi Europe u eventualnom prekidu vatre. Traži se zajednički odgovor na "ubrzanje" američke administracije po ukrajinskom pitanju. Povod je sastanku poziv američkog predsjednika Donalda Trumpa s ruskim kolegom Vladimirom Putinom i njihove odluke da izravno pregovaraju o Ukrajini na nadolazećem samitu u Saudijskoj Arabiji u utorak.
Sastanak u Parizu također se održava dan nakon sigurnosne konferencije u Münchenu, gdje je govor američkog potpredsjednika J. D. Vancea protiv Europe izazvao šok u europskim prijestolnicama. Poljski premijer Donald Tusk rekao je u ponedjeljak da Poljska neće slati trupe u Ukrajinu. "Poljska će podržati Ukrajinu kao što je činila i do sada: organizacijski, u skladu s našim financijskim mogućnostima, u smislu humanitarne i vojne pomoći", rekao je Tusk novinarima prije odlaska na samit u Pariz koji je sazvao francuski predsjednik Emmanuel Macron.
Španjolski ministar vanjskih poslova Jose Manuel Albares kazao je također uoči hitnog samita europskih čelnika da je prerano razgovarati o raspoređivanju trupa u Ukrajini jer smatra da trajni mir mora biti na prvom mjestu. Slovački premijer Robert Fico naglasio je u vladinu priopćenju da je pitanje vojnika u Ukrajini samo pitanje za Ujedinjene narode ili za bilateralne dogovore i "to je tema s kojom EU nema nikakve veze i ne treba je komentirati".
14:40 - Poljska neće slati svoje vojnike u Ukrajinu, ali će nastaviti pružati potporu Kijevu kao i do sada, rekao je poljski premijer Donald Tusk ovog ponedjeljka. Tusk je to komentirao prije nego što je odletio na neformalni summit u Pariz o Ukrajini i europskoj sigurnosti, kao prva država koja je poručila kako neće biti vojno prisutna u državi u kojoj već tri godine traje rat.
14:20 - Ukrajinski predsjednik otputovat će ovog tjedna u Saudijsku Arabiju, doznaje Sky News. Tamo bi mogao bi stići već u utorak navečer, ali ne planira se sastati s ruskim dužnosnicima, rekao je izvor, i to u trenutku kada se američki i ruski diplomati pripremaju za sutrašnje razgovore u glavnom gradu Rijadu. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov i američki državni tajnik Marco Rubio su među onima koji će biti uključeni.
13:50 - Ukrajina nije službeno obaviještena o rusko-američkim pregovorima u utorak u Rijadu i "neće priznati" nikakav sporazum o svojoj budućnosti postignut bez nje, upozorio je u ponedjeljak ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij. "Ukrajina neće sudjelovati" u tim pregovorima i "ne zna ništa" o njihovu održavanju u Saudijskoj Arabiji, rekao je Zelenskij.
"Ukrajina smatra da su pregovori o Ukrajini bez Ukrajine beskorisni (...) nećemo priznati takve sporazume", dodao je. Američki predsjednik Donald Trump je prošlu srijedu, nakon telefonskog razgovora s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom rekao da će započeti razgovore čiji je cilj hitno okončanje rata u Ukrajini. Prvi razgovori održat će se u utorak u Saudijskoj Arabiji. Putin tamo šalje svog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova i savjetnika za vanjsku politiku Kremlja Jurija Ušakova. S ruskim bi se dužnosnicima trebali sastati američki državni tajnik Marco Rubio, a ondje će biti i Mike Waltz, Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost te Steve Witkoff, izaslanik Bijele kuće za Bliski istok.
13:00 - Lavrov je u ponedjeljak rekao ne vidi smisao ni u sudjelovanju predstavnika EU-a u razgovorima zakazanim za utorak s američkim dužnosnicima. "Ne znam što bi učinili za pregovaračkim stolom ... ako će sjediti s ciljem nastavka rata, zašto ih onda pozivati?" rekao je Lavrov na tiskovnoj konferenciji u ponedjeljak u Moskvi. Njegove su izjave uslijedile nakon zahtjeva EU-a da se također uključi u rasprave o okončanju gotovo trogodišnjeg sukoba između Rusije i Ukrajine.
Uoči prvog sastanka s novim američkim kolegom Marcom Rubijom u saudijskoj prijestolnici Rijadu, Lavrov je rekao da su Europljani u nekoliko prethodnih prilika bili uključeni u razgovore bez doprinosa rješenju. Lavrov je također isključio pravljenje teritorijalnih ustupaka Ukrajini tijekom mogućih pregovora. Ministar je rekao da prvenstveno želi saslušati ideje američke strane na sastanku s Rubijom u utorak.
Tijekom prošlotjednog telefonskog razgovora Putin i Trump razgovarali su o potrebi da se iza sebe ostavi "apsolutno nenormalno vrijeme u odnosima između dviju supersila", rekao je Lavrov. Cilj je obnoviti dijalog o svim pitanjima, uključujući situaciju na Bliskom istoku i drugim problematičnim regijama svijeta, dodao je Lavrov. Prema Kremlju, razgovara se i o pripremama za mogući susret Putina i Trumpa u Saudijskoj Arabiji.
12:30 - Njemački kancelar Olaf Scholz u ponedjeljak je pozvao Europu da se ujedini u potpori Ukrajini, nekoliko sati prije dolaska u Pariz na ključan samit europskih čelnika na kojemu će raspravljati o zajedničkom stajalištu o mirovnim pregovorima. Na događaju održanom u sklopu kampanje u središnjem njemačkom gradu Kasselu, Scholz je rekao da je važno učiniti sve što je moguće kako bi se zajamčilo da Europa ostane snažna i ujedinjena.
"Ovo nam treba zbog Ukrajine, ovo nam treba zbog vlastite sigurnosti", rekao je Scholz, čiji socijaldemokrati zaostaju u njemačkim anketama uoči održavanja nacionalnih izbora u nedjelju. Scholz bi kasnije u ponedjeljak trebao otputovati u Pariz gdje će prisustvovati sastanku koji je organizirao francuski predsjednik Emmanuel Macron.
12:05 - Rusija je potvrdila da će ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov sudjelovati u razgovorima sa SAD-om u Saudijskoj Arabiji. Yuri Ušakov, savjetnik za vanjsku politiku predsjednika Vladimira Putina, također će se pridružiti izaslanstvu na sutrašnjim razgovorima, javlja Sky News.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima da će se sastanak usredotočiti na obnovu američko-ruskih odnosa i uspostavu pregovora za potencijalni mirovni sporazum s Ukrajinom. Lavrov i Ušakov će danas odletjeti u Rijad, dodao je. Ta informacija je stigla nakon što je američki državni tajnik Marco Rubio stigao u Saudijsku Arabiju.
Ruski ministar vanjskih poslova izrazio je sumnju mogu li europski čelnici igrati ulogu u mirovnim pregovorima u Ukrajini. Sergej Lavrov rekao je novinarima da je Europa "već imala nekoliko prilika" uključiti se u rasprave o okončanju sukoba i rekao da ne zna što će njezine nacije donijeti za pregovarački stol. "Ako Europa želi nastaviti rat u Ukrajini, zašto bi onda bili pozvani?" rekao je.
11:20 - Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto rekao je da se u ponedjeljak u Parizu sastaju „proratni, anti-Trumpovi” europski čelnici koji žele spriječiti postizanje mira u Ukrajini, a da Budimpešta pozdravlja dijalog Rusije i SAD-a.
"Vidimo da su u Europi na potezu oni koji ne žele mir. Proratni kamp organizira se u Europi. Danas će se sastati u Parizu", rekao je Szijjarto na konferenciji za medije u Astani s kazahstanskim kolegom Muratom Nurtleom, prenosi mađarska agencija MTI.
10:15 - Švedska ne odbacuje slanje vojske u Ukrajinu u sklopu mirotvornih snaga nakon rata, prenosi švedski državni radio u ponedjeljak izjavu ministrice vanjskih poslova. Šefica švedske diplomacije Maria Malmer Stenergard to je rekla nakon što je britanski premijer Keir Starmer objavio da je spreman poslati britanske snage u Ukrajinu radi održavanja mira, pokušavajući time pokazati Sjedinjenim Državama da europske zemlje moraju imati ulogu u razgovorima o završetku rata, piše Reuters.
„Prvo moramo ispregovarati pravedan i održiv mir koji poštuje međunarodno pravo i Ukrajinu te prije svega osigurava da se Rusija jednostavno ne povuče, ponovno se osnaži i za samo nekoliko godina napadne Ukrajinu ili neku drugu zemlju”, rekla je Stenergard.
„Jednom kad postignemo takav mir moramo osigurati da ga se može zadržati, a tada naša vlada ništa ne isključuje”, dodala je. Američki državni tajnik Marco Rubio u ponedjeljak je stigao u Saudijsku Arabiju uoči najavljenih razgovora s ruskim dužnosnicima o završavanju gotovo tri godine duge ruske agresije na Ukrajinu.
9:20 - Europski čelnici sastaju se danas na izvanrednom summitu u Parizu na kojemu će raspravljati o planovima američkog predsjednika Donalda Trumpa o okončanju rata u Ukrajini usred bojazni da će iz tih pregovora biti isključeni. Cilj je dogovoriti zajedničku strategiju o tome kako se odnositi prema Trumpu, razmotriti što mu se može ponuditi i sagledati kakva su europska ograničenja kada je riječ o moskovskoj invaziji na Ukrajinu.
Očekuje se da će sastanku u Parizu prisustvovati čelnici Njemačke, Britanije, Italije, Poljske, Španjolske, Nizozemske i Danske, kao i predsjednik Europskog vijeća António Costa, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i glavni tajnik NATO-a Mark Rutte, priopćila je Elizejska palača.
9:00 - Sklapanje mira između Ukrajine i Rusije trenutačno je glavni zadatak SAD-a i Donalda Trumpa. Njegova administracija nastoji postići sporazum o primirju u Ukrajini do Uskrsa, odnosno 20. travnja, piše Bloomberg. "Trumpova administracija poručila je europskim dužnosnicima da želi osigurati primirje u Ukrajini do Uskrsa", navodi taj medij citirajući izjave dužnosnika.
Pregovori bi trebali početi ovog tjedna u Saudijskoj Arabiji, ali mnogi dužnosnici smatraju kako će se teško nešto dogovoriti do toga datuma. "Vjerojatnije je da bi se rješenje moglo postići do kraja ove godine", navodi se u izvještaju.
Bijela kuća nije komentirala ove navode, a Trump je svoje mirovne napore započeo prošlog tjedna telefonskim razgovorom s Vladimirom Putinom. Razljutilo je to europske dužnosnike koji su smatrali da su nepravedno isključeni i da se mir u Ukrajini ne smije dogovarati bez Europe. Bloomberg također citira europske dužnosnike koji tvrde da bi američka strategija mogla ići u korist Putinu, jer je Trump pristao na znatne ustupke čak i prije početka pregovora.
>>FOTO Putin ima 14 jasnih meta: Kada bi doista posegnula za nuklearnim oružjem, Rusija bi prvo gađala ove lokacije>>
Ha ha Vance /Trump vam je svima rekao kako stvari stoje i sad se svi iscudjavaju. Postoji li i jedna J.D. Vanceova rijec izgovorena u Munchenu koja nije tocna. Osim toga koji europski politicar ima i tezinu i i stavv leadera. Niti jedan. Ispodprosjecni apartcici i moram reci da je Plenkovic sto god mislili o njemu svemirski brod kapacitiranosti za sve njih ali dolazi iz nebitne zemlje pa sam tim nema tezinu. Nitko normalan ne opravdava Ruski napad na Ukrajinu ali stvari tako stoje kad se izaziva globalna sila u njezinom dvoristu. Nisu tu krivi Ukrajinci vec zapad koji je zaboravio da tako sistem funkcionira. Oligarhije koje nisu na kraju ratovale sa svojm djecom vec sirotinjom iz Ukrajine. Ratovale su one i sa svojom sirotinjom i nikad njihova djeca osim casnih izuzetaka nisu gubila glave u ratovima. I sad kad je dosao covjek kao Trump kojem nije do rata vec do bussinesa sad se svi cude sto on to rjesava po kratkom postupku kao i svi top manageri, a ne osniva komisije koje ce godinama mlatiti praznu slamu dok donesu bilo kakav zakljucak.