Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 53
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Sanja Barić:

'Za slučaj Agrokor odgovoran je niz političkih elita, a 'lex' stvara pravni nered'

Sanja Barić
Foto: Goran Kovačić/PIXSELL
1/7
19.04.2017.
u 11:52

Država je ozbiljno narušena političkim procesima iza zatvorenih vrata koji stvaraju sliku da se samo na malom čovjeku primjenjuju zakoni

Iako je na Facebooku otvorena stranica podrške kandidaturi prof. dr. sc. Sanji Barić za gradonačelnicu Rijeke te su i čelnici HNS-a o tomu s njom razgovarali, predstojnica katedre za ustavno pravo PF-a u Rijeci od početka na to ne pristaje. To je za nju preozbiljno da bi samo tako pristala. Dvaput je bila žrtva HDZ-SDP igara i treći se put neće kandidirati za Ustavni sud. Funkcioniranje naše države, kaže, prešlo je svaku granicu dobrog ukusa. Odnedavno je i izmiriteljica, što joj je, kaže, i privatno, u duhovnom i ljudskom smislu, bila jako zanimljiva edukacija, a htjela je biti i dio pozitivnih rješenja jer je umorna od negativnosti. Sve to govori koliko je “drukčija”.

Ustavni sud je za “švicarce” rekao da je država morala intervenirati, a za Agrokor prof. dr. sc. Branko Smerdel kako bi bilo neustavno da nije. Načelno ste za lex Agrokor rekli da je neustavan, jeste li promijenili mišljenje nakon konačne verzije?

Nisam. Država je morala djelovati i ima ustavnu osnovu, ali ne bi išla tako daleko i tvrdila da bi nedjelovanje bilo neustavno. Možda pogrešno, ne mudro... Ali, bit priče je kako djelovati. Ustavnopravno se sve svodi na to jesu li izvanredne mjere razmjerne i racionalne u odnosu na cilj koji se želi postići. Stručnjaci insolvencijskog i trgovačkog prava kažu da te mjere nisu usporedive s onima iz drugih zemalja, da su nerazmjerne, unose pravni nered i suprotne su propisima EU i vladavini prava. Prešlo se granicu prihvatljive ustavnosti čak i za takvu izvanrednu situaciju. I to nije stvar slijepog inzistiranja na pravnim standardima jer je spas bio moguć jednako brzo i učinkovito s drugim mjerama i sukladno Ustavu. Naravno, od Ustavnog suda očekivala bih brzu i učinkovitu reakciju, ali mi je zamislivo i da ne djeluje. Kako god, sada je presudno omogućuje li nam taj propis i ostali pravni poredak da ubuduće to spriječimo jer ključno je u priči da zakoni nisu poštovani ili su bili manjkavi.

U nas vlada trend zaštite dužnika. I lex Agrokor štiti sistemski važne. Povlašteni su i predstečajni. Ruši li to ustavni poredak?

To svakako narušava osjećaj pravednosti i kao jedne od najviših vrednota Ustava. Država je ozbiljno narušena političkim procesima iza zatvorenih vrata koji stvaraju sliku o potkradanju naroda, odnosno da se zakoni primjenjuju samo na malom čovjeku, a na velikom i dužnosnicima ne. I za Agokor je jako dugačka odgovornost niza političkih elita i pitanje je hoće li to izaći na površinu. Sve se to može podvesti i pod pitanje ustavnosti, jer ako je država doista funkcionirala tako da se svi ti zakoni – o faktoringu, reformi poreznog sustava, HBOR-u – donose kako bi sve išlo u korist jedne tvrtke ili velikih, to je zaista vrlo problematično.

Što kažete na kaznene prijave Bože Petrova, Mire Bulja i istupe Vlahe Orepića oko Agrokora?

U predizborno vrijeme svi svašta pričaju i u drugim državama, ali bojim se da to što oni govore krije jako puno istine, a to je da se neke stvari ne procesuiraju dok politika to ne amenuje. Ispada da doista policija negdje ulazi tek kad predsjednik Sabora podnese kaznenu prijavu. Iako je strašno da to osobno čini. Gospodin Petrov sada je već par godina u politici i one prve greške, neke populističke manire, mogao je naučiti. Svi znamo da su kaznene prijave postojale i prije pa se o tomu nije razgovaralo niti se postupalo. Nažalost, ovo više nije ni tragikomično, dosegnuli smo novo dno, a svaki put se nadam da ne može niže.

Ugrožava li lex Agrokor ustavnu poziciju suda koji kao izvršno tijelo nadzire povjerenika u tvrtki, i opoziva “u bilo koje doba” ali “na prijedlog Vlade”!?

Da, to je protivno načelu diobe vlasti, to sam zaboravila kad ste me pitali o neustavnosti. Sud tu nema čak ni ulogu javnog bilježnika, već onoga tko lupa pečate.

A nepotrebno, samo radi dojma da je sve u skladu s pravom.

Upravo to. I stalno ističem racionalnost zakona, a taj zakon ima problem s racionalnošću svrhe i s racionalnošću sredstava izabranih za postizanje te svrhe.

Je li Ustavni sud na lex Vlahušić promijenio stav o zabrani kandidiranja zbog zloporabe položaja, što tvrdi HNS?

Nije. Nemam prigovora na tu odluku niti s gledišta Venecijanske komisije koja zabranu svodi na nužno, što svaka država procjenjuje za sebe. Dakle, opet govorimo o razmjernosti što je krucijalno pitanje ustavnog prava. Zloporabe političkih elita naš su veliki problem, iako po sankcijama to nisu najteža kaznena djela.

Je li zastupnički imunitet izgubio svoj smisao u Saboru?

Čest je problem, iako vidim pomake, što se zanemaruje svrha, što nema teleološkog tumačenja propisa. Osnovna ideja imuniteta je zaštititi parlamentarce od neutemeljena kaznenog progona, a sastoji se od neodgovornosti i nepovredivosti. Neodgovornost za riječ, mišljenje i glas u Saboru je apsolutna, ali po mojem sudu trebali bi odgovarati za očite uvrede ili klevete jer nije to svrha imuniteta, već otvorenost rasprave. U nekim zemljama imunitet to ne pokriva. Nepovredivost se odnosi na odgodu progona za mandata.

DORH je na Sauchi izgubio povjerenje SDP-a pa tek potvrdi li sud optužnicu za prvi zahtjev, pristao bi na aktivaciju drugog.

Tko sumnja, ima pravo pričekati odluku suda za koji se smatra da je neovisan, samostalan i nepristran, jer ukidanje imuniteta mora biti opravdano. Uostalom, mislim da bi zahtjev trebao slati sud, a ne DORH, kako se ustalilo.

Ima li DORH vaše povjerenje?

Nedostaje kultura ponašanja jer nema situacije u kojoj glavni državni odvjetnik može na presici statirati premijeru. Taj manjak ustavnopravnog bontona otvara sve druge moguće sumnje premda ne mogu tvrditi da se nešto prikriva ili “pakira”, niti sumnju mogu širiti na istragu o Sauchi. Ali, moj opći dojam je da je funkcioniranje pravosuđa iznimka, a ne pravilo, što je katastrofalno.

Što kažete na Baukov prijedlog da jedan ustavni sudac bude pripadnik nacionalne manjine?

Zašto ne.

Uži je izbor pa i kvaliteta.

Vaš je pristup diskutabilan jer svako tijelo, pogotovo Ustavni sud, treba pokušati biti presjek općih tendencija i zastupljen po spolu, regijama, političkim preferencijama... Ali dok to nije propisano to je samo jedan od načina prosudbe jednako kvalitetnih. Naravno, kad bi kvaliteta bila kriterij, jer su kod nas češće važniji drugi kriteriji pa pretpostavljam da imaju konkretnu osobu na umu.

>>Suvremeni Glembajevi i vrijeme 'ćorke' 

>>Došao je kraj tajkunske privatizacije kojom je hrvatska politička elita stvarala nove bogataše

>>Todoriću sam rekao: Ne dam ti državnih milijardu i pol kuna

Komentara 9

DU
Deleted user
12:25 19.04.2017.

nije lijepo za odmah u startu odbaciti s gađenjem ali kaj drugo napraviti s osobom koju podupire HNS

CI
cicibela
13:33 19.04.2017.

Kriminalci u odijelima se zovu elite? No, nemoguće je tužiti naše političke "elite" jer se Državno odvjetništvo i tzv. pravosudni sustav regrutiraju iz istih tih elita. Dok ovce tiho pasu travu, oni mogu raditi što hoće, pa je očigledno da je narod zaslužio upravo takvu vlast kakvu ima-kriminalnu.

DU
Deleted user
16:39 19.04.2017.

Tja, kaj se more. Ni med cvetjem ni pravice.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije