Naslovnica Vijesti Hrvatska

Za psihičko nasilje u zatvor do pet godina

Ukoliko Sabor podrži izmjene Kaznenog zakona koje Ministarstvo pravosuđa priprema, psihičko zlostavljanje postat će kazneno djelo koje se kažnjava sa šest mjeseci do pet godina zatvora
05. studenoga 2014. u 13:19 10 komentara 8010 prikaza
Orsat Miljenić
Foto: Nikola Ćutuk/PIXSELL

Ukoliko Sabor podrži izmjene Kaznenog zakona koje Ministarstvo pravosuđa priprema, psihičko zlostavljanje postat će kazneno djelo koje se kažnjava sa šest mjeseci do pet godina zatvora, ukoliko se uspije dokazati. Taj čin pokrivala bi dva kaznena djela – nasilničko ponašanje te nasilničko ponašanje prema bliskoj osobi, a uvodi se i mogućnost zabrane prilaska žrtvi.

Predlagatelj je već u startu svjestan da će ovo dijelo biti teško dokazivo, da će postupak dokazivanja biti skup jer će za to biti potrebni vještaci, no želi se, naglasio je ministar pravosuđa Orsat Miljenić na okruglom stolu u Saboru u organizaciji SDP-a, poslati politička poruka da ovo društvo ne tolerira nikakve oblike nasilje.

- Tu su dva djela, nasilično ponašanje prema bliskoj osobi i nasilničko ponašanje, jedno spada u ova djela protiv javnog reda i mira što znači da ako vas netko dovede u situaciju prihičkog nasilja i malteriranja na ulici ili bilo gdje, posebno ako to bude počinjeno prema nekoj ranijivijj skupini, onda će se teže kažnjavati, a drugo je kad se u obitelji dogodi dugotrajno prihičko nasilje jer fizičko imamo prokriveno, koje je zapravo svojom dugotrajnošću ili intenzitetom teže od onog što je prekršajno i što bi trebalo biti u prekršajnoj sferi i jedna sigurnosna mjera zabrane približavanja tih nasilnika prema žrtvi – pojasnio je ministar Miljenić.

Ključno je, kaže, da se ovo nasilje odnosi na onaj element gdje žrtva nema fizičku ozljedu, ali je možda i teže oštećena nego da ju je netko fizički napao.

- Kazneni zakon ima i tu svrhu da pošalje jednu poruku što mi kao društvo osuđujemo. Mi kao društvo moramo osuditi svaki oblik nasilja. Kad govorimo o nasilju nemojmo to gledati da je to fizičko nasilje, psihičko nasilje je nekada teže i ono se kao takvo treba sankcionirati i ne smije ga biti – naglasio je ministar te poručio kako je svjestan da to neće biti lako provoditi u praksi, no bitno je poslati poruku da se to ne smije raditi.

Primjetio je da se prekršajno postupanje nije do kraja afirmiralo u smislu društvene osude, već se na prekršaje gleda kao da je netko "dobio malo po prstima".

- Doživljaj društva i počinitelja je da je riječ o blagom djelu čim je prekršajno sankcionirano, popurt prometnog prekršaja, i zato je bitno razgovarati o tome što je potrebno vratiti u kazneni zakon. Manji oblik nasilja i nešto što je jednokratni incident ostaje prekršaj, no sve što je dugotrajno ponašanje treba biti kazneno djelo, iako često nije lako napraviti distinkciju – kaže Miljenić.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić pozdravlja ovakve izmjene jer vjeruje da će takvo rješenje imati daleko učinkovitiji doseg te će tako zloćudno ponašanje prema bliskim osobama sada dobiti određenu težinu. Tako je dala primjer 2012. godine kada je za nasilje u obitelji podneseno nešto manje od 500 kaznenih prijava, te čak 15 tisuća prekršajnih prijava.

Sanja Bezbradica Jelavić iz Autonomne ženske kuće komentirajući ove brojke dodala je kako se u praksi pokazalo da je iz policijskih prijava za nasilničko ponašanje u obitelji vidljivo da žrtvu nitko ne pita o trajanju i intezitetu nasilja.

- Policija se koncentrira isključivo na taj jednokratni prijavljeni incident i pokreće prekršajni postupak, iako je moguće da žrtva nasilje trpi već godinama – upozorila je Bezbradica Jelavić te dodala kako je zato nužna edukacija policijskih djelatnika. S njome se složila i DC-ova Vesna Škare Ožbolt ustvrdivši kako upravo policija procjenjuje u koju domenu ide čin nasilja, odnosno je li to prekršaj ili kazneno djelo, zbog čega je nužno policiji pojasniti kako pristupiti tom postupku.

Zamjenik ministra unutarnjih poslova Evelin Tonković kazao je da ni policajci nisu adekvatno zaštićeni, što je nužno da bi kvalitetno radili.

- Policija kada izađe na teren ima dvoje ljudi u šoku, čuje dvije verzije priče, a nisu u intimi tog stana da bi znali što je prava istina. Imaju kratke rokove u kojima moraju donijeti procjenu i mi u toj nejasnoj situaciji prepuštamo sucima da donesu odluku. Svjesni smo da je to nepošteno, no kako da se policija u toj nejasnoj situaciji u kratkom roku jasno odredi prema nekome. Policija mora na temelju dojma vidjeti tko govori istinu – upozorio je Tonković te dodaje kako je mnogo lakše postupati kada se netko pojavi kao recidivist jer tada odmah idu na kazneno djelo. Zaključuje kako treba dobro razgraničiti razliku između prekršajnog i kaznenog djela, te da se po tom pitanju velike napore ulaže u edukaciju policijskih djelatnika.

SDP-ova Vesna Fabijančić Križanić naglasila je da je nužno sačuvati i afirmirati prekršajni postupak koji omogućuje brže reagiranje i udaljavanje nasilnika iz obitelji ili druge sredine u kojoj je počinio nasilje.

- Prekršajni postupak omogućuje brže postupanje, a po dosadašnjoj praksi izricanja sankcija, prije će kaznu zatvora nasilnik zaraditi u prekršajnom nego u kaznenom postupku – ustvrdila je Fabijančić Križanić.

Pravobraniteljica Višnja Ljubičić ukazala je i na potrebu uvođenja i kaznenog djela ekonomskog nasilja.

- Ekonomsko nasilje vrlo se rijetko prepoznaje od strane onih koji podnose optužne prijedloge i kaznene prijave. Imamo ga kategoriziranog, ali se u praksi ne prepoznaje, obično se podrazumjeva kao razmirice tijekom razvoda braka ili u nekakvim obiteljskim nesporazumima. Primjerice, ako se žrtva dovodi u jedan ponižavajući položaj nema mogućnost raspolaganja zajedničkom imovinom, zajedničkim pokretninama, uskratom električne energije i nekih drugih situacija, to bi bilo ekonomsko nasilje – kazala je Ljubičić.

Ministar je svjestan potrebe uvođenja i ovog djela, no kaže, to je nešto o čemu će se još dosta govoriti.

- U ovoj fazi, ono što ulazi u kazneni zakon mora biti realno i provedivo u najvećoj mogućoj mjeri. Mi smo napravili velike pomake. Sigurno će jednom doći na red i ekonomsko nasilje, međutim ja bih rekao da je to u jednoj budućnosti – odgovorio je Miljenić.

>> 'Za vrijeme HDZ-a glasovali su mrtvi, sad imamo SDP-ove duhove birače'

>> Strategija razvoja uprave mora na doradu

Što je najbolje jesti nakon dugačkih šetnji i planinarenja
SITI U PLANINI
Nutricionisti savjetuju: Što je najbolje jesti nakon dugačkih šetnji i planinarenja

A1 izdvaja za Vas

  • santos008:

    Odnosili se ovo i na Vladu

  • sestrićna:

    još jedan zakon kojim te partija može strapati u pritvor kad poželi..ona odlučuje što je to psihičko nasilje..

  • Avatar atrpimir
    atrpimir:

    što prije taj zakon u funkciju jer ću tužiti sve vlade hr od 2000.-te na ovamo za psihičko nasilje