Neformalna klauzura najviših dužnosnika iz Europske pučke stranke (EPP) u Zagrebu bila je trenutak u kojem su europski pučani otvorili vrata budućoj raspravi o boljem funkcioniranju Europske unije, uz tri ključne novosti: veće korištenje glasanja kvalificiranom većinom umjesto jednoglasnosti u Vijeću EU, mogućnost pojačane suradnje onih država članica koje žele razvijati nove oblike suradnje bez obveze da im se priključe sve ostale, te jačanje solidarnosti u slučaju vojne agresije protiv bilo koje države članice Unije. Te tri novosti, i Zagreb kao mjesto i trenutak kad se na tome počinje raditi, spomenuo je predsjednik EPP-a Manfred Weber na press-konferenciji s premijerom Andrejom Plenkovićem na završetku dvodnevnog "retreata" u hotelu Westin.
I Hrvatska se protivi
Ideja prelaska s jednoglasnog odlučivanja, u kojemu svaka država članica ima pravo veta, na češće odlučivanje kvalificiranom većinom (poznatijom kao QMV) već se dugo spominje, ali nikako da se provede jer joj se načelno protive mnoge države članice, a među njima i Hrvatska. Stoga je znakovita Weberova najava da će, nakon EPP-ova liderskog "retreata" u Zagrebu, ta ideja dobiti na snazi, kao što je znakovito da premijer Plenković u svom obraćanju na press-konferenciji nije ponovio da je Hrvatska protiv toga ili da to smatra neprovedivim u stvarnosti. Druga Weberova teza, o potrebi pojačane suradnje, znači da bi države članice EU koje žele ići u dublje oblike integracije mogle to činiti samostalno, bez drugih koje to ne žele, ali one uz to ne bi mogle ni kočiti ove koje hoće. Baš ovih dana njemački ministar financija rekao je da je sada vrijeme za "Europu u dvije brzine" i najavio pojačanu suradnju šest država članica (Njemačke, Francuske, Španjolske, Italije, Nizozemske i Poljske) kao šest vodećih gospodarstava koja predvode rad na jačanju konkurentnosti Europe.
Treća Weberova tvrdnja, o praktičnoj pripremi za vojnu solidarnost u slučaju agresije na neku članicu Unije, proizlazi iz članka 42 (7) Lisabonskog ugovora, koji je sličan NATO-ovu članku 5. o kolektivnoj obrani, ali malo tko ga doživljava tako ozbiljno kao NATO-ov članak, što europski pučani nakon Zagreba očito žele promijeniti.
– Ishod naših razgovora u Zagrebu je takav da ćemo sada raditi na boljoj primjeni Lisabonskog ugovora – rekao je Weber, koji je vrlo pohvalnim riječima govorio o Zagrebu, HDZ-u i Andreju Plenkoviću kao domaćinima neformalnog sastanka EPP-ovih premijera, čelnica vodećih EU-institucija i drugih šefova stranaka iz demokršćanske obitelji. Plenković je najdugovječniji premijer u trenutačnom EPP-u, a Hrvatska je jedna od najuspješnijih država članica Europske unije, rekao je Weber.
– Dali smo doprinos i raspravi o jačanju EU na globalnoj razini – poručio je Plenković nakon Weberovih riječi na press-konferenciji u Zagrebu.
– Svijet koji se ubrzano mijenja, tektonske promjene u transatlantskim odnosima, niz ratova, agresija i sukoba, migracijske prijetnje, terorizam... sve to zahtijeva od EU što brže i snažnije pozicioniranje u odlučivanju. Stav je Hrvatske da moramo učiniti napore da taj zajednički stav bude što više stav 27, a ako to nije 27, što se na žalost događa proteklih godina, onda da barem bude 26, a ne baš puno ispod toga, i da proces donošenja odluka bude brži nego što je danas – dodao je premijer Andrej Plenković.
Costin mandat
Taj dio njegove izjave, o 26 umjesto 27 država članica, zvuči kao da se referira na činjenicu da, primjerice, zaključci Europskog vijeća i Vijeća EU o proširenju EU ili o Ukrajini posljednjih godina često ne mogu biti u formi zaključaka svih 27 država članica, nego u formi izjave u ime 26 država članica, jer im se protivi Mađarska.
Europska pučka stranka (EPP) je politička obitelj koja među 27 šefova država i vlada u Europskom vijeću broji čak 13 članova, u Europskoj komisiji ima 14 povjerenika, uključujući predsjednicu Ursulu von der Leyen, a većina zastupnika u Europskom parlamentu kao i predsjednica Roberta Metsola njezin su dio. Na naše pitanje želi li Plenković i dalje (budući da je takvu ideju zastupao u ljeto 2024.) da pučani dobiju i mjesto predsjednika Europskog vijeća, gdje prvi dvoipolgodišnji mandat obavlja portugalski socijalist Antonio Costa, premijer je rekao da ta tema nije dotaknuta na skupu u Zagrebu. No znakovito je da je podsjetio na strogo tumačenje da Costin mandat traje 2,5 godine, a ne 5 godina, koliko su na toj dužnosti, s praktički automatskim produljenjem nakon prvog 2,5-godišnjeg mandata, ostajali svi Costini prethodnici. Ostaje dojam da je Plenković i dalje sklon tome da pučani za godinu dana pokušaju uzeti socijalistima i treću najvažniju dužnost na čelu institucija EU. "Ne tako davno, EPP je imao sve tri funkcije", rekao je Plenković.
– Socijalisti imaju samo četiri premijera u Europskom vijeću. Moram ih zamoliti da pogledaju što se događa i rješavaju probleme, jer moramo dati odgovore na današnju realnost – poručio je Weber.
EPP-ov "retreat" završen je usvajanjem dokumenta s prioritetima pučana za 2026., u kojemu se među ostalim navodi da, umjesto popuštanja pod prijetnjama kojima je Europa sve češće izložena, treba obnoviti povjerenje u europsku demokraciju, vladavinu prava, vrijednosti i teritorijalni integritet. No dok se u istom takvom dokumentu iz siječnja 2025. spominjalo da će EU oštro recipročno odgovoriti na "nacionalističke tarife", odnosno carine, u dokumentu za 2026. koristi se blaži izričaj, iako je američki predsjednik Donald Trump u međuvremenu postao samozvani "kralj tarifa": "Podržavamo poštenu i otvorenu trgovinu, i odbacujemo protekcionizam i neopravdane tarife", kaže se u EPP-ovu zagrebačkom dokumentu.
Hrvatski premijer i šef HDZ-a najzadovoljniji je time što je na EPP-ovu "retreatu" usvojen strateški dokument o važnosti demografije i potrebi da se tim pitanjem bave svi i na europskoj i na nacionalnim razinama.
– Bez demografske revitalizacije nema konkurentnosti. Bez održivog stanovanja nema jačanja mladih obitelji. Bez neovisne energetske politike možda nema ni europske ekonomije. S te tri točke dali smo važan doprinos današnjoj raspravi – rekao je Plenković.
Otvori KEKS Pay
