Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je u četvrtak da se izmjenama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti Hrvatska želi sustavno pripremiti za moguće migrantske valove u budućnosti, istaknuvši da se sigurnost ne brani facebook statusima ni seoskim stražama. "Sigurnost se na brani galamom, megafonima, facebook statusima ni seoskim stražama nego sustavom i strategijama, ulaganjima u tehnologiju i opremu, edukacijom policajaca i prilagodbama zakona svim situacijama i uredbama Europske unije", rekao je ministar u Hrvatskom saboru tijekom rasprave o izmjenama i dopunama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti.
Cilj ovih izmjena je spriječiti zloupotrebu sustava međunarodne zaštite, istaknuo je Božinović pozivajući se na podatke iz protekle dvije godine. Tijekom 2024. u Hrvatskoj je izraženo 26.776 namjera za podnošenje zahtjeva za međunarodnu zaštitu, međutim samo 1.419 tražitelja je formalno podnijelo zahtjev. Takav je trend nastavljen i u 2025., kada je od 14.298 izraženih namjera samo 1.236 tražitelja podnijelo zahtjev. "Cilj je brže procesirati one osobe koje ne ispunjavaju uvjete za ulazak u Hrvatsku, bez obzira na to što se u tom trenutku nalaze u centru za registraciju migranata, jer će se za većinu njih, poučen iskustvima, pokazati da su njihovi zahtjevi neutemeljeni i da ih treba vratiti u zemlju podrijetla ili u treću zemlju koju su prošli", rekao je ministar.
Izmjenama zakona želi se također osigurati što lakša integracija u društvo i tržište rada onih koji ispunjavaju sve kriterije za dobivanje međunarodne zaštite. Jedna od novina koju je ministar najavio je i potpisivanje integracijskih sporazuma. "Sporazum će sadržavati individualni plan integracije kojim će se redovito pratiti njihov napredak u procesu integracije. Međutim, kako bismo potaknuli ispunjenje obveza, uvodi se mogućnost ograničenja nekih socijalnih prava. Naglašavam da se sankcije ne uvode radi kažnjavanja nego radi postizanja ravnoteže između motivacije, odgovornosti i potreba Hrvatske", poručio je Božinović.
Uzevši u obzir nemire na Bliskom istoku i podatak da je 60 posto stanovnika afričkog kontinenta mlađe od 25 godina, ministar ističe da će se sa potencijalnim migrantskim valom moći nositi samo one države sa uređenim sustavom i procedurama. "Krijumčari se ne boje galame, ali se itekako boje rada i koordinacija hrvatske policije, Frontexa i Europola. Demokracija i vladavina prava nisu slabost nego naš odabir i jedini put", rekao je.
Zastupnik Mosta Nikola Grmoja naglasio je da će Hrvatska ovim zakonom omogućiti da svi tražitelji azila ''padnu na grbaču hrvatskih ljudi''. "Šaljem podršku našim ljudima u Plitvicama koji se protive centru za migrante. Svakog se tjedna deportacijskim letovima iz zapadnih zemalja vraćaju migranti koji su se ovdje registrirali, među kojima su oni koji su u tim zemljama detektirani kao prijetnja nacionalnoj sigurnosti", rekao je.
"Osam tisuća osoba smo vratili prošle godine u druge zemlje, a primili smo manje od tisuću, a i tih tisuću je među onih osam tisuća vraćenih. Bilo bi dobro izbjegavati tu dramaturgiju straha", odgovorio je Božinović. SDP-ova Sabina Glasovac kazala je da je mogućnost gradnje centra za migrante na području bivšeg vojnog aerodroma Željava uznemirila stanovnike Plitvičkih jezera i Korenice. Podsjetila je da država ima obvezu do lipnja ove godine uspostaviti jedan takav centar.
''Stići ćemo sve. Što se tiče konkretne lokacije u Lici, mi smo razgovarali s lokalnim i županijskim vlastima, ne u smislu da je odluka već donesena nego smo otišli vidjeti postoje li infrastrukturni kapaciteti i mogućnosti za centar koji bi bio na samoj granici'', odgovorio je ministar.
Zastupnik stranke DOMiNO Krešimir Čabaj ustvrdio je da Hrvatska treba i mora zaštiti svoju suverenost i homogenost nacionalnog bića. "Apeli da se centri ne otvaraju su razumljivi jer nekontrolirani prelazak granica ostaje gorući problem s kojim ćemo se još dugo suočavati", ustvrdio je. Na pitanje zastupnice Centra Marijana Puljak o mogućnostima korištenja umjetne inteligencije, Božinović je kazao da su nedavno predstavljena dva alata koja su usavršili prepoznavanja lica (face recognition) i obradu biometrijskih podataka.
Otvori KEKS Pay
