Rusija već petu godinu vodi sveobuhvatni rat protiv Ukrajine, a kako sukob ulazi u novu, neizvjesnu fazu, raste zabrinutost zbog mogućih opasnih poteza Moskve. Najnovije upozorenje dolazi iz Sjedinjenih Američkih Država i odnosi se na potencijalni nuklearni incident koji bi, prema procjenama analitičara, mogao biti iskorišten u propagandne svrhe. Prema izvješću američkog Institute for the Study of War (ISW), Kremlj bi mogao pokušati skrenuti pozornost s, kako navode, “nesposobnosti ruske vojske” da ostvari strateške ciljeve u Ukrajini i to izazivanjem radiološkog incidenta za koji bi potom optužio Kijev.
Kako navodi Euronews, ISW upozorava da bi Moskva mogla planirati scenarij u kojem bi Ukrajinu okrivila za incident koji bi zapravo bio izazvan ruskim djelovanjem. Cilj takve operacije bio bi uvjeriti Zapad da odustane od daljnje potpore Ukrajini ili dodatno slomiti volju Ukrajinaca za otporom. U izvješću se ističe kako je ruska vanjska obavještajna služba (SVR) nedavno iznijela, kako ISW tvrdi, neutemeljene optužbe da Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska pokušavaju Ukrajini dostaviti “prljavu bombu” ili čak nuklearno oružje s pripadajućim sustavima isporuke.
Glasnogovornik Kremlja Dmitry Peskov dodatno je zaoštrio retoriku poručivši da bi eventualni prijenos nuklearne bombe Kijevu predstavljao “grubo kršenje međunarodnog prava” te dodao da će Rusija te informacije uzeti u obzir tijekom pregovora o Ukrajini. ISW smatra da je riječ o koordiniranoj informacijskoj kampanji čiji je cilj podizanje napetosti oko moguće nuklearne eskalacije i odvraćanje pažnje od obljetnice početka ruske invazije. Analitičari napominju kako se ruska nuklearna retorika uklapa u već viđen obrazac, Moskva je i ranije optuživala Ukrajinu za planove o korištenju “prljave bombe”, nastojeći time utjecati na zapadne rasprave o vojnoj pomoći Kijevu. Unatoč oštroj retorici, ISW i dalje procjenjuje da je izravna uporaba nuklearnog oružja od strane Rusije malo vjerojatna.
Ukrajina ima četiri nuklearne elektrane, a najveća među njima, Zaporiška nuklearna elektrana, nalazi se pod ruskom okupacijom od 2022. godine. Riječ je o jednoj od deset najvećih nuklearnih elektrana u svijetu. Prema dostupnim izvješćima, postrojenje je snažno militarizirano. Analiza tvrtke McKenzie Intelligence Services, izrađena na zahtjev Greenpeacea Ukrajine, navodi da elektrana funkcionira kao ruska vojna baza, uz izgradnju bunkera i drugih vojnih objekata, čime se krše sigurnosni protokoli.
Elektrana je više puta ostajala bez vanjskog napajanja električnom energijom, često zbog vojnih djelovanja u okolici, što dodatno povećava rizik od radiološkog incidenta. Posebnu zabrinutost izaziva i Černobil, mjesto najteže nuklearne katastrofe u povijesti. Ruske snage okupirale su to područje u prvim danima invazije 2022. godine te su se ondje zadržale više od mjesec dana.
Nakon povlačenja ruskih trupa potvrđeno je da su vojnici kopali rovove u najzagađenijem dijelu zone isključenja, pri čemu su, prema navodima ukrajinskih vlasti, primili značajne doze zračenja. Godine 2025. ruski napad dronom oštetio je Novi zaštitni sarkofag (New Safe Confinement), europski projekt osmišljen kako bi trajno izolirao ostatke reaktora i spriječio širenje radijacije. U siječnju je Černobil također ostao bez napajanja električnom energijom uslijed ruskih napada.