Glavno je pitanje za Europu hoće li transatlantska suradnja od sada biti drukčija i "hoćemo li biti zajedno po ključnim pitanjima ili nećemo", poručio je hrvatski premijer Andrej Plenković jučer s glavne pozornice MSC-a, sigurnosne konferencije u Münchenu, na kraju tjedna u kojem je Europu prodrmao Trumpov gambit prema Putinu. Način na koji je američki predsjednik Donald Trump otvorio mirovne pregovore s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim ostavio je kod mnogih u Europi dojam prekomjerne Trumpove susretljivosti prema Putinu i dojam isključenosti ili barem drugorazredne pozicije Ukrajinaca i Europljana u pregovorima koji se tiču rata i mira na njihovu teritoriju i njihovu kontinentu.
Američki i ruski dužnosnici u sljedećih će se nekoliko dana susresti u Saudijskoj Arabiji kako bi počeli pregovore o završavanju rata u Ukrajini, izvijestili su američki mediji. Kijev je rekao da Ukrajina nije bila pozvana na te razgovore. S američke strane na pregovore će doći državni tajnik Marco Rubio, savjetnik za nacionalnu sigurnost Mike Waltz i izaslanik za Bliski istok Steve Witkoff, a još nije poznato tko će doći s ruske strane.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron nazvao je Trumpove poteze elektrošokom za Europu, koja se, po njemu, mora ubrzano zbrojiti i snaći kako bi jamčila za svoju sigurnost i ekonomski prosperitet. Macron je za jučer u Parizu hitno sazvao okupljanje odabranih europskih lidera na tu temu. Neće ondje biti svi državnici koji inače sjede u Europskom vijeću, tako da u Parizu nije ni hrvatski premijer Plenković (koji je jučer iz Münchena otputovao u Kairo, u službeni posjet Egiptu).
– Bez obzira na to što će se dogoditi u SAD-u, naša je odgovornost da iz europske perspektive napravimo što je potrebno. Jesmo li spremni dopustiti Rusiji da odlučuje o granicama u Europi 2025. godine? Jasno da je odgovor "ne" – poručila je danska premijerka Mette Frederiksen sa subotnje panel-diskusije na sigurnosnoj konferenciji u Münchenu, na kojoj su bili i Plenković, ali i Trumpov izaslanik za Ukrajinu, general Keith Kellogg. Na tom je panelu premijer Plenković rekao da su "uza sve poštovanje prema američkoj inicijativi" mirovni pregovori bez sudjelovanja Ukrajine jednostavno nešto u što se ne ide – "no go" – a također su "politički potpuno neprihvatljivi" bez sudjelovanja nekog europskog predstavnika.
Glavna urednica tjednika Economist Zanny Minton Beddoes, koja je moderirala tu panel-diskusiju, postavila je Plenkoviću vrlo izravno pitanje hoće li i hrvatski vojnici biti među europskim mirovnim snagama koje bi eventualno bile poslane u Ukrajinu da nadziru liniju razgraničenja i hoće li i Hrvatska masovno povećati svoju vojnu pomoć Ukrajini? Slanje europskih vojnika u mirovnu misiju spominje se kao mogućnost koju američki predsjednik Trump zamišlja, a o čemu je govorio njegov ministar obrane Pete Hegseth u oštrom nastupu prošloga tjedna u sjedištu NATO-a u Bruxellesu.
VIDEO Pogledajte kako je Plenković odgovorio na pitanje hoće li Hrvatska slati svoje vojnike u mirovnu misiju u Ukrajinu
Plenković, međutim, nije baš izravno odgovorio na postavljeno pitanje. Rekao je da smo vrlo daleko od toga da se raspravlja o slanju vojnika u Ukrajinu. – Oni dolaze samo kad su stvoreni uvjeti za takvo što. Ne mislim da smo u ovoj fazi došli do toga – rekao je Plenković. Ono što je po njemu sada najvažnije jest to da se u pragmatičnom pristupu, kakav ima američki predsjednik Trump s ciljem zaustavljanja ubijanja, ne izgubi "principijelan pristup", a to je da se ne nagradi agresor, ne izda žrtva agresije i ne uruše principi međunarodnog poretka. Plenković je naglašavao da govori kao premijer države koja se obranila kao žrtva agresije.
– Hrvatska je trebala izgubiti rat 1990-ih. Pobijedili smo protiv svih izgleda. Pod sankcijama, pod embargom, nitko nam nije dao nikakvo oružje, osim onog što je prokrijumčareno. Ukrajina se herojski bori, pokazuje nevjerojatnu otpornost i inspiraciju u smislu žudnje za slobodom. Mislim da to treba poštovati. Kakav god bio ishod pregovora, a nadam se da će EU imati mjesto za stolom, on mora sadržavati pravedan i principijelan mir. Sve manje od toga bila bi grozna poruka za buduće ekspanzionističke politike, buduće agresije, buduću nestabilnost. Ne samo Europe nego i svijeta – poručio je Andrej Plenković.
Trumpov izaslanik Kellogg zvučao je kao da odlučno odbacuje mogućnost da EU sjedi za stolom na mirovnim pregovorima, ali "naravno" potvrđuje da će za tim stolom biti mjesta za Ukrajince. No dodao je da se njegova uloga sastoji od toga da prikupi sve ideje i stavove europskih saveznika te da se vrati u Washington sa širokim rasponom savjeta i opcija od kojih će predsjednik Trump odabrati onu koju on smatra da najboljom. Posljednjeg dana münchenske sigurnosne konferencije hrvatski je premijer na glavnoj pozornici u jednoj drugoj panel-raspravi spomenuo da su Ukrajinci već dvaput prevareni i da ne smiju biti i treći put.
– Ukrajinci su jednom prevareni kad su se odrekli nuklearnog arsenala prije 30 godina, drugi put su prevareni neimplementacijom mirovnih sporazuma iz Minska, a bit će prevareni i treći put ako postojeći mirovni plan potvrdi da agresor dobiva više teritorija – poručio je i ponovio da govori iz perspektive nekoga tko je na čelu države koja je svoj okupirani teritorij tijekom 1990-ih uspješno vratila i reintegrirala s pomoću dviju metoda. Prvo, s pomoću vojnog jačanja i zadavanja uzvratnog udarca okupatoru u trenutku kad smo dovoljno ojačali. Ta prva metoda iz iskustva Hrvatske ostavlja Plenkovića u uvjerenju da europski i američki saveznici i dalje trebaju vojno podupirati Ukrajinu. I drugo, s pomoću mirovnih pregovora, odnosno diplomacije. Kombinacija tih dviju metoda dovela je do uspješnog primjera mirne reintegracije okupiranih teritorija na europskom kontinentu. Na tom je mjestu Plenković iznio ideju koja je možda zazvučala i kao da sebe nudi za ulogu europskog posebnog izaslanika za Ukrajinu.
– Ono što nam je nedostajalo u Ukrajini proteklih godina je osoba koju bi svi poštovali, i Moskva i Kijev, i koja bi imala potporu Washingtona i europskih prijestolnica te ostalih čelnika, uključujući Globalni jug, a koja bi imala autoritet da vodi mirovni proces. Netko jako vidljiv i snažan tko je u stanju upravljati procesom – poručio je Plenković.
VIDEO Vesna Pusić: 'Ovo oko inauguracije je, po mom mišljenju, politička pogreška Andreja Plenkovića kao premijera'
Znaci Amerika treba braniti Europu na ustrb svojih socialnih davanja? A Europa se sama nece braniti radi svojih socialnih davanja? Zasto bi Ameri trosili svoj novac za tvoju obranu, a ti neces trositi svoj novac za svoju obranu?