Turizam godinu privodi kraju s dva posto više noćenja i jedan posto više gostiju nego u prvih 11 mjeseci prošle godine, što predstavlja još jedan turistički rekord. Ipak, ostaje pitanje hoće li se takvi rezultati ponoviti i iduće godine. Ovoj propulzivnoj domaćoj gospodarskoj grani na ruku ne ide ekonomska situacija koja je složena u većini zemalja odakle nam turisti dolaze, ali ni cijene. Istina, poskupljivala je i konkurencija, međutim u Hrvatskoj su u protekle dvije godine cijene skočile čak 50 posto.
Koliko je to loše za reputaciju našeg turizma, osvjedočili su se ove godine i oni koje to nije trebalo snaći. Problema je imao čak i dio domaćina koji su imali puno opravdanje za više cijene. Ministar turizma i sporta Tonči Glavina iskoristio je priliku pa je na današnjem otvorenju Kongresa hotelijera poslao snažnu poruku o stanju na emitivnim tržištima i potrebi da se goste ne iritira novim, pogotovo neopravdanim poskupljenjima. Štoviše, prvi čovjek turističkog resora pozvao je na korekcije cijena.
– I ova godina ulazi u niz rekordnih, ali ako ne napravimo snažan zaokret, prilično sam siguran da iduće godine nećemo biti cjenovno konkurentni. U nadolazećim godinama morat ćemo se jako namučiti da postignemo rezultate kakve turizam sada ostvaruje. Dakle, tko planira zadržati sadašnje cijene, morat će naći načina da digne kvalitetu svog proizvoda, kroz sam objekt, ljude ili nešto treće. Ako toga nema, da, treba govoriti o spuštanju cijena – jasno je domaćinima poručio ministar Glavina.
– Ali, kad govorimo o cijenama, to se ne odnosi samo na smještaj i ugostiteljstvo, već na sve što turisti konzumiraju. Pogotovo na trgovine i prijevoz. Neki konkurentni već su spuštali cijene i nema sumnje da i nas čekaju korekcije. Moramo malo smanjiti apetite ako želimo zadržati dobru reputaciju i sadašnju razinu turističkog prometa. Ako to ne napravimo sami, imat ćemo pad turističkog prometa i problem koji će se morati rješavati više godina. Sada se s partnerima sklapaju ugovori, na tržište izlaze prvi paketi i apeliram na sve koji imaju koristi od turizma da maksimalno racionalno formiraju cijene. Bolje to nego da ih se spušta u srpnju i kolovozu, što smo imali već ove godine, jer tada se ide i puno niže nego da ih se postavi korektno već u ovo doba godine – apelira Glavina i dodaje da će gosti masovno i 2026., kao i nekoliko proteklih godina, odmor bukirati u zadnji trenutak te da će cijena biti ključna.
Ministar Glavina kazao je i da se rast turističkog prometa ostvaren u ovoj godini može ponajviše zahvaliti hotelskom sektoru, a svim je domaćinima danas poručio kako se 'izgubljeno' zbog korekcija cijena u dva najunosnija ljetna mjeseca treba nastojati nadoknaditi produljenjem sezone. Sami hotelijeri, pak, tekuću godinu smatraju svojevrsnom tržišnom stabilizacijom našeg turizma. Dakako, uz izraženu sezonalnost koja ide na dušu ponajviše privatnom smještaju. Naime, u njemu se čak dvije trećine godišnjeg prometa ostvare u dva ljetna mjeseca, dok za hotele taj udio iznosi tek 39 posto što znači da rade puno dulje. Turistički profesionalci okupljeni na Kongresu hotelijera slažu se da u narednim godinama ne treba očekivati znatniji rast prometa, posebice ne u špici, ali vide mogućnost rasta prihoda povećanjem udjela hotelskog smještaja. Inače, bujanje apartmana je stalo. Od 2016. naovamo broj kreveta u tzv. privatnom smještaju godišnje je rastao za 25.000, a 15. kolovoza ove godine bilo ih je 2400 manje nego lani, dok je 3500 poreznih obveznika prešlo iz kratkoročnog na dugoročni najam i podstanare.
– Turističke kompanije ostvarile su sličan fizički promet kao prošle sezone, uz blagi rast prihoda. No brine to da je hotelijerstvo, kao dio turizma u kojem se stvara najveća dodana vrijednost, pod velikim pritiskom rasta troškova. I to pogotovo troška rada, koji je u Hrvatskoj posljednjih pet godina porastao 50 posto, a na Mediteranu 36,9 posto. Slično je i s troškom hrane, koji je kod nas u prvih devet mjeseci 2025. u odnosu na isto razdoblje godinu ranije rastao 4,9 posto dok je prosječan porast u EU bio 2,8 posto - upozorava Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma, koji smatra da su za iskorak u turističkom rezultatu potrebni dodatni hotelski kapaciteti - Analiza 20 većih hotelskih investicija u proteklih 10 godina pokazala je da hotelske investicije u osam godina rezultiraju novostvorenom vrijednošću koja je jednaka visini investicije, a društva koja investiraju u razdoblju od 12 godina fiskalnim i parafiskalnim davanjima državi dodatno uplate ukupnu vrijednost investicije – ističe Ostojić.
Dogodine izazova definitivno neće manjkati. Putni budžeti se smanjuju, Europljani namjeravaju putovati rjeđe i kraće, gotovo polovina rado bi izbjegla najpopularnije destinacije, oko 40 posto njih inzistirat će na manje razvikanim mjestima, a deset posto priželjkuje odmor na nepoznatom odredištu. Sve manje ih je zainteresirano za odmor u ljetnoj špici, a jedan od razloga su i cijene.
– Već ove godine smo u srpnju i kolovozu imali oko 750.000 noćenja manje nego lani u ta dva mjeseca, što je gubitak prihoda od oko 140 milijuna eura. Važan je rast prometa u izvansezoni, ali moramo zadržati brojke i u ljetnoj špici jer to održava prihode. Svakako, cijene su ključni faktor uz sigurnost, a naše usporedbe hotelskih cijena s Grčkom, Španjolskom, Italijom i Francuskom pokazale su da je je Hrvatska jeftinija samo od Francuske. Osim toga, često od stranaca slušamo i pitanja o cijenama cestarina i trajekta, o cijenama u supermarketima i sl. – upozorio je i direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić.
Otvori KEKS Pay
Svi deru, deru hoteljeri, deru ugostitelji, deru trgovci, deru vlasnici apartmana, deru majstori, deru zubari, okulisti, internisti pa čak i vlast (HDZ) dere.