Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Uspješniji studenti zaziru od rada na birokratiziranim i zastarjelim sudovima

"Vlade uporno odbijaju strateški pristup i stanje nastoje popraviti ad hoc izmjenama zakona kada se suoče s nekim problemom"
23. listopada 2020. u 20:53 2 komentara 662 prikaza
Šibenski sud otvorio svoja vrata u povodu obilježavanja Europskog dana pravosuđa
Foto: Dusko Jaramaz/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Bujanje koronavirusa, velike korupcijske afere i oružani napad na Banske dvore iz fokusa su javnosti maknule činjenicu da Hrvatska u vrlo kratkom roku mora osmisliti planove i strategije koje će joj omogućiti oporavak od sadašnjih šokova. Za to su nam na raspolaganju nikad izdašniji mehanizmi i fondovi EU, a u izradi razvojne strategije koja bi nam trebala osigurati povlačenje tog novca pomaže nam i Svjetska banka, čija direktorica za Hrvatsku Elisabetta Capannelli u intervjuu za jučerašnji Večernjak tvrdi kako Hrvatska u sljedećem desetljeću može ostvariti divovske pomake, ali samo ako napravi velike zaokrete u provedbi javnih politika. A kao prvi od nužnih koraka ističe temeljitu reformu pravosuđa koja će unaprijediti poslovno okruženje i ojačati povjerenje u javne institucije.

Privođenje osumnjičenih za silovanje u Županijski sud Optužnica još uvijek nije pravomoćna Pravosuđe i godinu dana nakon istrage još nije odlučilo o optužnici za silovanje protiv sedam mladića

Najbolnija točka

Pravosuđe kao najbolniju točku u funkcioniranju države prepoznaju i hrvatski građani, kojih 80 posto po zadnjem Europskom pravnom semaforu ne vjeruje sudovima i sucima, a opći je dojam da sustav ne uspijeva izići na kraj s ključnim problemima društva, prije svega s korupcijom. Reformu pravosuđa obećavale su, dijelom i nastojale provesti sve vlade od 2000. do danas i bilo bi zlonamjerno tvrditi da se na tom planu ništa nije pomaklo. Sudske statistike iz godine u godinu pokazuju smanjenje ukupnog broja predmeta, dijelom je reformirana mreža sudova, uveden je e-spis, no cijeli se proces kreće mnogo sporije nego što zahtijevaju okolnosti.

O tome što bi trebalo napraviti da bi sustav povratio povjerenje građana, napisan je priličan broj stručnih analiza, a jedna od njih je "Pravosuđe u Hrvatskoj 2020., Stanje, uzroci krize i moguće mjere" Alana Uzelca, predstojnika Katedre za građansko procesno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta. Prof. Uzelac ne vjeruje obranaškoj tvrdnji da je javno nepovjerenje u pravosuđe rezultat nepoznavanja prava i stvarnog funkcioniranja pravosuđa. Naprotiv, tvrdi da je ono "odraz stvarnih sistemskih nedostataka i raskoraka između rezultata koje pravosudni sustav postiže i potreba društva za adekvatnom pravnom zaštitom građana i pravnih osoba".

Gospić: Predsjenik Milanović na otvaranju 22. izložbe tradicinalnih proizvoda "Jesen u Lici" Zoran Milanović: 'Nisam inicirao aferu Janaf, a Šeks je najveća štetočina našeg pravosuđa'

Kao bolnu točku Uzelac prepoznaje dugotrajne postupke u predmetima od interesa za javnost, a posebno zabrinjava njegovo upozorenje kako negativna percepcija javnosti dovodi do pada interesa za rad u pravosuđu. Uspješniji studenti na pravnim fakultetima, tvrdi Uzelac, zaziru od rada na sudovima i "birokratiziranim, hijerarhiziranim, međunarodno nekonkurentnim i tehnološki zastarjelim pravosudnim strukturama, ovisnima o stalnim promjenama vlasti". Za izlazak iz ovakvog stanja Uzelac nudi i konkretne mjere, pri čemu ističe nužnost sustavnog planiranja reformskih procesa pod vodstvom odabranih neovisnih eksperata.

Naglašava da se pravosuđe mora otvoriti prema problemima društva, a kad je riječ o kvaliteti kadra predlaže, među ostalim, promjene u sustavu imenovanja sudaca kojima bi se barem petina otvorenih sudačkih mjesta rezervirala za imenovanja izvan kruga karijernih sudaca i sudskih savjetnika, primjerice iz reda odvjetnika, bilježnika, korporativnih pravnika, pravnih znanstvenika... Nasuprot tvrdnjama o uvođenju modernih tehnologija u hrvatskom pravosuđu, Uzelac tvrdi da u digitalizaciji radikalno kasnimo za drugim europskim zemljama, čak i da digitalizacija na hrvatski način ima negativan učinak.

- U mjeri u kojoj uspijeva umjesto redukcije glomaznog pravosudnog aparata i modernizacije koja odgovara očekivanjima suvremenih korisnika, digitalizacija cementira stare obrasce rada i neracionalnu personalnu strukturu u pravosuđu - upozorava Uzelac. Napomenimo da za digitalizaciju pravosuđa, bude li za nju istinske volje, Hrvatska ima i osiguran novac budući da je visok udio projekata digitalne transformacije jedan od zahtjeva Mehanizma za oporavak od posljedica epidemije, u okviru kojega će nam idućih godina na raspolaganju biti gotovo 10 milijardi eura.

Varaždin: Milanović i Plenković na svečanoj sjednici Varaždinske županije Marinko Jurasić Koliko pravnika imamo u vrhu države, a 'kilavo' pravosuđe!?

Premala ulaganja

A da su premala ulaganja među ključnim kočnicama za bilo kakve reforme u pravosuđu, upozorava bivši ministar Ante Šprlje.

- Hrvatska nije strateški orijentirana prema reformi pravosuđa. Svima su uvijek puna usta reforme, ali vlade uporno odbijaju strateški pristup i stanje nastoje popraviti ad hoc zakonskim izmjenama kada se suoče s nekim problemom. Da nema istinske volje za reforme, vidi se i iz proračunskih izdvajanja za pravosuđe, koja su se povećavala samo dok smo pregovarali o ulasku u EU - tvrdi Šprlje.

U prilog ovoj tezi navodi da sudovi u Zagrebu između ostalog pate i od manjka prostora pa suci rade od kuće iako je još za njegova mandata norveška vlada nudila 104 milijuna dolara kako bi se riješio ovaj problem. Baš kao i prof. Uzelac, i ovaj bivši ministar ističe kako se kompletni pravosudni sustav mora otvoriti novim i modernim metodama rada, pri čemu apostrofira i DORH kao "rigidnu vertikalnu strukturu", zbog čega mu je smanjena efikasnost.

 

NAŠA SKIJAŠICA
Dugo je nismo vidjeli! Hrvatsku je zamijenila Švicarskom, a zbog bolesti je donijela tešku odluku
Zaklada Novo Sutra
ONI MOGU SVE
Čudotvorna terapija pomoću konja odsad će biti moguća u svim vremenskim uvjetima
  • Kokoiduhovi:

    Evo; umjesto jalovih i jadnih prepucavanja, umjesto davanja podrške ovom ili onom, svi u Vladi, Saboru, Predsjednik i nadležna ministarstva, neka se bace na posao. Dajte konačno ozbiljno radite na reformama. Pa nije Hrvatska vrtić u kojem se vi svađate ... prikaži još!te dok vas tete hrane, oblače i čuvaju, a roditelji ( to smo mi, građani), sve to skupo, preskupo plaćaju.

  • admzaq:

    Kamo sreće da je to jedini problem. Student od kada upiše pravni fakultet pa do kada završi, toliko zakona promjene u Saboru da on više ništa niti ne zna nakon diplome. Zato završavaju samo uporni, a kvalitetan kadar odustaje, jer ... prikaži još! vrlo brzo shvati da ne vidi svoju budućnost u tome. Zato i imamo ovako pravosuđe.