Prije tri mjeseca dva mirovinska osiguravajuća društva koja isplaćuju mirovine iz II. stupa uvela su u ponudu tzv. neindeksirane mirovine, čiji se iznos ne mijenja tijekom cijelog razdoblja isplate. Prvi podaci pokazuju da je interes novih umirovljenika za takve mirovine više nego dobar: u HRMOD-u ih je izabralo 45 posto, a u RMOD-u 35 posto osoba koje su u tom razdoblju prihvatile dvostupne mirovine. Oba su društva odgovorila isključivo u postocima, bez navođenja apsolutnih brojki. Prema Regosu, kombiniranu je mirovinu od listopada uzimalo 500-tinjak novih osoba svaki mjesec.
Plus i povlačenje 20% ušteđenog
Dvostupne mirovine prima oko 23 tisuće umirovljenika i uglavnom se radi o zaposlenicima koji su tijekom radnog vijeka dobro zarađivali ili im je, ako nisu, bilo važno doći do 20 posto svoje štednje iz II. stupa, pa i po cijenu smanjenih mirovinskih primanja u budućnosti. Otprilike dvije trećine osoba koje su štedjele u II. mirovinskom stupu vraća se u prvi jer im državni sustav nudi povoljniju mirovinu. Njihova se štednja automatski prosljeđuje u državni proračun. Samo oni koji uzmu dvostupnu mirovinu imaju pravo odmah povući 20 posto štednje, koja se za radnika s prosječnim primanjima kreće oko trideset tisuća eura. Prva tri mjeseca od uvođenja neindeksiranih mirovina može se iščitati jasan trend: znatan dio budućih umirovljenika odlučuje se za viši početni iznos mirovine, bez dubljeg razmatranja dugoročnih posljedica takvog izbora.
Prema podacima Hrvatskog mirovinskog osiguravajućeg društva, na dan 31. prosinca 2025. mirovinu bez usklađivanja odabralo je 45 posto korisnika. Društvo objašnjava da u prosjeku početna mirovina bez usklađivanja može biti 25 do 40 posto viša od istovjetne mirovine koja se usklađuje s inflacijom, no točan omjer ovisi o nizu parametara – prije svega o dobi korisnika, eventualnom uključivanju bračnog partnera, odabranom obliku mirovine te trajanju zajamčenog razdoblja isplate. Zbog toga razlike nisu jednake za sve, nego se određuju individualno.
Mirovina bez usklađivanja nudi veći početni iznos koji ostaje nepromijenjen tijekom cijelog razdoblja isplate, dok je kod indeksirane mirovine početni iznos niži, ali se dva puta godišnje usklađuje prema stopi promjene indeksa potrošačkih cijena. Kod neindeksiranih mirovina izražen je rizik dugovječnosti, ali i inflacijski rizik, jer s vremenom dolazi do gubitka realne vrijednosti mirovine.
Slične poruke dolaze i iz Raiffeisen mirovinskog osiguravajućeg društva. Ondje ističu da je mogućnost odabira neindeksirane mirovine novost na tržištu te da je, s obzirom na kratak period primjene, još prerano donositi čvrste zaključke. Ipak, interes postoji: prema njihovim podacima, do 1. siječnja 2026. godine 35 posto novougovorenih mirovina odnosilo se na mirovine bez usklađivanja. RMOD također naglašava da početni iznos mirovine iz II. stupa ovisi o cijelom nizu čimbenika – od dobi korisnika i iznosa kapitalizirane štednje, preko datuma početka isplate i korištenja jednokratne isplate dijela sredstava, do odabranog oblika i načina usklađivanja mirovine.
Indeksacija dvaput godišnje
Zakonski okvir propisuje da se svakom novom umirovljeniku koji se odluči za kombiniranu mirovinu iz II. stupa najprije mora ponuditi indeksirana mirovina. Indeksacija, koja se provodi dvaput godišnje, godinama je bila jedina opcija, no od kraja rujna 2025. uvedena je i mogućnost neindeksirane mirovine. Razlika u startu nije zanemariva: primjerice, 65-godišnjak s 50 tisuća eura ušteđevine u II. stupu može dobiti oko 161 euro indeksirane ili 209 eura neindeksirane mirovine mjesečno. Kod štednje od 25 tisuća eura, uz povlačenje 20 posto sredstava odmah, indeksirana mirovina iznosila bi oko 80 eura, a neindeksirana 104 eura. Uključivanjem nasljednika iznosi se dodatno smanjuju.
Prvi stup obavezno indeksira mirovine prema plaćama i cijenama, II. ih usklađuje samo s inflacijom za one koji se odluče na takvu opciju ili po novome ne usklađuje, dok se mirovine III. stupa uopće ne indeksiraju. Procjene pokazuju da se, uz stabilne cijene, neindeksirane mirovine više isplate na kraći rok primanja mirovine do desetak godina, dok bi za dulje razdoblje primanja usklađivanje mirovina s inflacijom nudilo veću zaštitu standarda.
Otvori KEKS Pay
20% keširanja je Ok z aone koji znaju što s time rade. Da su uložili u zlato i čekali samo u zadnjih godiu dana dobili bi 30% plusa...što nikada ne bi dobili da su ostavili novce. ali ako su uzeli lovu da ju potroše onda su to luzeri koje ne treba žaliti jer žive kao da sutra ne postoji. isto vrijedi i za neideksirane miraovine...to je put u pakao za 2 godine!