Četiri godine nakon početka ruske potpune invazije na Ukrajinu, mirovni pregovori i dalje ne daju opipljive rezultate. Nova runda razgovora uz posredovanje Sjedinjenih Država očekuje se u Ženevi, a uoči sastanka javnost zanima jedno pitanje: kako je pregovarati s Rusima dok rat i dalje traje punom snagom?
O tome je govorio Sergij Kislicja za BBC, član izaslanstva ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, koji sudjeluje u vojnim razgovorima između dviju strana. Iako je riječ o neprijatelju s kojim je njegova zemlja u otvorenom ratu, Kislicja kaže da su susreti za stolom hladni, profesionalni i lišeni ideoloških govora.
"Vojska bolje razumije što se događa na bojištu", rekao je, dodajući da je drugo pitanje prenose li ruski predstavnici informacije svojim nadređenima "bez uljepšavanja ili mijenjanja". Na pitanje kako se osobno osjeća dok sjedi nasuprot ruskim izaslanicima, Kislicja priznaje da je to iskustvo emocionalno teško, ali ne i novo. Kao dugogodišnji diplomat, naviknuo je razgovarati s protivnicima. "Vidio sam i gore. Pet godina sam proveo u New Yorku, tri prije potpune invazije. Redovito sam sjedio u istoj prostoriji s neprijateljem", kazao je.
Ipak, jedno mu je sjećanje posebno urezano. Dana 23. veljače 2022., tijekom izvanredne sjednice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, dobio je vijest da je Ukrajina napadnuta. Dok su u New Yorku trajale dramatične rasprave, u Kijevu su se već čule prve eksplozije. U tim trenucima pokušao je uvjeriti ruskog veleposlanika Vasilija Nebenzju da nazove ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova i provjeri hoće li do invazije zaista doći.
"Već sam rekao sve što danas znam. Neću buditi ministra Lavrova u ovo vrijeme", prisjetio se odgovora koji je dobio. Od tada su se životi promijenili svima, kaže. On je još tri godine ostao pri UN-u prije povratka u Kijev, gdje danas ponovno sudjeluje u pregovorima. Kislicja naglašava da je tehnička strana mogućeg primirja izuzetno složena. Na istoku Ukrajine tisuće dronova svakodnevno nadziru i napadaju područje tzv. sive zone između dviju strana. Oko 200 tisuća civila i dalje živi u gradovima obrambenog pojasa Donbasa, izravno izloženima borbama.
"Morate imati jasan skup pravila i protokola, kao i način provjere i nadzora", objasnio je. Podsjeća i da je osam godina prije potpune invazije nadzor prekida vatre provodila Organizacija za europsku sigurnost i suradnju, no s vrlo ograničenim sredstvima. "Bio je uspjeh već to što su imali dvije bespilotne letjelice iznad teritorija. To je bilo kao kameno doba u usporedbi s današnjom situacijom", rekao je, aludirajući na današnje procjene prema kojima iznad samo jednog grada, Pokrovska, istodobno djeluje i do 12 tisuća dronova. Unatoč profesionalnom tonu, jasno je da su emocije prisutne. Pregovarati s predstavnicima zemlje koja svakodnevno napada njegovu domovinu znači balansirati između racionalnosti i ogorčenja. Kislicja kaže da pokušava ostati fokusiran na cilj, a to je prekid vatre.
"Rat bi mogao biti zaustavljen jednim telefonskim pozivom jedne osobe svom načelniku glavnog stožera", poručio je. No dodaje da, prema svemu sudeći, "diktator u Kremlju zasad nije spreman zaustaviti rat". Ako se izaslanstva ponovno sastanu u Ženevi, Kislicja će ponovno sjesti za stol. Svjestan je da tehnički detalji mogu biti razrađeni, ali ključna odluka, smatra, ovisi o političkoj volji Moskve.
FOTO Stigli bageri, vojska odvozi namještaj: Vjesnik se priprema za rušenje
Otvori KEKS Pay
Uf, jadni. Nama neprijatelj kojeg smo sami bez ičije pomoći porazili bili glavni u vladi. Svoju politiku i danas kroje. Prave nekulturne centre, organiziraju izložbe tvoraca neprijateljskih bolesnih ideja, pjevaju svoje pjesmice gdje prisvajaju naš teritorij... Sve s našom lovom i dobro se smiju. Tebi teška sjedenja drugi plaća.