U ožujku 2014. godine na stol ministra financija stići će prvi podaci o iznosu kamata koje hrvatski državljani primaju u nekoj od država Europske unije te Švicarskoj, Republici San Marino, Andori, Lihtenštajnu i Monaku. EU je uz podršku tih pet država još 2003. godine donio Direktivu o oporezivanju dohotka od kamate na štednju (Direktiva 2003/48) koja obvezuje sve članice EU da razmjenjuju podatke o isplaćenim kamatama na štednju.

Plaća se porez

Europa uglavnom oporezuje kamate stopom poreza od 15 do 25 posto, a sustav razmjene podataka o rezidentima koji štede u drugim državama omogućuje poreznim vlastima da dohvate svoje građane koji pokušavaju izbjeći tu obvezu. Hrvatska ne oporezuje kamate na štednju, ali će kao nova članica također ući u zajednički sustav razmjene informacija, zbog čega je i pripremljena izmjena Općeg poreznog zakona. Ministarstvo financija prijedlog izmjena stavilo je na javnu raspravu, a osim direktive o oporezivanju kamate hrvatski će se propis uskladiti i s nekoliko drugih direktiva koje propisuju način suradnje poreznih vlasti, razmjenu podataka, prenošenja postupka prisilne naplate na novčanim sredstvima i na račune koji se nalaze u drugim državama članicama EU.

Nakon što Hrvatska uđe u Uniju, ministar financija će u roku od četiri mjeseca pravilnikom propisati postupak primjene Direktive 2003/48/EZ, a već je u prijedlogu zakonskih izmjena navedeno da su isplatitelji kamata dužni dostaviti sve potrebne podatke za prethodnu kalendarsku godinu do kraja ožujka sljedeće godine.

Nakon toga Porezna uprava ima tri mjeseca da ih razvrsta i podatke o štednji državljana iz EU i spomenutih pet država dostavi nadležnim poreznim upravama u njihovim zemljama. Na temelju te obveze u Zagreb će stići i podaci o svim Hrvatima kojima će 2013. godine biti isplaćena kamata za štednju pohranjenu u stranim bankama.

Glavnica se neće dostavljati

Zasad nema informacija da će Hrvatska uvesti porez na kamate, ali u jeku rasprave o oporezivanju nekretnina ministru je spočitnuto upravo to što udara na nekretnine, a zaobilazi štednju u bankama. Njegovo je objašnjenje bilo da nije htio dirati kamatu jer nam je štednja potrebna radi stabilnosti bankarskog sustava, ali nije isključio da će i ta imovina jednog dana doći na red.

Koliko Hrvati imaju štednje u stranim bankama, velika je enigma, tijekom pretvorbe i velikog odljeva kapitala u strane zemlje spominjale su se milijarde. Koliko je to bila fama, a koliko stvarnost, znat će se za godinu dana kada pristignu podaci o kamatama. Direktiva obvezuje isplatitelje kamata da poreznim vlastima dostave podatke o iznosu isplaćene kamate, kao i identitetu štediše, ali ne i glavnice, no ne treba previše mudrosti da se na osnovi kamate dođe do približnog iznosa ušteđevine. Još je zanimljivije što će porezne vlasti dobiti mogućnost da u postupke prisilne naplate uključe i novčana sredstva koja se nalaze na stranim računima.

>> Banke smanjuju kamate na oročenu štednju

'VREMEPLOV'

FOTO Evo kako se zgodna voditeljica HRT-a mijenjala tijekom godina. Kaže da je operirala samo nos, a obožava pažnju

suvremeni prijevod

FOTO Pogledajte tko je sve došao na predstavljanje nove hrvatske Biblije

35

NOVE MJERE

EU udarac na Temu i Shein: Uvodi se carina, evo koliko će se plaćati na sve pakete jeftinije od 150 eura­

Tko bi rekao

Veliki test sarmi: Ova ‘hrvatska varijanta’ omiljenog jela troši najviše energije prilikom kuhanja

Nikoga ne zaboravlja

Najprivlačniji grad za život u Hrvatskoj: Godišnje se rodi 600 djece, a vrtići, udžbenici i prijevoz su besplatni

Podsjetnik građanima: Ako do 31. prosinca ne iskoristite svoje pravo, ostat ćete bez novca