Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

U Zagrebu se dobiju šanse. Slavonci su zato u Irskoj

Političke elite oglušuju se na zahtjeve mladih pa se oni, uz pomoć SSSH, spremaju za prosvjed na prvi dan saborskog zasjedanja u rujni
25. kolovoza 2017. u 20:03 29 komentara 5030 prikaza
Kristijan Kovačić i Aleksandra Lera
Foto: Davor Puklavec /PIXSELL

Mladi u Hrvatskoj nemaju praktički nikakvu ulogu kod donošenja odluka važnih za njih i za smjer kojim će društvo ići. Mreža mladih Hrvatske (MMH) pokušava to promijeniti, pripremaju i prosvjedne akcije. O tome smo razgovarali s dvoje članova Upravnog odbora MMH. Aleksandra Lera (26) socijalna je radnica iz Pule, a u udruzi Ambidekster klub bavi se mladima u riziku od socijalne isključenosti. Kristijan Kovačić (25) magistar je politologije iz Vukovara i na mjeri SOR je u Institutu za razvoj obrazovanja.

Vinske ceste Slavonije zlatna dolina Što se turistima nudi u Slavoniji? Marija Terezija i barun Trenk danima nisu izlazili iz ovih podruma

Što je Mreža mladih i koji su joj ciljevi? 

Kristijan: MMH je savez više od 60 udruga koji djeluje kao nacionalna krovna organizacija mladih (engl. National Youth Council) i članica je Europskog foruma mladih. Osnažuje mlade za aktivno i odgovorno sudjelovanje u društvu, pridonosi razvoju kvalitetnih politika za mlade i civilnog društva.

Nedavno ste u povodu Međunarodnog dana mladih pozvali nositelje političke vlasti da mlade prihvate kao ravnopravne aktere društva, no mladi u Hrvatskoj i dalje su samo objekti društvenih zbivanja čak i kada se ta zbivanja njih itekako tiču. Zašto je tako?

Aleksandra: Društvo općenito percipira mlade kao objekte društvenih zbivanja. Potrebno je stvoriti uvjete i strukturu koji će omogućiti aktivno i kontinuirano uključivanje mladih u procese kreiranja i donošenja mjera i politika koji izravno utječu na njihove živote.

Kristijan: Ministarstvo koje u svom nazivu ima riječ “mladi” okuplja 4-5 vrlo različitih, slabo povezanih područja, a kroz politiku koju provodi vidi se da je sektor mladih potpuno marginaliziran!

Aleksandra: Mladi percipiraju da političari nisu zainteresirani za njihove probleme i potrebe. To je utjecalo na aktivističke angažmane kao što je i naša kampanja Vrijedim više.

O kakvoj kampanji je riječ? 

Kristijan: Inicijativa Vrijedim više bavi se osvješćivanjem javnosti, Vlade i političkih elita o problemima mladih i svih ostalih u nepovoljnom položaju na tržištu rada. Kroz nju se artikulira zahtjev za stvaranjem kvalitetnih radnih mjesta s kojima je moguće osigurati osnovni životni standard. Ovo je i kritika politika i bivših i sadašnje Vlade.

RAZGOVORI ZA POSAO Mladi Slavonac: Idem u Irsku, ne želim čekati posao šest godina

Spremate i prosvjednu akciju kojom političarima želite skrenuti pažnju na njihovu odgovornost uključivanja mladih?

Aleksandra: Da, na prvi dan zastupanja jesenske sjednice Sabora, u okviru kampanje koju organiziramo sa SSSH. Želimo ukazati na nisku razinu socijalnih i radnih prava mladih koju imaju zahvaljujući stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa.

Zašto je SOR loš za mlade?

Kristijan: SOR je mjera koja je potpuno istisnula ostale oblike rada, a prvenstveno pripravništvo te je postala jedina prilika mladima za ulazak na tržište rada. Pritom oni nemaju nikakva radna prava, ako završite u bolnici, recimo, gubite pravo na stručno osposobljavanje. Naknada je 2620 kn. To je mjera koja izravno utječe na smanjenje cijene rada, ne cijeni znanja i sposobnosti mladih osoba. Po isteku godine dana, poslodavci često ponovno raspišu natječaj za SOR. Bizarno je da to najčešće rade državne službe koje imaju zabranu zapošljavanja i na taj si način rotiraju prekarnu radnu snagu.

Kad su uvodili nove oblike rada na hrvatsko tržište, uvjeravali su nas kako je to vani uobičajeno, a da mi razmišljamo socijalistički i zaostalo. Sada mladi traže povratak pripravništva...

Aleksandra: Istraživanja pokazuju kako je mladima izrazito važna sigurnost radnog mjesta. Jedna od temeljnih ljudskih potreba je potreba za sigurnošću te osiguravanjem uvjeta za život. Veliki broj mladih osoba koji su na SOR-u i dalje je financijski ovisno o drugim članovima obitelji ili partnerima i ta ih mjera prisilno zadržava u ovisničkom odnosu. Fleksibilnost na tržištu rada obuhvaća različite oblike rada (ugovori o radu na određeno vrijeme, ugovori o radu u nepunom radnom vremenu, sezonski poslovi). Navedeni oblici rada, kao i korištenje mjera SOR-a, najčešćeg načina ulaska mladih na tržište rada, u manjoj mjeri pružaju sigurnost te preduvjete za osamostaljivanje mladih. Zalažemo se za reafirmiranje pripravništva, odnosno širenje njegova opsega na privatni sektor te da država počne osmišljavati načine kako ga podržavati.

Nedavno istraživanje najboljih sveučilišta u Europi poražavajuće je – nema nas ni u prvih 500, kako to komentirate?

Kristijan: To nije nikakva novost, već godinama nijedno naše sveučilište nije u top 500, a čini se kako nema izgleda da se to u doglednoj budućnosti promijeni nabolje. To je posljedica inertnosti i stagnacije hrvatskog visokoobrazovnog sustava u odnosu na druge europske zemlje, koje proizlaze iz nebrige i nedostatka političke volje da se on promijeni, odnosno iz činjenice da sustav nije usmjeren svojim korisnicima, studentima. Naša sveučilišta sve više zaostaju u gotovo svim područjima, bilo u istraživačkom radu, kvaliteti studijskih programa, suradnji s gospodarstvom ili kadrovskoj politici. Još uvijek u velikoj mjeri ne selektiraju kadar prema načelima izvrsnosti, već podobnosti. Posljedica je da velik broj domaćih mladih znanstvenika traži prilike za rad u inozemstvu. Zabrinjava i raskorak između potrebe mladih za stjecanjem praktičnih vještina koje im mogu omogućiti lakšu zapošljivost i studijskih programa u kojima takvih sadržaja nasušno nedostaje.

Što nam govore dramatični događaji na fakultetima u protekloj akademskoj godini?

Kristijan: Govore nam da određene skupine unutar sustava visokog obrazovanja, koje su povezane s vrhom vlasti preko određenih neformalnih krugova i udruga, koriste taj sustav u svrhu uspostave klijentelističkih mreža.

ISELJAVANJE Sada iz Županje odlaze i zaposleni

Dva su razloga za to. Prvi je materijalne prirode – cilj je doći u poziciju iz koje se može raspolagati sinekurama i resursima sveučilišta i dodjeljivati ih članovima svojih klijentelističkih mreža. Drugi razlog je politički. Svrha je politički neutralizirati “nepodobne” sastavnice sveučilišta (HS, FF), odnosno one koje predstavljaju kritički element u odnosu kako na vlast, tako i na trenutačne garniture koje upravljaju sveučilištem. Riječ je o pokušaju kooptacije sustava visokog obrazovanja u svrhu realizacije privatnih materijalnih i političkih interesa. Treba istaknuti da se pojedinci i skupine koje u tome sudjeluju nisu pojavile jučer niti u protekloj akademskoj godini. Njihove mreže razvijaju se i šire već više od dva desetljeća.

Zbog svega, imamo masovni egzodus mladih iz zemlje. Kako ga zaustaviti?

Aleksandra: Smatram da je jedan od razloga ekonomske migracije mladih percepcija da je u inozemstvu puno lakše ući na tržište rada, odnosno kako je vrlo lako zaposliti se te napredovati u skladu sa znanjima i vještinama uz primjerenu novčanu naknadu za rad, iako se možda ne radi o poslu u struci. Potrebno je osigurati odgovarajuće radne uvjete, povećanje socijalnih prava mladih osoba koje ulaze na tržište rada ukidanjem mjere SOR-a i reafirmacijom instituta pripravništva kao i razvoju kvalitetne i regulirane prakse unutar formalnog sustava obrazovanja koja bi mladima omogućila stjecanje minimuma relevantnih stručnih znanja i prije izlaska na tržište rada

Imaju li vaši prijatelji koji su ostali u Vukovaru jednake šanse kao vi u Zagrebu?

Kristijan: Ne! Ni približno. Štoviše, sve je manje mojih prijatelja u Vukovaru, a sve ih je više u Irskoj.  

  Sezonci Zašto raditi na moru za 4000 kuna kad se u Austriji i Irskoj zaradi bar 12.000 Standard u Lijepoj Našoj Hrvati su 1980. bili dvostruko jači i od Iraca, a danas smo im tek jeftina radna snaga 18.08.2015., Autobusni kolodvor, Zagreb - Mladi ljudi, ali i cijele obitelji trbuhom za kruhom u potrazi za poslom odlaze u Njemacku. Matea Pejakovic.  Photo: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL DAVOR IVANKOVIĆ U 4 godine u EU se iselilo 5 posto Hrvata. I to (ni)je tragedija?
Od polja do polica u 24 sata
Domaći proizvodi koji u najkraćem roku dolaze na police dućana kako bi mi imali svježe voće i povrće
  • robertek:

    Soroševa čeljad, nažalost. Potiču iseljavanja po napucima. Uz ovu udrugu tu spadaju: Documenta, GONG, Babe, CESI, Lupiga, H-alter, Kuća ljudskih prava, Domine, Centar za mirovne studije.....

  • mobitel20:

    Unuci jugonacionalisticke "dece komunizma". Objave su im stravicne, sire defetizam i apatiju prema hrvatskoj drzavnosti. Dio su hibridnog rata protiv Hrvatske, a to naravno, pokusavaju s blasfemicnim "nastojanjima" i parolama tipa : " Bolje imati vecu nego manju placu" , ... prikaži još! " Nije agresija usporila napredovanje nego iskljucivo "lopovluk" , "nema veze sto bi u "postjugo prostoru" imali duplo manje place, to bi se isplatilo jer bi nam njihova kultura i prijateljstvo sve nadoknadila itd..."Hrvati ne koriste EU mogucnosti, nego beze jer ne vole Hrvatsku, ne veruju u nju", itd.itd...Sto radi SOA Krsticevicu i Plenkovicu ? A i Kolinda ? Kada cete zaustaviti protuustavno filojugoslovensko djelovanje !?

  • geez:

    Gdje je rujni?