Temperature iznad 30 stupnjeva obilježile su kraj svibnja u Hrvatskoj, dok se dijelovi zapadne Europe već suočavaju s pravim toplinskim valom. Meteorolozi pritom upozoravaju da bi i ostatak ljeta mogao biti topliji od prosjeka. Glavni ravnatelj DHMZ-a Ivan Güttler rekao je za RTL Danas da klimatološko proljeće završava s temperaturama koje su četiri do pet stupnjeva više od uobičajenih za ovo doba godine. U Hrvatsku, međutim, "prave vrućine" još nisu stigle.
"U Hrvatskoj još nemamo pojavu toplinskih valova. Govorimo o danima kada bilježimo vrućinu. Ono što je u zapadu Europe ovih dana zaista se događa je pravi toplinski val gdje će, recimo, dijelovi Engleske vidjeti preko 35 stupnjeva", kaže šef DHMZ-a. Najavio je kakvo nas vrijeme očekuje u posljednjem tjednu svibnja. "Što se tiče Hrvatske, blagi porast temperature očekujemo do srijede, a nakon toga temperature će biti nekoliko stupnjeva niže. Do kraja svibnja ne očekujemo značajne oborine, tjedan će biti relativno topao i suh", kazao je Güttler.
Dugoročne prognoze ukazuju na toplo ljeto, na što utječe i pojava El Niña. "Sezonske prognoze za ljeto pod utjecajem su El Niña, koji se ove godine ponovno javlja na području Pacifika. Na području Europe također očekujemo toplije ljeto od prosjeka. To ne znači da nećemo imati kraća razdoblja s nižim temperaturama, ali općenito očekujemo toplo ljeto", pojasnio je ravnatelj DHMZ-a, dodavši kako se nada ljetu bez previše olujnih nevremena.
Posljednjih se dana govori i o formiranju takozvanog Super El Niña, no Güttler ističe kako nema razloga za posebnu zabrinutost. "Bitno je da naši građani ne budu posebno uplašeni. El Niño je prirodna pojava koja se javlja svakih dvije do sedam godina na području Tihog oceana. Ponekad, kada su temperature u njegovom istočnom dijelu znatno veće od dva stupnja, nazivamo ga Super El Niño", objasnio je. Njegov utjecaj na Europu je ograničen. "Utjecaj na Europu i Hrvatsku obično je ograničen i može se očitovati kao nešto kišnije razdoblje u drugom dijelu godine. Dijelovi svijeta koji su u neposrednoj blizini, poput Sjeverne i Južne Amerike te Australije, bit će kontinenti s kojih ćemo vidjeti slike suša ili nekih drugih fenomena", dodao je.
Više temperature zraka povećavaju i rizik od snažnijih nevremena, kakvima smo svjedočili proteklih godina. "Neke od najvećih oluja, takozvane superćelije, nastaju u situacijama kada imamo dugo razdoblje visokih temperatura, a na tako užarenu površinu dođe hladan zrak. Tada zaista mogu nastati izraženije oluje. Zasad u Hrvatskoj u narednih tjedan-dva ne vidimo takvu mogućnost", kazao je Güttler, pozvavši građane da svakodnevno prate vremensku prognozu. Objasnio je i razliku u prognoziranju toplinskih valova i oluja. "Za razliku od toplinskih valova, koji se mogu prognozirati i do deset dana unaprijed, oluje je puno teže predvidjeti. One su manjih dimenzija i ponekad zahvate samo jednu općinu ili županiju. Danas možemo prognozirati uvjete za nastanak oluje dan do dva unaprijed. Kad se one formiraju, najbolje ih je pratiti putem radarske mreže, kojom je pokrivena Hrvatska i sve okolne zemlje. To zaista pomaže građanima da prate njihovu putanju", zaključio je.
FOTO Evo kako izgleda 'selotejp sanacija': Staklo koje je zamalo pokosilo putnike u Zagrebu jednostavno su – polijepili trakama
Otvori KEKS Pay
