S obzirom na to da Ukrajina gubi nadu u skorašnje članstvo u NATO-u, okreće se traženju najbolje alternative: sigurnosnih garancija po uzoru na članak 5 saveza. Predsjednik Volodimir Zelenski i drugi dužnosnici jasno su poručili da bi svaki mirovni sporazum bez stvarne vojne podrške samo potaknuo buduću rusku agresiju, slično zloglasnom Budimpeštanskom memorandumu.
Nakon nedavnih sastanaka u Berlinu između Ukrajine, SAD-a i europskih dužnosnika, čini se da Washington otvoreno razmatra pružanje takozvanih "sigurnosnih garancija nalik članku 5". Ipak, kako bi te garancije izgledale u praksi, još nije definirano, a europski i ukrajinski dužnosnici privatno priznaju da ni sami nemaju potpuno rješenje. Zapadni i ukrajinski promatrači upozoravaju da, bez angažiranja borbeno spremnih trupa na terenu, garancije neće odvratiti Rusiju. Moskva je kategorički odbacila mirovnu ponudu koja bi uključivala stacioniranje NATO trupa u Ukrajini.
Prema ukrajinskom zastupniku Oleksandru Merežku, Kremlj će prihvatiti takav sporazum samo ako mu se ne onemogući "uništavanje ili podčinjavanje Ukrajine". Iako su detalji i dalje oskudni, zajednička izjava europskih lidera u šest točaka nudi određenu jasnost o potencijalnom sadržaju ovih garancija. Predviđa se raspoređivanje europskog kontingenta, uz američku podršku, u Ukrajini radi obnove ukrajinske vojske te osiguranja mora i zračnog prostora. SAD bi također sudjelovao u nadzoru primirja.
"Koalicija voljnih" već dugo traži američku "potporu" za svoje "snage osiguranja" u Ukrajini, primjerice kroz obavještajnu ili zračnu podršku. Sve bi to bilo osigurano "pravno obvezujućim ugovorom" partnera za "obnavljanje mira i sigurnosti" u slučaju budućeg napada, uključujući "oružanu silu, obavještajnu i logističku pomoć, ekonomske i diplomatske akcije." Ova formulacija omogućuje strankama široku diskreciju u odabiru sredstava. To doista usko odražava NATO-ov članak 5, koji navodi da pomoć saveznicima "može, ali i ne mora uključivati upotrebu oružane sile." Merežko ističe da članak 5 djeluje kao učinkovita odvraćajuća mjera isključivo zato što je "dio institucije" koju podupire puna snaga NATO-a. Jedini način da takva garancija funkcionira za Ukrajinu, dodaje, jest da se svaki napad na Ukrajinu okarakterizira kao napad na Sjedinjene Države – što je još jedan ključni element članka 5. "Inače, možda nas opet pokušavaju prevariti nelegalnim, praznim obećanjima poput onih u Budimpeštanskom memorandumu," upozorava Merežko.
Poljski premijer Donald Tusk izjavio je da je Washington prvi put signalizirao spremnost za vojni odgovor u slučaju obnove ruske agresije. Međutim, opseg i oblik ovog obećanog angažmana ostaju nejasni, a SAD je bio odlučan – čak i prije Trumpovog povratka na dužnost – da neće rasporediti svoje trupe u Ukrajini. Europski predvođena "Koalicija voljnih" barem je spremna poslati trupe na teren. Njemački kancelar Friedrich Merz čak je sugerirao da bi mirovnjaci mogli nadzirati predloženu "demilitariziranu zonu" i eventualno "djelovati protiv odgovarajućih ruskih napada i upada." No, "još nismo tamo," dodao je kancelar, što simbolizira ambivalentne rasprave o stvarnim ciljevima snaga osiguranja.
Mathieu Boulegue, stručnjak za euroazijsku sigurnost, nazvao je usporedbe s člankom 5. "pogrešnim nazivom," napominjući da savez nije bio jasan u vezi sa značenjem garancija u pogledu vojnog angažmana. "Stvar je zapravo u tome koliko smo vjerodostojni u smislu kontrole eskalacije i dinamike eskalacije protiv Kremlja," rekao je Boulegue za Kyiv Independent. "A trenutno, ta vjerodostojnost je vrlo niska do nepostojeća."
Usmjerenost Zelenskog na odobrenje Kongresa za američke garancije nosi jasnu implikaciju – ako Rusija ponovo napadne, nije jasno hoće li Trump ispuniti svoje obećanje. Prema američkom stručnjaku za vanjsku politiku Danu Hamiltonu, Kongres bi mogao ojačati garancije inspirirajući se Zakonom o odnosima s Tajvanom, koji pruža konkretniju obrambenu podršku od NATO-ovog članka 5. Dokument također "posebno predviđa ulogu Kongresa, kao i predsjednika," dodaje on. Međutim, Jenny Mathers, viša predavačica međunarodne politike na Sveučilištu Aberystwyth, upozorava da "ništa ne sprječava Trumpa da prekrši svoja obećanja ili da jednostavno ignorira zakonodavstvo koje je usvojio Kongres ako to odluči." Stručnjakinja tvrdi da je Trump već pokazao svoje nepoštovanje prema zakonodavnoj vlasti u domaćoj politici, jer "rutinski prelazi svoje ustavne ovlasti."
Štoviše, nije samo Ukrajina ta koja ima problema s povjerenjem u Trumpa. Nakon prve godine njegove predsjedničke funkcije, čak ni NATO-ov članak 5 ne čini se tako nepokolebljivim. U ožujku je američki predsjednik izjavio da neće braniti one članice NATO-a koje ne troše dovoljno na obranu. Sumnje u njegovu posvećenost dodatno su podgrijane njegovom novom Nacionalnom strategijom sigurnosti i izvještajima prema kojima je SAD prijetio napustiti mehanizme koordinacije obrane NATO-a nakon 2027. godine. NATO-ov princip kolektivne obrane također je sve više testiran ruskim zračnim upadima, cyber napadima i drugim hibridnim operacijama, pri čemu Zapad često kritiziraju zbog mlake reakcije. Što god Trumpov tim stavio na papir, još uvijek postoji jedan "slon u prostoriji" – Rusija.
Mir se ne može brzo postići bez pristanka Moskve na uvjete, a Kremlj je kao "temelj" svojih zahtjeva postavio zabranu ulaska Ukrajine u NATO. Također se odlučno protivio post-ratnom prisustvu NATO trupa u zemlji. Ipak, ruski zamjenik ministra vanjskih poslova Sergey Ryabkov bio je optimističan u vezi s mirovnim procesom, nedavno izjavivši da su obje strane "na rubu" postizanja dogovora. Stručnjaci predviđaju dva scenarija.
Prvo, Rusija će smatrati sigurnosne garancije nalik članku 5 stvarnima i stoga će odbiti dogovor, vraćajući pregovore na početak. Drugi scenarij: Rusija prihvaća dogovor, što znači da ne vjeruje da će SAD ispuniti svoje garancije. "Vrlo je malo vjerojatno da će Rusija pristati na takav dogovor osim ako ne postoji neki znak… da SAD nikada neće izvršiti uvjete bilo kakve sigurnosne garancije koje je ponudio," rekla je Mathers za Kyiv Independent. No, jer ono što Zapad nudi Ukrajini tako je slabo i nejasno, Kremlj se osjeća ugodno i "sretan je što traži nastavak pregovora o sigurnosnim garancijama," napominje Boulegue. I dok zapadna oklijevanja mogu Rusiji pružiti vrijeme da napreduje na bojištu, za Ukrajinu ponuđene sigurnosne garancije mogu također biti dio duže igre. Prema Boulegueu, garancije bi se mogle vidjeti kao "prvi korak" prema stalnom povećanju napora za zaštitu i očuvanje Ukrajine na duže staze. "Ne možete prijeći od nule do toga da dovedete 100.000 NATO trupa da ubijaju Ruse," stručnjak zaključuje.
Otvori KEKS Pay
Merz prijeti ratom, Amerika “gurka” EU u sukob, a Rusi se spremaju da po treći put ratuju protiv Njemačke. NATO snage raspoređene u Ukrajini prema navodnom mirovnom sporazumu mogle bi potencijalno izravno sukobiti s ruskim trupama, rekao je njemački kancelar Friedrich Merz