Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 3
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
STRANI UČENICI U AUSTRIJI

U bečkim školama najviše je muslimana (41,2%), kršćana je 34,5%

Zagreb: Prvi dan nove školske godine u OŠ Središće
Foto: Neva Zganec/PIXSELL/Ilustracija
08.09.2025.
u 16:05

Na prostoru Austrije ukupno 26 posto učenika nije imalo njemački kao svoj svakodnevni jezik u školskoj godini 2023./2024.

U velikom dijelu Europe, pa tako i u Austriji počela je još jedna školska godina. Redovito Austrijski fond za integraciju donosi statistike o prvašićima te ostalim učenicima u tamošnjim školama za svaku školsku godinu. Nove su statistike posebno zanimljive. Kada se o religiji radi, taj statistički godišnjak donosi da je u školskoj godini 2024./2025. otprilike 112.600 učenika u Beču pohađalo javne osnovne, srednje, specijalne i politehničke škole. Njih 41,2 islamske je vjeroispovijesti, što čini najveću skupinu, 34,5 posto su kršćani (17,5 posto rimokatolika, 14,5 posto pravoslavaca i 1,7 posto protestanata). Čak 23 posto nije iskazalo vjersku denominaciju.

Manji udio bili su budisti s 0,2 posto i Židovi s 0,1 posto. U srednjim i politehničkim školama muslimanski učenici činili su gotovo polovinu učenika, oko 49 posto. Udio kršćana tamo je bio 31 do 33 posto, dok je onih bez vjerske denominacije bilo 13 do 16 posto. U osnovnim školama slika je bila uravnoteženija, 37,7 posto islamske vjeroispovijesti, 32,1 posto kršćanske, 26,2 posto bez vjerske pripadnosti. Zatim, od otprilike 1,8 milijuna mladih mlađih od 19 godina koji su živjeli u Austriji 2024. godine, 29,6 posto imalo je migrantsko porijeklo. Ta je brojka bila najviša u Beču s oko 54,2 posto, a najniža u Gradišću sa 17,6 posto. Sirijci su najveća skupina među mladima rođenima u inozemstvu. Naime, od otprilike 518.400 mladih migrantskog porijekla, jedna trećina je i sama rođena u inozemstvu, dok su dvije trećine rođene u Austriji i imaju roditelje rođene u inozemstvu. Promatrajući mlade ljude prema zemlji rođenja zaključno s 1. siječnja 2025., Sirijci, kojih je 28.503, predstavljaju najveću skupinu među onima rođenima u inozemstvu, a slijede Ukrajinci, kojih je 24.995, ali onda su tu Nijemci s 21.655, zatim Rumunji, kojih ima 13.644, i Mađari, kojih je 9924.

Dalje se navodi kako udio stranih učenika u Austriji kontinuirano raste posljednjih godina. Dok je učenika stranih državljana u školskoj godini 2006./2007. bilo devet posto, udio na razini cijele Austrije već je dosegnuo 20 posto u školskoj godini 2023./2024., što je više nego dvostruko. Taj je udio posebno visok u Beču, čak 37%, zatim u Salzburgu, 19 posto, i Vorarlbergu s 18 posto. Udio učenika sa stranim državljanstvom najniži je u Koruškoj (14%), Gradišću (15%) i Tirolu (16%).

Zatim je tu i pitanje jezika. Na prostoru Austrije ukupno 26 posto učenika nije imalo njemački kao svoj svakodnevni jezik u školskoj godini 2023./2024. Beč je zabilježio najveći udio od 49 posto, a slijede Vorarlberg s 25 posto i Salzburg s 21 posto. Prema vrsti škole, posebno visoki udjeli zabilježeni su u osnovnim školama, u kojima je taj udio 32,8 posto, politehničkim školama s 40 posto i školama za djecu s posebnim potrebama s 44,1 posto. Usporedba bečkih okruga pokazuje da je udio učenika čiji svakodnevni jezik nije njemački bio najveći u 10. bečkom okrugu Favoriten sa 72 posto, 16. okrug Ottakring i 11. okrug Simmering zauzeli su drugo i treće mjesto, svaki s po 67 posto. No 8. okrug Josefstadt i 1. okrug Innere Stadt imali su najniže udjele učenika čiji svakodnevni jezik nije njemački, s 25, odnosno 22 posto.

Smanjuju broj azilanata

Vjerojatno će se ovakve brojke prije održavati nego rasti. Jer, prema istom izvoru, u srpnju ove godine u Austriji su donesene ukupno 6064 pozitivne odluke vezane za azil i supsidijarnu zaštitu, što predstavlja velik pad od 63 posto u odnosu na prethodnu godinu. Od sredine 2024. pozitivne odluke kontinuirano opadaju i trenutačno su na najnižoj razini od početka 2021. Većina pozitivnih odluka o azilu i supsidijarnoj zaštiti dodijeljena je Afganistancima, 3656, a slijedi ih 797 Somalijaca, koji su dobili azil i supsidijarnu zaštitu. Sirijci, koji su dugo bili na vrhu popisa, zauzeli su treće mjesto sa samo 371 odlukom o azilu i zaštiti. Između siječnja i srpnja 2025. u Austriji je podneseno 10.219 zahtjeva za azil, što je smanjenje od 34 posto u odnosu na prethodnu godinu, a 51 posto svih zahtjeva odnosila su se na djecu.

FOTO Oni su elitni policajci istrenirani za najteže zadatke: Danas je njihov dan, s njima bio i slavni Hrvat
Zagreb: Prvi dan nove školske godine u OŠ Središće
1/38
Ključne riječi

Komentara 4

DU
Deleted user
16:25 08.09.2025.

Prekrasna vijest. To je u svim zapadnijim EU zemljama. Uskoro će i kod nas tako. A mi se bavimo drugim svjetskim ratom.

SE
Serengeti
16:45 08.09.2025.

Po pisanju medija i govorima zapadnih političara, Sirija je sada slobodna država gdje se poštuju ljudska prava. Zašto se ti Sirijci ne vrate? 🤣😂

DU
Dubokogrlo
23:42 08.09.2025.

to i je cilj vladajuce svjetske elite diversifikacija vecine kako nikako nebi mogla da se ujedini, a to ko je u europi vecina nije ni bitno,vladajucima ne mogu prici ni jedni

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije

Kupnja

Pretplata