Ponovna eskalacija sukoba na Bliskom istoku ponovno je otvorila pitanje stabilnosti regije, ali i mogućih posljedica za Europu. O aktualnim napetostima, ulozi velikih sila te potencijalnom utjecaju na Europsku uniju i Hrvatsku za Dubrovački dnevnik govorio je politolog i sveučilišni profesor Pero Maldini.
Kako ističe, jedan od ključnih uzroka trenutačne krize povezan je s iranskim nuklearnim programom. Iako Teheran tvrdi da je riječ o civilnom projektu, Iran istodobno obogaćuje uran na razinama koje nadilaze civilne potrebe, uz otežavanje rada međunarodnim inspektorima. Takva praksa, upozorava Maldini, otvara mogućnost razvoja nuklearnog oružja, što bi predstavljalo ozbiljnu sigurnosnu prijetnju za susjedne zemlje, osobito Izrael.
"Cilj vojne intervencije je sprječavanje tog scenarija, zaštita Izraela i uklanjanje totalitarnog režima. S pravno-političkog aspekta, napad je sporan: s jedne strane može se smatrati unilateralnom agresijom jer nije odobren od UN-a, s druge strane kao preventivna samoobrana protiv neposredne prijetnje. Podupiratelji vide napad kao legitimnu obrambenu akciju, dok kritičari smatraju da redefinira suverenitet i urušava međunarodni pravni poredak", pojašnjava Maldini.
Govoreći o mogućnosti promjene vlasti u Iranu, Maldini upozorava da vojna intervencija sama po sebi ne znači i demokratski ishod. Povijest, napominje, pokazuje da su brojne intervencije završavale dugotrajnom nestabilnošću, novim sukobima ili povratkom autoritarnih režima. Demokratske promjene ovise prije svega o unutarnjim društvenim i institucionalnim uvjetima, koji u Iranu, smatra, još nisu dovoljno razvijeni.
"Iran ima složenu društvenu strukturu i značajnu bazu pristaša režima, a opozicija je heterogena. Vanjska vojna intervencija može inicirati promjene, ali sama ne jamči demokratski ishod", kaže profesor. Upozorava i na sigurnosne posljedice koje bi se mogle preliti na zapadne zemlje. Sukob bi, smatra, mogao potaknuti nove terorističke prijetnje u Sjedinjenim Američkim Državama i Europi.
"Aktivirati se mogu proxy skupine, spavači u zapadnim zemljama i radikalizirani pojedinci, uključujući napade na židovske ciljeve, institucije i građane. Također postoji porast kibernetičkih prijetnji. Najveću dugoročnu prijetnju stabilnosti Zapada predstavlja produženi sukob i potencijalni masovni izbjeglički val prema Europi", poručuje Maldini.
Unatoč sve vidljivijem povezivanju pojedinih autoritarnih država i povremenom stvaranju blokova, Maldini smatra da trenutačna situacija ipak ne upućuje na izbijanje globalnog rata. "Savezništva poput Rusije, Kine, Irana i Sjeverne Koreje su taktička, privremena i proizašla iz trenutačnih interesa, a ne dugoročni strateški plan za globalni rat. Savezništvo je defenzivno i usmjereno na očuvanje unutarnje stabilnosti, a ne koherentan globalni plan za rat", poručuje profesor.
Posljedice krize mogle bi se osjetiti i u Europi. Eskalacija na Bliskom istoku mogla bi dovesti do rasta cijena energenata, dodatnog inflacijskog pritiska i pada životnog standarda u državama Europske unije, uključujući i Hrvatsku.
"Dugotrajni sukobi mogli bi izazvati novi izbjeglički val i smanjenje turističkog prometa, što bi značajno pogodilo hrvatsko gospodarstvo i Dubrovnik, gdje turizam čini više od 70% lokalnog prihoda. Ipak, visoka sigurnost Hrvatske i udaljenost od ratnih žarišta mogu privući dio turista s drugih jugoistočnih mediteranskih destinacija. Glavni izazov ostaje balansiranje statusa sigurne destinacije s posljedicama globalne ekonomske neizvjesnosti", poručuje prof. Maldini za Dubrovački dnevnik.
FOTO Karta koju Europa gleda i ne vjeruje: Hrvatska je turistička sila, brojke su zapanjujuće
Otvori KEKS Pay
Veeliki stručljak i mislioc