Sukob između Sjedinjenih Američkih Država, Izraela i Irana, koji je izbio krajem veljače 2026., brzo se pretvorio u jednu od najozbiljnijih kriza u novijoj povijesti, s elementima koji podsjećaju na strahove od globalnog rata. Sve je počelo masovnim zračnim udarima 28. veljače, kada su američko-izraelske snage u prvim satima pogodile više od 900 ciljeva diljem Irana, uključujući raketne baze, sustave protuzračne obrane i ključne vojne objekte. U tom prvom valu ubijen je vrhovni vođa Ali Khamenei, čovjek koji je desetljećima vodio Islamsku Republiku s nepopustljivim stavom prema Zapadu i Izraelu. Smrt Khameneija, potvrđena iranskim državnim medijima dan kasnije, izazvala je kaos u Teheranu – režim je ostao bez ključnog simbola i strateškog vođe, a deseci visokih dužnosnika stradali su u istim napadima.
Američki predsjednik Donald Trump odmah je proglasio operaciju uspješnom, tvrdeći da su Sjedinjene Države i Izrael uništili preko tri tisuće ciljeva u prvih nekoliko dana, značajno oslabivši iransku sposobnost za protunapade. Trump je na Truth Socialu više puta ponovio da nema pregovora bez bezuvjetne predaje, obećavajući potpuno uništenje iranskih raketnih i pomorskih kapaciteta te sprječavanje bilo kakvog nuklearnog programa. Ministar obrane Pete Hegseth procjenjuje da bi cijela operacija mogla trajati oko osam tjedana, dok Trump upozorava da će Iran biti "pogođen vrlo jako" u narednim danima ako ne popusti.
Iran je uzvratio valovima balističkih projektila i dronova prema Izraelu, američkim bazama u regiji te zaljevskim državama poput Ujedinjenih Arapskih Emirata, Katara i Bahreina. Iako je iranski predsjednik Masoud Pezeshkian javno izrazio žaljenje zbog napada na susjede i obećao da će ih prestati ako se udari ne vrše s njihovog teritorija, projektili su se nastavili pojavljivati, iako slabijeg intenziteta. Sukob se proširio i izvan Bliskog istoka – američka podmornica potopila je iranski brod kod obale Šri Lanke, što predstavlja prvi takav pomorski napad na neprijateljski brod od Drugog svjetskog rata.
Velika Britanija, Francuska i Španjolska poslale su ratne brodove i zrakoplove u regiju radi obrane saveznika, dok su Cipar, Turska i Azerbajdžan osjetili posljedice iranskih napada. Rusija navodno šalje obavještajne podatke Teheranu, a Sjedinjene Države traže pomoć Ukrajine u obaranju iranskih dronova, povezujući dva velika sukoba. Trump je ismijao britansku ponudu pomoći, poručivši premijeru Keiru Starmeru da "ne trebaju ljudi koji se pridružuju ratovima nakon što smo već pobijedili".
Svijet promatra s rastućim strahom, tržišta nafte skaču, zračni prostor se zatvara, a rizik od pogrešne procjene koji bi mogao uvući nuklearne sile ostaje visok. Iran se zaklinje da će se boriti do kraja, dok Trump vidi priliku za konačni kraj režima, piše Sky News u svojoj analizi.
FOTO 100 fotografija ratnog užasa na Bliskom istoku
Otvori KEKS Pay
Maso, Masinko, duso nasa! Ne vidim zasto se itko boji mogucnosti globalnog rata? Imamo narandastog manijaka ali svi ostali, a narocito Vladolf i Xi su trezveni, miroljubivi, razumni ljudi pa nece oni uletjeti u glupost i oponasati nerazuma senilca, kauboja, pedofila, osudena kriminalca koji ne postuje zakone vlastite drzave!