Zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke (HNB) Sandra Švaljek gostovala je ove nedjelje u središnjem Dnevniku HTV-a te se osvrnula na pregovore održane s bankama oko utvrđivanja naknada, nakon što su brojne odustale od najavljenih podizanja cijena. Kako je kazala, HNB je još u rujnu prošle godine zatražio da pošalju na koji način one utvrđuju svoje cijene naknada.
- Zapravo smo htjeli uvesti i više reda u to područje njihovog poslovanja, s obzirom na to da smo uočili da banke imaju veliki broj tarifnih stavaka, neke banke stotinu, a neke čak i 800 tarifnih stavaka, što je prilično otežavalo i razumijevanje onoga što banke naplaćuju, a osim toga je gotovo onemogućavalo usporedbu tih naknada, rekla je pa komentirala i njihovu metodologiju.
- Bilo je određenih nedostataka, tražili smo banke da dorade te svoje metodologije u skladu sa smjernicama koje smo im prethodno poslali, no već smo napravili jednu preliminarnu analizu dobivenih metodologija i ono što smo uočili je da su banke ipak u velikoj mjeri uvažile naše primjedbe - kazala je.
- Izbacile naknade za koje trenutačno ne naplaćuju nikakvu naknadu. Međutim, to ne znači da jednog dana neće moći uvesti čim ta tarifna stavka postoji u tarifi. I uočili smo da je na jednom užem obuhvatu banaka već 800 tih tarifnih stavki zapravo nestalo. Ako uzmete 19-20 banaka u našem bankovnom sustavu, to je 40 tarifnih stavki ukupno je već eliminirano - dodala je.
Ministarstvo financija predložilo je i da se proširi kategorija korisnika koji neće morati plaćati vođenje tekućeg računa. Dodala je kako će nastaviti nadzirati banke i nakon uvođenja novih izmjena zakona.
- Ovim izmjenom zakona o usporedivosti naknada koji je krajem prošlog tjedna upućen u javnu raspravu, bitno se proširuje obuhvat tih besplatnih usluga i svi oni koji primaju redovna primanja, plaću, mirovinu ili neka druga redovna primanja, moći će dobiti osnovnu uslugu vezano uz račun - poručila je te zaključno prokomentirala pooštravanje uvjeta za dobivanje kredita od 1. travnja.
- Mjera se sastoji u ograničavanju kriterija za dobivanje kredita, pri čemu mjesečna otplata kredita i njezin udio u dohotku ne bi trebao prelaziti 45% za stambene kredite, 40% za gotovinske kredite. Isto tako udio, odnosno iznos kredita u postotku od vrijednosti nekretnine koja je uzeta u zalog ne bi trebalo prelaziti 90%, što zapravo nisu kriteriji koji bi doveli do snažnog rasta daljnjeg kreditiranja, ali mogu ga u određenoj mjeri ublažiti - poručila je, dodajući kako se ubrzalo kreditiranje građana, posebno u sektoru gotovinskog i nenamjenskog kreditiranja.
- U prosincu je stopa rasta tih kredita bila 16%, to je vrlo snažan rast. Osim toga primijetili smo kod stambenih kredita da su se ti kriteriji dodjele kredita u određenoj mjeri olabavili i kod gotovinskih kredita smo primijetili određeno kvarenje kredita, odnosno nešto više poteškoća u otplati tih kredita i zato smo odlučili uvesti takvu mjeru - poručila je.
>> VIDEO Novinar pitao Zelenskog zašto nije došao u odijelu: Odgovor predsjednika bio je znakovit
Banke više ne žive od kreditiranja privrede, pa moraju pljačkati sirotinju, kao i svu drugi, od trgovaca do općinara.