Šibenik se vraća jednoj od svojih najintrigantnijih urbanističkih ideja – žičari koja bi spojila tvrđave sv. Mihovila i sv. Ivana. Riječ je o projektu koji se u gradskoj upravi i stručnoj javnosti povremeno vraća već desetljećima, uvijek s istim pitanjem: može li se povijesni grad povezati suvremenim rješenjem, a da se pritom ne naruši njegova struktura?
Ideja živi desetljećima
Planirana trasa, duga oko 300 metara, zamišljena je kao kratka, ali funkcionalno važna poveznica između dviju ključnih točaka na gradskoj padini. Jedna bi se postaja nalazila u blizini današnjeg Vatrogasnog doma, dok bi druga bila smještena ispod glavnog ulaza u tvrđavu sv. Ivana. Osim što bi rasteretila pješačke prilaze koji zbog visinske razlike mnogima predstavljaju ozbiljan napor, žičara se razmatra i kao dio šireg sustava gradskog kretanja, a ne isključivo turistička atrakcija.
Danijel Mileta, dogradonačelnik Šibenika, za Večernji list ističe da se radi o ideji koja u gradu živi desetljećima.
– Bio sam dijete kad sam prvi put čuo za ideju žičare u Šibeniku. Prvi ozbiljan pismeni trag u 21. stoljeću ostavio je akademik Nikola Bašić, kroz idejno rješenje koje je predviđalo povezivanje različitih šibenskih kvartova – kaže Mileta, dodajući da se Grad u ovom trenutku odlučio za idejni projekt koji je izradila tvrtka Dalekovod projekt d.o.o.
Mileta naglašava da to što se o žičari govori generacijama najbolje pokazuje koliko je zahtjevno pronaći rješenje koje će zadovoljiti i struku i prostor. – Zahvat traži precizno planiranje, jasne prostorne uvjete i široki konsenzus – ističe.
Jedan od ključnih razloga zbog kojih projekt dosad nije realiziran jest to što bi žičara prolazila iznad već izgrađenog urbanog područja. Takav zahvat otvara niz pitanja – od imovinsko-pravnih odnosa do konzervatorskih uvjeta – zbog čega se zasad ne govori o rokovima.
– Dok se ne usklade prostorni planovi i dok ne postoji cjelovita projektna dokumentacija, nemoguće je govoriti o vremenskom okviru – kaže Mileta, dodajući da bi se, u slučaju konkretizacije, projekt kandidirao i za europska sredstva.
Autor idejnog koncepta žičare je Nikola Bašić, jedan od najuglednijih hrvatskih arhitekata, koji je za Večernji list potvrdio da je riječ o njegovoj ideji nazvanoj Šibenska okomica. Bašić je Šibensku okomicu zamislio kao alternativni sustav komuniciranja grada, odgovor na konvencionalna prometna i arhitektonska rješenja, prilagođen specifičnoj topografiji Šibenika. Prema izvornoj koncepciji, okomica nije trebala povezivati samo tvrđave sv. Mihovila, Baronea i sv. Ivana, nego i tvrđavu sv. Nikole u Šibenskom kanalu, stvarajući jedinstvenu prostornu i doživljajnu cjelinu. Koncept je uključivao vertikalno spuštanje prema Dolcu, nakon čega bi se put nastavljao morskim putem, vaporetom, prema sv. Nikoli. Tako su se kopneni i pomorski slojevi Šibenika trebali spojiti u jedinstven sustav kretanja, što ovu ideju svrstava među rijetke pokušaje cjelovitog promišljanja grada kao povezane urbane strukture. U širem je kontekstu i revitalizacija nekadašnjeg Puta spasa, odnosno Dvostrukog bedema u Docu, jedne od ključnih pješačkih veza između donjeg i gornjeg grada. Idejno rješenje tog projekta potpisuje šibenski arhitekt s milanskom adresom Davor Popović, a Grad Šibenik prihvatio je koncept koji čuva izvornu strukturu bedema iz 15. stoljeća, uz diskretno uvođenje suvremenih elemenata usklađenih s konzervatorskim smjernicama.
Kameno stubište i eskalator
Projekt predviđa kombinaciju drvenih stepenica, postojećih kamenih stubišta i eskalatora, čime bi se na suvremen način savladala izražena visinska razlika. Eskalator je zamišljen kao jednosmjeran i podijeljen u dva segmenta, između kojih bi se formirala natkrivena galerija s terasom. U podnožju tvrđave planiran je i javni prostor u funkciji urbane "agore", simbolično nazvan "Pozdrav moru".
Osim same komunikacijske funkcije, ovakav pristup Dvostrukom bedemu trebao bi potaknuti oživljavanje okolnih ulica i manjih trgova, dok bi se manji prostori unutar bedema koristili za kulturne, edukativne i javne programe. Projekt uključuje i ponovno otvaranje postojećih vrata u bedemima, čime bi se osigurala bolja povezanost s kvartovima Dolac i Kvartir. Iako će Dvostruki bedem formalno biti dio kompleksa tvrđave sv. Mihovila, prolazak tim prostorom ostat će slobodan i dostupan svim građanima.
Otvori KEKS Pay
