"Kradu li mobiteli i društvene mreže našoj djeci djetinjstvo" naziv je okruglog stola koji se danas, na inicijativu kluba nezavisnih zastupnika predvođenih Marijom Selak Raspudić, održao u Saboru. Bio je to svojevrsni uvod u preksutrašnju raspravu na planarnoj saborskoj sjednici o zakonskom prijedlogu zabrane mobitela u školama, za čije je ubrzano stavljanje na dnevni red više od 30 zastupničkih potpisa prikupila također Selak Raspudić.
Na početku današnjeg okruglog stola Marija Selak Raspudić je kazala da je utjecaj digitalnih tehnologija na obrazovanje, psihološki razvoj i zdravlje djece i mladih ključna tema naše svakodnevice, ali da u sprečavanju štetnih posljedica tog utjecaja uvelike kasnimo i zato je posebno važno čuti što misle i savjetuju stručnjaci. Potom su upravo oni najupućeniji iznijeli svoja iskustva, zapažanja, mišljenja i savjete.
Ivana Pavić Šimetin, savjetnica ministra Radovana Fuchsa, rekla je da su škole jedino mjesto gdje se mobiteli već sad ne koriste, osim u edukativne i zdravstvene svrhe, te je najavila donošenje pravilnika kojim se mobiteli neće moći koristiti ni tijekom odmora između školskih satova. Navela je da se u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih razmišlja i o reguliranju korištenja društvenih mreža i izvan škole. Osim posljedica na mentalno zdravlje djece, upozorila je da prekomjerno korištenje raznih ekrana dovodi i do porasta pretilosti i kratkovidnosti, te je poručila da "djecu moramo maknuti od ekrana" i naučiti ih koje su sve opasnosti od upotrebe mobitela i društvenih mreža. Marija Selak Raspudić je reagirala na njene uvodne riječi ističući da se nikakva promjena pravilnika iz 2015. do sada nije spominjala pa su okrugli stol i rasprava u Saboru očito potaknuli taj nagli potez Ministarstva.
Ivana Portolan Pajić, ravnateljica Uprave za zdravstvenu zaštitu Ministarstva zdravstva, također je podržala regulaciju korištenja mobitela u školama, ali i izvan njih, naglasivši da mobiteli ne bi smjeli postati zamjena za obitelj, igru, druženja... Dodala je da roditelji nisu dovoljno svjesni rizika digitalnog okruženja pa i toga koliko djeca mobitele koriste tijekom noći. Navela je i zabrinjavajući podatak o povećanju inicijalnih pregleda djece od najniže dobi do 17 godina kod dječjih psihijatara.
Željko Petković, pomoćnik ravnatelja za ovisnosti iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, ustvrdio je kako je tehnologija, nešto što je zamišljeno kao pomoćni alat i za mlade i za odrasle, sad postala problem. Podsjetio je na to kako je prije dvije godine usvojena nacionalna strategija djelovanja u području ovisnosti o drogama, pušenju i alkoholu, ali i kockanju, klađenju i igranju video igara, ujedno najavivši da će se iduće godine više pažnje posvetiti provođenju vremena na internetu. Istaknuo je važnost sinergije triju ključnih elemenata kada je ovisnost u pitanju: prevencije, sustava tretmana i zakonodavne regulative.
Boris Jokić, ravnatelj Instituta za društvena istraživanja, podsjetio je najprije na rezultate istraživanja provedenog prije dvije godine o upotrebi mobitela u osnovnim školama, i to iz učiteljske i učeničke perspektive. U istraživanju je sudjelovalo 1705 učitelja/ica te 3706 učenika/ca petih i 3866 učenika/ca sedmih razreda. Pokazalo se da čak 86,3% svih učitelja/ica podržava ili izrazito podržava zabranu korištenja mobitela u školama, a "za" to su, zanimljivo, najviše upravo nastavnici informatike. Učenici/ce petog razreda, njih 52,6% podržava ideju zabrane mobitela u školama, dok se pak većina učenika/ca sedmog razreda protivi toj zabrani.
– Nemamo podatke što o tome kažu srednjoškolci, no oni bi sigurno u većoj mjeri bili protiv takve zabrane, što svakako treba uzeti u obzir. Mladi digitalnu tehnologiju koriste za međusobno komuniciranje i pregledavanje društvenih mreža, a samo ih sedam posto koristi na kreativan način. Problematičan je i podatak da skoro 30 posto 17-godišnjaka od ponedjeljka do nedjelje ne provede niti jednu minutu u fizičkoj aktivnosti – kazao je Jokić. Njegova kolegica s Instituta Zrinka Ristić Dedić, uz opasku kako se jasno vidi da djeca o ovoj temi imaju što za reći, apelirala je da sve institucije u raspravu svakako trebaju uključiti i mlade te čuti i uvažiti njihova mišljenja.
Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević rekla je da tehnologija djeci ne krade djetinjstvo, ali bitno utječe na to kako odrastaju i doživljavaju svijet. – Važno je da digitalne tehnologije ne preuzmu djetinjstvo djeci i da sve inicijative koje se bave tom temom uključe i djecu pri donošenju odluka, jer oni šalju jasne poruke. Djeca su sama rekla da vrijeme na društvenim mrežama treba ograničiti, djeca nas zovu da im pomognemo i zaštitimo ih. I zato su nam potrebni osnaživanje i edukacija, i djece, i roditelja, i nastavnika - poručila je pravobraniteljica.
Ljiljana Mikuš, prva dopredsjednica Hrvatskog psihološkog društva, podsjetivši kako je 2008. korištenje mobitela u prometu bilo zabranjeno zato što je vožnja kognitivno zahtjevna, nadovezala se da je i učenje također izuzetno ozbiljan posao i zato je potrebno regulirati korištenje mobitela i u školama. – Mobiteli djecu kradu vrijeme za fizičke aktivnosti, negativno utječu i na emocionalni te socijalni razvoj. Usto, sadržaji društvenih mreža u posljednjih nekoliko godina postali su zastrašujući. Generiraju se lažni sadržaji – navela je Mikuš dodajući da mobiteli imaju i svoju korisnu stranu.
Nataša Vibiral, potpredsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja, smatra da je riječ "zabrana" u ovom slučaju pogrešna, navodeći da djeca u svojim mobitelima imaju karte za prijevoz, s pomoću njih plaćaju obroke u kantinama i trgovinama... – Djeca osjećaju da mobiteli i društvene mreže nisu dobri. I moramo im pomoći, ali ne zabranama. Potrebna nam je regulacija – poručila je Vibiral.
Antonio Jurčev, glavni tajnik Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola, također nije ni za kakve zabrane. Založio se za izradu i donošenje nacionalne strategije na tu temu, ali na temelju suradnje svih ključnih elemenata: obitelji, obrazovnog sustava i cijelog društva.
– Ovom pitanju treba pristupiti promišljeno i uravnoteženo kako bi se postavile jasne granice upotrebe mobitela i društvenih mreža. Roditelji trebaju pratiti digitalne navike svoje djece, a tek suradnjom škole i roditelja možemo odgojiti zdrave mlade ljude. Djecu treba naučiti razumno razlikovati ono što doprinosi učenju od onoga što ga ometa – naglasio je Jurčev.
Dragana Turkalj, zastupnica u zagrebačkoj Gradskoj skupštini i profesorica u školi, upozorila je da se njihova rasprava na okruglom stolu ne odvija "pet do 12" već "sekundu do 12", što znači da se jako kasni. – S nostalgijom se sjećam vremena bez ikakvih ekrana u učionici. Mobiteli i taj digitalni svijet su tako primamljivi, no učenici mi sami kažu: "Mi se tome oduprijeti ne možemo.". Znači, djeca vape da im pomognemo. No tehnologija je iskvarila i nas učitelje, prije je komunikacija i među učiteljima bila bolja - posvjedočila je Turkalj koja također nije ni za kakve zabrane.
Da je tema održanog okruglog stola itekako važna, možda čak i alarmantna, posvjedočile su i naknadne riječi Željka Petkovića: "Kada sve ovo čujem, još sam zabrinutiji, jer za samo pet ili deset godina sve to može eksplodirati." Zrinka Ristić Dedić dodatno je upozorila i na odgovornost tvrtki koje se bave digitalnim svijetom, a njih se nije niti spomenulo, mada su njihova moć i utjecaj već sad nesagledivi.
No da je korištenje mobitela u obrazovnom sustavu i iznimno kompleksan problem kojem nije lako pristupiti i jednostavno mu naći rješenje kojim će svi biti zadovoljni, još je jednom pri kraju rasprave upozorila Nataša Vibiral kazavši: – Naše su škole opremljene raznim suvremenim, digitalnim pomagalima: pametnim pločama, WiFijem... I sad kada sve to imamo, e, sad se djeci poručuje – nećete sve to koristi. Ne znam znam kako će se to napraviti. Bojim se da smo to davno trebali učiniti. Sretno s inicijativom.
Uz opasku da je potrebno otvoriti i pitanje upotrebe mobitela u vrtićkoj dobi djece, jer je i tu situacija već dramatična, saborska zastupnica Marija Selak okrugli je stol zaključila rekavši da je njena vizija rada u Saboru najprije čuti struku, a onda na temelju toga razvijati i donositi zakonske okvire.
– Ulogu zakonodavca trebamo shvatiti odgovorno kako bismo zakonsku regulativnu mijenjali tako da svim građanima bude bolje. Zato vjerujem da će i samo osvještavanje ove važne problematike o kojoj smo danas govorili biti korak prema rješenju – poručila je zastupnica Selak Raspudić.
Otvori KEKS Pay
