Nisu svi ljubimci, tvrdi se u kampanji Udruge Prijatelji životinja, kojom se upozorava na sve rašireniji problem držanja divljih i egzotičnih životinja u kućanstvima te nužnost uvođenja Pozitivne liste – službenog popisa životinjskih vrsta koje je, prema mišljenju stručnjaka, sigurno držati kao kućne ljubimce. Sve životinje koje nisu na listi ne bi bilo dopušteno držati, uzgajati niti njima trgovati, tvrde Prijatelj, koji građane i putem jumbo plakata pozivaju da "zadrže divljinu tamo kamo pripada". – Pozitivna lista najučinkovitija je i najdjelotvornija mjera za smanjenje patnje egzotičnih životinja. Majmuni, zmije, divlje mačke... imaju specifične potrebe koje je u kućnim uvjetima gotovo nemoguće zadovoljiti. Zbog toga cijeli život pate od kroničnog stresa, neprikladne prehrane, nedostatka prostora i socijalne deprivacije, što dovodi do ozbiljnih zdravstvenih i psiholoških problema – upozoravaju te dodaju kako je Pozitivna lista nužna i radi zaštite ljudi. Egzotične životinje mogu biti opasne i prenositi zoonoze – bolesti koje se sa životinja prenose na ljude. No dok je primjerice Italija zabranila držanje svih divljih i egzotičnih životinja, Hrvatska nema jasnu regulativu koja bi propisala koje životinje građani smiju, a koje ne smiju držati.
Svjedočimo napuštenim pitonima i otrovnim zmijama, oglasnicima prepunima opasnih i egzotičnih životinja te potpunom kaosu koji se odražava na sigurnost građana. Ljudi nisu svjesni da njihov susjed može nabaviti gotovo bilo koju životinju koju poželi, ističu Prijatelji. – Primjeri iz prakse, poput slučaja klokana u Pavlovcu ili držanja tigrova u Križevcima, pokazuju koliko je pravni okvir nedorečen. Nije jasno što je dopušteno pa je de facto sve dopušteno, a ne zna se ni tko snosi odgovornost za procjenu dobrobiti tih životinja – kaže Lorena Herceg, koordinatorica projekata u udruzi Prijatelji životinja. Dodaje kako je napuštanje egzotičnih i divljih životinja dodatni problem, koji pada na teret lokalnih zajednica. No za razliku od pasa i mačaka, za egzotične vrste ne postoje skloništa, dok one koje prežive u prirodi mogu postati invazivne vrste i narušiti ekosustave, kao što je to kod nas slučaj s crvenouhim kornjačama.
EU godišnje troši oko 12 milijarda eura na upravljanje štetama koje uzrokuju invazivne strane vrste, dok analize pokazuju da bi uvođenje Pozitivne liste smanjilo njihovu trgovinu čak do 57%. Osam EU članica već ima neku verziju Pozitivne liste, a tri su u procesu njezina uvođenja. Europski parlament donio je rezoluciju kojom predlaže jednaku mjeru na razini cijele EU upravo zato što je postojeći sustav neodrživ i rizičan, zaključili su Prijatelji.
FOTO Platak pod snijegom izgleda nestvarno, pogledajte prizore skijališta iz zraka
Otvori KEKS Pay
