U snježnoj mećavi šesnaestogodišnja Carlotta stoji na poligonu Grafenwöhr i promatra kako tenkovska haubica 2000 ispaljuje bojevu municiju. Hladno je i vrlo glasno kada se granate ispaljuju, Carlotta mora staviti čepiće u uši. Dok njezini prijatelji sjede u toploj učionici u Kölnu, ona je sama vlakom doputovala u Bavarsku. U vojarni Panzer topničke bojne 375 u Weidenu dobila je sobu i uniformu i sada stoji vani, na hladnoći, uz još dvadeset i četiri mladića i djevojaka. Cijeli tim mentora brine se za ove mlade ljude. Njemačke oružane snage ne štede napore u regrutiranju novog osoblja. Carlotta također želi saznati je li Bundeswehr zaista pravi odabir za nju. U tu svrhu sudjeluje u ovoj manifestaciji, svojevrsnoj kratkoj praksi u vojsci, koja uključuje jutarnje vježbe i društvene večeri, piše Deutsche Welle. Ova učenica si može zamisliti da se kasnije prijavi u vojsku. "Za početak tri ili četiri godine, a ako mi se svidi, osam godina", kaže za DW. No ona ne podržava obvezno regrutiranje: "Ne treba ništa forsirati. Volontiranje je puno bolje od prisile, jer onda nestaje motivacija."
Regruti će više zarađivati od siječnja
Ministar obrane Boris Pistorius (SPD) dijeli to mišljenje. S novom, atraktivnijom vojnom službom želi motivirati više mladih ljudi da se dobrovoljno prijave za Bundeswehr. Jedan od poticaja je bolja plaća. Od početka 2026. novi regruti će primati pristojnih 2.600 eura bruto. Moraju odslužiti najmanje šest mjeseci. Oni koji se obvežu na najmanje 12 mjeseci dobit će još i subvenciju za vozačku dozvolu za upravljanje automobilom ili kamionom. Bundestag je ovoga petka (5.12.) usvojio novi zakon o vojnoj službi, koji još mora potvrditi Bundesrat, ustavni organ sastavljen od predstavnika saveznih pokrajina. Taj zakon je svojevrsna kampanja kojom Pistorius prvenstveno želi izbjeći jednu stvar: brzi povratak na obvezno služenje vojnog roka, čemu se socijaldemokrati odlučno protive.
No hoće li biti moguće popuniti kadrovske praznine bez obveznog služenja vojnog roka? Dok se SPD tome nada, političari iz konzervativnih stranaka CDU i CSU su skeptični. Oni bi radije vratili odmah obvezno služenje vojnog roka, koji je u Njemačkoj bio na snazi do 2011. godine. Njemačke oružane snage (Bundeswehr) planiraju do 2035. godine regrutirati 80.000 novih vojnika. Prema novom zakonu, Ministarstvo obrane mora svakih šest mjeseci izvještavati Bundestag o napretku. S obzirom na prijetnju koju predstavlja Rusija, oružane snage trebale bi se povećati s trenutnih gotovo 182.000 vojnika na 260.000 – što je obveza koju je Njemačka preuzela u NATO-u. Dodatnih 200.000 rezervista također će biti na raspolaganju.
Spor unutar vladajuće koalicije
Spor oko vojne službe mjesecima dijeli vladajuću koaliciju. Među kontroverznim modelima o kojima se raspravljalo bio je i sustav određivanja ždrijebom. Prijedlog da se onaj tko bi morao služiti u Bundeswehru odredi ždrijebom posebno je razbjesnio mlade ljude. Odabir koji bi potencijalno mogao značiti razliku između života i smrti ne bi se trebao vršiti nasumično, poručili su oni. Općenito, mlađa generacija osjeća se ignoriranom u raspravi o vojnoj službi. Novi Zakon o modernizaciji vojne službe je kompromis. Zasad je vojna služba dobrovoljna. Istodobno, svi 18-godišnji muškarci će, počevši od siječnja 2026. godine, dobiti upitnik koji moraju ispuniti. U njemu će se tražiti informacije o njihovoj spremnosti za služenje u Bundeswehru, njihovoj fizičkoj spremnosti i obuci. Odgovaranje na pitanja je dobrovoljno za žene, jer prema Ustavu ne mogu biti podložne obveznoj vojnoj službi. Od sredine 2027. godine proces će ići korak dalje. Liječnički pregledi postat će obvezni za sve muškarce rođene od 2008. ili kasnije. Na temelju ove procjene sposobnosti donosit će se odluke o tome tko bi mogao biti regrutiran.
Kritike mladih
Obvezni liječnički pregled posebno je kontroverzan. Kritičari ga vide kao prvi korak prema uvođenju obveznog služenja vojnog roka. Također se plaše da će ponovno biti uveden sustav određivanja ždrijebom ako se ne javi dovoljno dobrovoljaca. Ovoga petka (5.12.), na dan kada se o novom zakonu glasalo u Bundestagu, u mnogim njemačkim gradovima mladi su izašli na ulice. "Ne želimo provesti pola godine naših života zatvoreni u vojarnama, obučavani u vježbi i poslušnosti te učeći ubijati", napisali su organizatori tzv. Školskog štrajka protiv obveznog služenja vojnog roka u svom pozivu na demonstracije širom zemlje. "Kao generacija osjećamo se zanemareno i kao generacija ne vidimo zašto bismo morali ići u rovove za saveznu vladu", rekao je Leo Reinemann, učenik i suorganizator školskog štrajka u Koblenzu.
Međutim, nitko još uvijek nije obvezan na služenje vojnog roka – njemačke oružane snage trenutno se oslanjaju na dobrovoljce, čiji se broj ove godine već znatno povećao. Ostaje nepromijenjeno pravo svake osobe da odbije vojnu službu zbog tzv. prigovora savjesti. Sve više Nijemaca koristi ovo pravo. Do kraja listopada nadležni Savezni ured primio je više od 3.000 zahtjeva za prigovor savjesti – od onih koji još nisu služili vojsku pa sve do vojnika i rezervista. To je najveća brojka otkako je ukinuto obvezno služenje vojnog roka 2011. godine.
Otvori KEKS Pay
U Njemačkoj ima više frizerski salona nego vojnika