U organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u petak je održana 49. Zagrebačka škola antropologije "Dr. Hubert Maver", koja je otvorila jedno od najvažnijih poglavlja suvremene znanosti, susret antropologije i umjetne inteligencije. Događaj je okupio vodeće hrvatske i svjetske stručnjake te potvrdio da antropologija ima presudnu ulogu u razumijevanju čovjeka novog doba, javljaju organizatori.
Ovogodišnja tema, "Antropološki aspekti utjecaja i značenja umjetne inteligencije i novi izazovi", pokazala je kako antropologija danas ne promatra samo prošlost čovjeka, nego i njegovu tehnološki oblikovanu budućnost. Škola nosi ime po dr. Hubertu Maveru, znanstveniku koji je utemeljio njezinu tradiciju i čiji se doprinos prepoznaje i izvan nacionalnih okvira. Uz njega, u njezino su oblikovanje i dugogodišnji razvoj snažno utkani rad i predanost Akademika Pavla Rudana, čime je stvorena trajna znanstvena linija koja povezuje izvornu ideju Škole s njezinim suvremenim nastavkom. Među prvim osnivačima i suradnicima bili su i najpoznatiji europski antropolozi svojeg vremena, Olivier, Hiernaux, Chiarelli, Roberts, Wolansky, Schwidetzky, Huzinga i De Wilde, a kroz kasnije desetljeće u radu Škole istaknula se i dr. sc. Anita Sujoldžić, koja se kontinuirano angažirala u njezinu razvoju i radu od 1980-ih godina.
Upravo je u Zagrebu, 7. listopada 1976. godine, osnovana "European Anthropological Association" (EAA), krovna europska institucija antropoloških istraživanja koja danas okuplja stručnjake iz gotovo svih europskih zemalja. Taj povijesni događaj dodatno potvrđuje status Zagreba kao jednog od važnih središta europske antropologije.
S tom bogatom tradicijom povezan je i Svante Pääbo, dobitnik Nobelove nagrade za fiziologiju i medicinu 2022. godine, koji je bio jedan od važnih suradnika i podupiratelja Zagrebačke škole antropologije te osobni prijatelj Akademika Pavla Rudana. Njegov pionirski rad u području genetičke antropologije i istraživanja neandertalskog genoma bio je u više navrata tema stručnih rasprava upravo u okviru Škole.
Ovogodišnje izdanje održano je u organizaciji Znanstvenog vijeća za antropologijska istraživanja HAZU, Antropološkog centra HAZU i Hrvatskog antropološkog društva, a otvorili su ga akademik Velimir Neidhardt, predsjednik HAZU-a, i akademik Goran Durn, tajnik Razreda za prirodne znanosti. U uvodnim govorima istaknuta je važnost gotovo pet desetljeća trajanja Zagrebačke škole i njezin doprinos razvoju antropološke misli u Hrvatskoj i šire.
Posebno je naglašena uloga Akademika Pavla Rudana, dugogodišnjeg ravnatelja Instituta za antropologiju, jednog od osnivača Zagrebačke škole antropologije i jednog od najuglednijih europskih antropologa. Njegov znanstveni opus i vizionarski pristup interdisciplinarnosti obilježili su generacije istraživača, a upravo u tom duhu nastavljena je i ovogodišnja Škola.
Svečani ton događanja obilježila je dodjela godišnje nagrade Hrvatskog antropološkog društva “Dragutin Gorjanović – Kramberger”, koju je u ime Društva dr. sc. Dario Novak uručio dr. sc. Tajani Obradović i dr. sc. Nikši Sviličiću za njihovu proaktivnu ulogu i doprinos promicanju antropološke misli u suvremenom društvu. Taj je čin dao događanju dodatnu simboliku, potvrdu da se kontinuitet znanstvene izvrsnosti održava ne samo tradicijom, nego i novim generacijama koje povezuju antropologiju s aktualnim izazovima svijeta.
Snažan dojam ostavio je izv. prof. dr. sc. Nikša Sviličić, koji je uz Akademika Rudana bio jedan od predsjedatelja događanja. Njegovo predavanje “Artificial Intelligence and Society: Anthropological Insights into Its Influence and Significance in the 21st Century” oduševilo je publiku svojim holističkim pristupom i spojem znanstvene preciznosti, filozofske širine i umjetničkog izraza. Poseban trenutak nastao je kada je Sviličić, koristeći antropološko-istraživačke AI metode, rekonstruirao zvučni “hologram” svoje autorske pjesme kroz glas i interpretaciju Olivera Dragojevića, simbolički pokazujući kako se čovjek i tehnologija mogu susresti u emotivnom i kulturnom prostoru koji nadilazi granice vremena. Predavanje je izazvalo dubok dojam i otvorilo raspravu o novim mogućnostima primjene umjetne inteligencije u humanističkim znanostima.
Dr. Sonja Schmer-Galunder, s University of Florida, jedna od vodećih svjetskih stručnjakinja na području kognitivne antropologije i umjetne inteligencije, održala je predavanje “Culture in the Code: Ten Anthropological Concepts Decoding AI’s Hidden Assumptions”, u kojem je lucidno pokazala kako se kulturni obrasci, vrijednosti i nesvjesne pristranosti prenose u digitalne algoritme. Njezina sposobnost da poveže apstraktne teorijske pojmove s konkretnim etičkim i društvenim pitanjima istaknula je važnost antropologije u razumijevanju digitalnog svijeta.
Dr. Rahul Dodhia, s Columbia University, jedan od najznačajnijih svjetskih autoriteta iz domene umjetne inteligencije, u svom je izlaganju “Artificial Intelligence for Social Good” prikazao dojmljive primjere kako se AI može koristiti za dobrobit čovječanstva, od razvoja medicinskih sustava i precizne dijagnostike do projekata očuvanja okoliša i humanitarne pomoći. Njegov pristup, koji spaja tehnološki optimizam i društvenu odgovornost, nadahnuo je sudionike i otvorio novu perspektivu o etici umjetne inteligencije.
Dr. Darijo Čerepinko održao je predavanje “AI Agents and the Public Sphere” u kojem je analizirao ulogu umjetne inteligencije u javnom prostoru, medijima i demokratskim procesima, istaknuvši kako tehnologija više nije samo alat, nego i aktivan sudionik društvenog dijaloga.
Njegovo izlaganje istaknulo je nužnost razumijevanja novih oblika komunikacije koje stvara digitalno društvo. Zaključci 49. Zagrebačke škole antropologije jasno su pokazali da se disciplina nalazi pred novim poglavljem: antropologija se više ne bavi samo evolucijom čovjeka, nego i evolucijom njegove tehnologije, društva i vrijednosnih sustava. Umjetna inteligencija tako postaje novo zrcalo čovječnosti, ono u kojem se istražuju granice između biološkog, kulturnog i digitalnog.
Otvori KEKS Pay
