Sigurnosna arhitektura Europe i transatlantskih odnosa nalazi se u osjetljivoj fazi preispitivanja, a pitanja obrane i odvraćanja ponovno dolaze u središte političkih odluka. U takvim okolnostima, ulaganja u nacionalne oružane snage postaju ne samo politička obveza, već i strateška nužnost, poručio je u središnjem Dnevniku HRT-a Gordan Akrap, prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“.
Govoreći o odnosima unutar NATO saveza, Akrap je za HRT istaknuo kako je zajednički interes SAD-a i ostalih članica već dulje vrijeme izložen ozbiljnim izazovima. - Zajednički interes je već duže vrijeme na testu. To je izazov s kojim se moramo realno i hladne glave suočiti. U budućnosti će možda biti potreban neki novi NATO, ali prvenstveno, na razini EU-a, potrebno je ojačati naše sposobnosti, obrambene i odvraćajuće, rekao je Akrap za HRT.
Komentirajući diplomatske aktivnosti glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea, Akrap je objasnio kako se ne radi isključivo o protokolarnim posjetima, već o važnom procesu usklađivanja politika među saveznicima.- I jedno i drugo. U prosincu je Rutte obišao četiri ili pet zemalja saveznica, a i ovaj mjesec će vjerojatno obići nekoliko njih. Činjenica je da su bilateralne komunikacije od ključne važnosti za definiranje određenih politika i djelovanja u situacijama koje se mogu očekivati u doglednoj budućnosti, kazao je Akrap za HRT.
Posebno se osvrnuo na aktualne rasprave o mogućim pretenzijama Sjedinjenih Američkih Država prema Grenlandu, ocijenivši kako scenariji oružanog sukoba nisu realni. - Teško je očekivati moguću oružanu agresiju SAD-a na Grenland, koja je vrlo, vrlo neizvjesna, i mislim da o tome uopće ne treba razmišljati previše ozbiljno. Predsjednik Trump je takav i tako razmišlja da bi on to radije kupio nego izložio vojsku. Američka vojska je već tamo, rekao je Akrap za HRT.
Ipak, dodao je kako će Danska i druge europske države zasigurno razmatrati institucionalne odgovore unutar Europske unije, što vidi kao pozitivan signal.- Ako Danska odluči aktivirati članak 42. Ugovora o Europskoj uniji, zemlje članice obavezne su pružiti svu pomoć u obrani, sigurnosti i zaštiti teritorijalnog suvereniteta Danske. To bi bio ozbiljan izazov i za EU i za NATO, istaknuo je.
Akrap je za HRT pojasnio i razliku između članka 42. Ugovora o EU-u i članka 5. Sjevernoatlantskog ugovora. - Članak 42. je obvezujući, dok članak 5. NATO-a ostavlja državama članicama mogućnost da odluče hoće li sudjelovati u odgovoru, dodao je.
Govoreći o ulaganjima u Hrvatsku vojsku, Akrap je naglasio kako su takva izdvajanja neizbježna ako Hrvatska želi dugoročno jačati svoju sigurnosnu i međunarodnu poziciju. - To je izazovno, ali nužno i potrebno. Treba jasno reći da vojska ne brani sama državu. Država se brani i mnogim drugim instrumentima. Izdvajanja za sigurnost su nužna ako želi iskoristiti potencijal koji joj se otvara, rekao je Akrap za HRT.
Dodao je kako Hrvatska mora prijeći put od objekta prema subjektu međunarodnih odnosa, što uključuje i snažniji razvoj domaće obrambene industrije. - Važno je nacionalno povezivanje i integracija kroz europske fondove. Moć je u znanju koje se može primijeniti u kratkom vremenu. Nove tehnologije ne mogu se razvijati bez iskustva i znanja, a ono se danas, nažalost, najintenzivnije stječe u Ukrajini, zaključio je Akrap za HRT.
Otvori KEKS Pay
Kada je bio referendum za ulazak Hrvatske u EU nitko nije spominjao člnak 42 i da ćemo možda ratovati protiv Amerike na Danskoj strani.