Bolničkim doktorima koji rade i privatno, a neophodni su za dijagnostičke postupke na koje pacijenti čekaju dulje od 270 dana treba ukinuti dopusnice za rad u privatnim ordinacijama sve dok se se čekanje pacijenata na taj postupak ne smanji. Naputak takvog sadržaja ministar Vili Beroš poslao je nedavno bolničkim ravnateljima, a sve zbog cilja da se do kraja godine liste čekanja svedu na manje od 270 dana.
Umorni jer rade privatno
"U slučaju postojanja teškoća u smanjivanju list čekanja za pojedine dijagnostičke postupke, nalaže se ravnateljima da sukladno članku 160.a Zakona o zdravstvenoj zaštiti opozovu dana odobrenja za sklapanje poslova za svoj račun iz zdravstvene djelatnosti poslodavca onim zdravstvenim radnicima čije je sudjelovanje neophodno u provođenju dijagnostičkih postupaka za postizanje cilja smanjivanja lista čekanja i to u razdoblju dok se čekanje na određeni postupak ne smanji ispod 270 dana", stoji u Beroševu dopisu ravnateljima.
VEZANI ČLANCI:
Smanjenje najduljih lista čekanja do kraja 2023. godine na manje od 270 dana zacrtano je Nacionalnim planom oporavka i otpornosti (NPOO) i uvjet je za povlačenje novca iz NPOO-a. Kako se rok bliži, bolnice su intenzivirale tempo, većina ih već mjesecima radi u poslijepodnevnim smjenama i vikendom kako bi smanjili dane čekanja za postupke koji su trajali po godinu dana i više. Taj je rad dodatno plaćen, ali je na dobrovoljnoj bazi. Zbog svega zna i zaiskriti između ravnatelja i liječnika koji ne žele dodatno raditi jer su umorni, što nije čudno pogotovo ako još rade i u privatnim ordinacijama. Ravnatelji uglavnom kažu da većina liječnika surađuje, a tek manji dio njih upozorava se da bi mogli privremeno ostati bez dopusnice za privatni rad izvan bolnice.
– Za sada nema potrebe za tim potezom jer smanjenje listi ide onako kako mislimo da je zadovoljavajuće, no ako bude potrebno, primijenit će se. Analiziramo redovno stanje i neke smo liste znatno smanjili, nadam se da ćemo tako i ostale – kaže prof. Davor Vagić, ravnatelj KBC-a Sestre milosrdnice. Ondje se najdulje čeka na dijagnostičke preglede neuro MR (mozga, kralježnice, angiografija) te UZV (abdomena, dojke, urotrakta te vena i arterija), a razlog čekanja su prije svega nedostatan broj uređaja te liječnika radiologa.
– Većina naših doktora već jako puno dodatno radi na smanjenju lista i vjerujem da će se dati još više. Već sam poslao dopis ministra onima koji to odbijaju – kaže dr. Igor Šegović, ravnatelj čakovečke bolnice.
Osim popodnevnog i rada vikendom, ima više mehanizama koje ravnatelji mogu iskoristiti, napominje ministar Vili Beroš. Načelo integracije koje voli spomenuti predviđa regionalno povezivanje bolnice i doma zdravlja pa npr. ako je ultrazvučni uređaj popodne slobodan u Senju i Otočcu, riječki KBC može sklopiti ugovor s DZ-om da se postupci naprave tamo ili npr. KBC Zagreb može organizirati autobus da preveze pacijente u Varaždin i ondje im napravi pretragu. Mogućnost koja se u svijetu uvelike koristi je očitanje radioloških nalaza na daljinu, za što je potrebno sklopiti privremeni ugovor s privatnicima, navodi ministar.
VEZANI ČLANCI:
Primarna je uzrok
Različiti načini kojima bi se do kraja prosinca smanjilo enormno duge liste čekanja na još uvijek predugih devet mjeseci, samo su privremene mjere pa je pitanje što će se dogoditi sljedeće godine. Hoće li se čekanja na neku pretragu opet nekontrolirano oduljiti ili će uspjeti zamišljeno dalje smanjivanje na 120, 80 pa 60 dana? To ćemo vidjeti već u prvim mjesecima 2024.
Liječnici su u nevjerici dočekali najnoviji ministrov naputak o povlačenju dopusnice za privatni rad.
– Liječnici ne stvaraju liste čekanja. Kao da meni kao kardiologu ne smeta što mi pacijent kojeg naručim na kontrolu od centralnog naručivanja dobije termin za godinu dana?! Kako bi liječnik koji ispuni sve iz rasporeda koji sastavlja šef odjela mogao biti odgovoran za liste čekanja? Što će se postići ovakvom prijetnjom? Ljudi će se postati revoltirani i one koji razmišljaju o prelasku u privatne ordinacije na to će se samo potaknuti, a liste čekanja neće se zbog toga smanjiti trajno. Možda trenutačno, do izbora, ali već za koji mjesec one će se ponovno povećati zato što se ne rješava njihov uzrok. Primarna zdravstvena zaštita ne funkcionira dobro jer ih je premalo pa pacijenti traže zaštitu u bolnicama na koje se zbog toga sve prelilo. Treba rješavati uzroke da bi sustav ponovno stao na noge – govori dr. Ivana Šmit, predsjednica Hrvatske udruge bolničkih liječnika (HUBOL).
VIDEO Veliki uspjeh zagrebačkih liječnika: "Obavili smo četiri transplantacije srca u tjedan dana, nema mnogo institucija koje se mogu time pohvaliti"
Kujundžić nesposoban je barem rekao da neće ništa mjenjati u zdravstvu a Beroš ko da mu bomboni izlaze iz usta i najavljenje promjene a stanje u zdravstvu sve očajnije.