„Pogledajte, otkako se projekt pojavio u javnosti, izaziva velik interes, ali i brojne kontroverze. Da budem iskren, sam po sebi taj projekt predstavlja veliku priliku za Hrvatsku da napravi iskorak po kojem će, osim po nogometu, biti prepoznata u svijetu“, istaknuo je Mario Gudelj, voditelj projekta podatkovnog centra za umjetnu inteligenciju Pantheon AI u Topuskom, stručnjak za energetiku i bivši predsjednik Uprave HOPS-a, gostujući u najnovijem izdanju emisije Večernji TV koju vodi i uređuje Hrvoje Zovko.
„Taj projekt dolazi u Hrvatsku zato što je u okruženju u kojem se danas nalazi Europska unija, u kojoj se realiziraju brojni projekti i u kojoj, sukladno rastu potreba za novim podatkovnim centrima, posebice onima koji će biti izgrađeni za potrebe umjetne inteligencije, postoji velika potražnja za odgovarajućim lokacijama. Prepoznata je simbioza svih elemenata koji su potrebni za jedan takav centar. Hrvatska je u ovom europskom okruženju možda najbolje mogla ponuditi upravo tu kombinaciju potrebnih uvjeta. Ta se priča prije svega gleda kroz mogućnost dopreme energije na lokaciju, jer su podatkovni centri od početka među najvećim potrošačima električne energije koji postoje. Upravo ta činjenica često izaziva brojna pitanja i kontroverze, o čemu možemo kasnije detaljnije razgovarati i pojasniti javnosti o čemu je riječ. Dakle, imate mogućnost osigurati potrebnu energiju, imate zemljište koje omogućuje smještaj ovako velikog objekta. Riječ je o prostoru koji je, nažalost, rijetko naseljen, bez velikih prepreka za razvoj ovakvog projekta. Imamo vodu, imamo znanje i stručne kapacitete u Hrvatskoj potrebne za realizaciju ovakvih projekata. Kada se sve to poveže s činjenicom da smo članica Europske unije i NATO-a, dobivamo dovoljnu razinu kvalitete, sigurnosti i pozicije da se ovakav projekt može realizirati upravo u Hrvatskoj. To su ključni razlozi zbog kojih je Hrvatska odabrana“, objašnjava nam Mario Gudelj.
Na pitanje kolika je vrijednost projekta i kada bi trebali započeti radovi, Gudelj napominje: „Vrijednost projekta trenutačno se procjenjuje na oko 50 milijardi eura. Konačna vrijednost može biti i veća jer će ovisiti o zahtjevima krajnjih korisnika, odnosno velikih tehnoloških kompanija koje razvijaju umjetnu inteligenciju. Početak radova, odnosno simbolična „prva lopata“, očekuje se u trećem ili četvrtom kvartalu 2027. godine. Prema sadašnjem planu, prva faza projekta trebala bi biti završena početkom 2029. godine, kada bi prvi korisnici trebali početi koristiti kapacitete centra“., ističe Gudelj i dodaje: „Ovaj projekt sam po sebi daje neslućene mogućnosti razvoja hrvatskog gospodarstva. Ako se realizira prema planovima, omogućit će značajan gospodarski iskorak za područje na koje dolazimo, odnosno za Općinu Topusko i širu regiju. Otvorit će mogućnosti za zapošljavanje, ali i za ostanak ljudi na tom području.
Ne znam koliko je javnost upoznata, ali Općina Topusko suočava se s velikim izazovom iseljavanja stanovništva i dugogodišnjom borbom za zadržavanje ljudi na svojim ognjištima. Vjerujemo da ovakav projekt može biti jedan od čimbenika koji će pridonijeti pozitivnim demografskim promjenama. Želio bih poručiti javnosti da ćemo sve što radimo provoditi u skladu sa zakonima, propisima i rezultatima studije utjecaja na okoliš. Projekt ćemo realizirati na način da ne ugrozimo prava ljudi koji tamo žive ni vrijednosti koje su im važne.
Istodobno, moramo biti svjesni da svaki veliki gospodarski i investicijski projekt donosi određene promjene. Takav objekt ne može doći u neku zajednicu, a da nema nikakav utjecaj na svakodnevni život. Ključno je da taj utjecaj bude odgovorno upravljan i da projekt bude realiziran u suživotu s lokalnim stanovništvom“, rezolutan je Gudelj.
Komentirajući potpisivanje peticije kojom se traži zaustavljanje projekta Mario Gudelj, poručuje: „Apsolutno podržavam sve inicijative koje se pojavljuju u javnom prostoru, bilo da proizlaze iz želje ljudi da nešto bude bolje, bilo iz potrebe da dobiju odgovore na pitanja i otklone svoje strahove. U pozadini je uvijek ista stvar – ljudi se osjećaju nesigurno kada ne znaju što im neki veliki projekt donosi i kako će utjecati na njihov svakodnevni život.
Zato smatram da su i ova inicijativa, potpisi i peticija koja je trenutačno u tijeku nešto potpuno normalno u ovakvim situacijama. S naše strane, kao investitora, nemamo nikakav problem s time. Naprotiv, želimo jasno poručiti da ćemo poštovati sve zakone, propise i procedure te otvoreno komunicirati s javnošću“, naglašava naš gost.
Zanimalo nas je i koja su pitanja stanovnici Topuskog i okolice najčešće postavljali na održanoj javnoj tribini. „Najviše ih zanimaju voda, zaštita okoliša, buka i električna energija. Ljudi žele znati hoće li projekt utjecati na kvalitetu njihova života i hoće li biti zaštićeni njihovi osnovni uvjeti – čista voda, čist zrak i sigurno okruženje“.
Govoreći o zabrinutostima javnosti vezanim uz zaštitu okoliša i korištenje vode, voditelj projekta Pantheon AI Mario Gudelj poručuje: „Razumijemo zabrinutost stanovnika i smatram da je legitimno da ljudi postavljaju pitanja. Naš je cilj otvorena komunikacija s lokalnom zajednicom. Želim jasno naglasiti da nećemo koristiti vodu iz javnog vodoopskrbnog sustava niti ćemo ugroziti postojeća nalazišta pitke vode. Tvrdnje da ćemo ugroziti opskrbu vodom ili presušiti rijeku Glinu nisu točne. Projekt će biti izveden tako da svakodnevni život ljudi ne bude ugrožen, bilo kada je riječ o vodi, buci, energiji ili drugim segmentima“.
Jedno od pitanja koje se često postavljalo u javnosti jest može li povećana potrošnja električne energije utjecati na maloprodajnu cijenu struje za kućanstva i male tvrtke. Hoće li veliki potrošač poput ovog podatkovnog centra dovesti do povećanja cijene električne energije za ostale korisnike? „To je legitimno pitanje i s pravom je postavljeno. U nekim zapadnoeuropskim zemljama, prvenstveno Irskoj i Njemačkoj, dogodile su se situacije u kojima su podatkovni centri utjecali na povećanje cijena električne energije. Međutim, upravo način na koji je tamo došlo do povećanja cijena daje odgovor i na vaše pitanje.
Naš pristup je drugačiji. Nećemo koristiti električnu energiju koja je već na postojećem tržištu, nego ćemo osigurati nove izvore električne energije i dodatne kapacitete kako ne bismo utjecali na količinu energije koja je trenutačno dostupna na hrvatskom tržištu.
Istodobno ćemo otvoriti mogućnost izgradnje dodatnih obnovljivih izvora energije. Kao što smo već rekli, projekt će biti zeleni potrošač, a krajnji cilj je da proizvodnja iz novih izvora bude veća od naših potreba. To znači da bi na tržištu moglo biti više električne energije, a zakon tržišta je jednostavan – ako je ponuda veća, nema razloga da cijena raste“.
Našeg gosta pitali smo prema kojim je standardima projektiran ovaj podatkovni centar – pripada li kategoriji Tier 3 ili Tier 4. „U načelu, najbliže je razini Tier 4, ali riječ je o novoj vrsti podatkovnih centara koji će biti namijenjeni isključivo umjetnoj inteligenciji. Po svojim standardima i zahtjevima iznad je klasične klasifikacije Tier 4. Imamo i strože zahtjeve, posebice kada je riječ o optičkoj infrastrukturi i sigurnosti napajanja. Centar mora raditi 365 dana u godini, 24 sata dnevno“.
Gudelja smo pitali koliko će ljudi biti zaposleno tijekom izgradnje, a koliko nakon završetka projekta. „Tijekom izgradnje očekujemo angažman oko 3000 ljudi dnevno kroz razdoblje od dvije i pol do tri godine. Nastojat ćemo maksimalno koristiti domaću radnu snagu i domaće tvrtke.
Nakon završetka projekta očekujemo oko 1500 trajnih radnih mjesta, pri čemu bi više od polovice zaposlenih trebali biti visokoobrazovani stručnjaci. To je velika prilika za Sisačko-moslavačku županiju koja se godinama suočava s iseljavanjem stanovništva. Zanimalo nas je koji glavni tehnički i financijski rizici jednog ovakvog projekta?
„Tehnički rizici su prilično jasni. Prije svega, pitanje je hoćemo li uspjeti realizirati izgradnju energetske infrastrukture koja nam je potrebna te hoćemo li dobiti sva potrebna odobrenja, posebno od Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, kako bismo mogli nastaviti s realizacijom projekta. Prema svemu što smo dosad napravili, vjerujemo da ne bi trebalo biti problema, ali sve mora biti provedeno u skladu sa zakonskim procedurama.
Jednako važno pitanje je sposobnost industrije da nam u predviđenim rokovima isporuči potrebnu opremu, jer je ovaj projekt izrazito ovisan o vremenskom okviru završetka i realizacije. Međutim, to nije jedini rizik. Svjedočimo velikim tehnološkim iskoracima i ogromnom rastu potražnje za izgradnjom podatkovnih centara. Primjerice, prije nekoliko godina najveći podatkovni centri imali su kapacitete od oko 250 megavata, dok danas u Sjedinjenim Američkim Državama postoje projekti centara snage i do devet gigavata, što je višestruko veće od kapaciteta koji mi gradimo. Slične projekte najavljuju Francuska, Japan i druge zemlje.
Takav snažan rast izgradnje dodatno opterećuje globalne dobavne lance. Posebno je osjetljiva industrija proizvodnje čipova koja ovisi o brojnim političkim, gospodarskim i geopolitičkim okolnostima. Svaki veći poremećaj u svijetu može utjecati na pravodobnu isporuku ključne opreme. Primjerice, zatvaranje važnih pomorskih pravaca poput Hormuškog tjesnaca moglo bi usporiti opskrbu i utjecati na dinamiku realizacije projekta.“, naglašava naš gost. Više o tome što je govorio Mario Gudelj pogledajte u emisiji.
Otvori KEKS Pay
Daj Bože i sretno!