Titov brod “Galeb” još je daleko od toga da otvori svoja vrata kao brod muzej i tako postane posebna hrvatska atrakcija i muzejska priča.
Mora na suhi dok
Brod je, nakon oštećenja koje je pretrpio u veljači, kada je u njega udario turski brod, sada u fazi sanacije štete nastale na trupu broda, za što Grad Rijeka ponovno natječajem traži izvođača.
Vrijednost radova procijenjena je na 430.000 eura bez PDV-a, odnosno više od pola milijuna eura. Riječ je o gotovo dvostruko većem iznosu od onoga iz prethodnog natječaja, koji je poništen nakon što je jedina pristigla ponuda, ona Brodogradilišta Viktor Lenac, ocijenjena nepravilnom.
Troškovi obnove broda porasli su s obzirom na to da je utvrđeno da je, osim popravka oštećenja od sudara s turskim brodom, nužno napraviti i dodatne zahvate kako bi “Galeb”, kao plutajući objekt upisan u Upisnik brodova, ishodio potrebne svjedodžbe i potvrde Hrvatskog registra brodova (HRB) o sigurnosti i tehničkoj ispravnosti za korištenje. Da bi se to sve odradilo, brod mora biti na suhom doku, što će dodatno koštati. Stoga će biti zanimljivo vidjeti ponude potencijalnih izvođača radova koje će doći na adresu Grada Rijeke do 7. kolovoza.
Troškove sanacije štete nastale u sudaru s turskim brodom platit će osiguravajuće društvo turskog broda, a kako je utvrdio i vještak odmah poslije nesreće, riječ je o rupi na pramcu i popratnim oštećenjima na sidrenom sustavu, rebrima i sobi klimatizacije. Ta je šteta procijenjena na 165.000 eura, uvećano za PDV.
Budući da je prvi natječaj iz travnja poništen, a na njega je stigla samo ponuda Viktora Lenca u iznosu od 294.475 eura bez PDV-a, u lipnju je pokrenuto savjetovanje za novi natječaj, koji je iznjedrio novi, ekonomičniji pristup sanaciji Titova “Galeba” i njegovoj pripremi za pretvaranje u muzej. Zato je u aktualnom, raspisanom natječaju, troškovnik podijeljen u tri cjeline koje se odnose na tegalj broda, sanaciju oštećenja nastalih u sudaru s turskim brodom te pregled i zahvate na trupu u suhom doku. Preduvjeti su to da se od HRB-a dobiju potrebne svjedodžbe kako bi se plutajući muzej napokon mogao staviti u funkciju i primiti prve posjetitelje.
Četiri puta skuplje
No cijela priča oko uređenja “Galeba” traje višestruko dulje od plana, ali i košta čak četiri puta više od iznosa koji je tražen iz fondova EU. Do sada je na obnovu broda potrošeno 15 milijuna eura dok je šest godina bio u kraljevičkom škveru na brodograđevnim preinakama te godinu i pol otkako je dotegljen na vez na Molo Longo u Rijeku. Preostalo je uređenje muzejskog postava, a onda se dogodio sudar u veljači. Prije otvaranja broda muzeja Grad mora osigurati i sve certifikate kojima će dokazati da brod muzej ispunjava propisane uvjete sigurnosti i tehničke ispravnosti.
Prema uvjetima aktualnog natječaja, rok u kojem bi se planirani radovi na “Galebu” morali odraditi je 30 dana, no nakon što Grad u roku od 60 dana odabere ponuđača te u dodatnih 90 dana sklopi ugovor s odabranim ponuditeljem. Dakle, ako bi sve bilo u zadanim rokovima, ova faza uređenja Titova “broda mira” završila bi za najmanje pola godine.
Galeb je ploveći dio povijesti. Na njemu se Jovanka sunčala. Na njemu su Josip,Nikita i Leonid pili votku. Na njemu su Josip ,Abdel i Jawaharlal stvarali Nesvrstane. Na njemu su Josip i Moamer dogovarali prodaju nafte. Na njermu su se pušile kubanke cigare. A svi su jeli škampe,jastoge,orade,kamenice,brancine,,,,štrukle,sarme, zagorske purane s mlincima,, Kad bi se prejeli prešli bi na nešto laganije poput lešo govedine i rižot.. Onda bi se vratili na teleća prsa, janjetinu. To su zalijevali žilavkom, Chivas Regalom,votkom uz kavijar dakako, češkim pivom i Bakarskom vodicom..... A doma su im građani bili gladni i žedni.