Europski trend starenja stanovništva u Hrvatskoj je posebno izražen pa smo, s više od milijun starijih od 65 i s medijanom dobi od 45,5 godina, u vrhu europskih zemalja s velikim udjelom starijih građana. Oko 670 registriranih ustanova i pružatelja usluga smještaja starijim osobama u Hrvatskoj ima kapacitet od oko 32.600 mjesta. U domove je smješteno oko tri posto starijih osoba, što je jedna od najmanjih stopa u EU. Potrebe su znatno veće, postojeća mreža javnih domova nije se širila desetljećima i sustav je odavno preopterećen pa tisuće ljudi godinama čekaju mjesto u domu. Preporuka EU je razvoj integriranih modela dugotrajne skrbi i aktivnog starenja, s naglaskom na deinstitucionalizaciju, kako bi starije osobe što dulje mogle samostalno živjeti u vlastitom domu, a istovremeno treba osiguravati smještaj za korisnike kojima je nužna intenzivna i dugotrajna skrb. Na tom tragu RH je prije četiri godine započela projekt stvaranja novih centara za starije.
Hrvatska dobiva 18 novih centara koji će skrbiti za više od 6000 starijih
Traju radovi na budućem Centru za starije osobe Drniš, gdje će biti smješteno 100 korisnika, među kojima 14 oboljelih od demencije. Planirane su i izvaninstitucijske usluge za još 238 korisnika
Komentara 16
Problem su i djeca koja se nemaju gdje zbrinuti. Udomitelja nema i popunjeni su. Domovi nemaju kreveta. Živimo u dobu kada pomoći šire obitelji nema. Stari i djeca nemaju gdje.
U polulegalnim privatnim domovima puno je lakše varati za imovinu starije a naročito napuštene osobe samo kad se sjetimo Daruvara.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Kvalitetna skrb i njega takvih osoba je jako skupa. Ovo što se radi u Hrvatskoj je puko održavanje na životu, a vrlo često čak i nanošenje teških tjelesnih ozljeda nestručnom i manjkavom njegom.