Dok se europski lideri bore s posljedicama ruske agresije u Ukrajini, raste i zabrinutost zbog šireg sukoba. Ruski predsjednik Vladimir Putin redovito je zveckao nuklearnim oružjem od ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022., upozorivši Zapad zbog njegove podrške Kijevu. U kolovozu 2024. godine, Financial Times objavio je članak temeljen na ruskim vojnim dokumentima koji su procurili u javnost, otkrivajući kako je Moskva planirala nuklearne udare na strateške mete diljem Europe u slučaju sukoba s NATO-om.
Prema FT-ovu istraživanju, ruska mornarica je već 2021. godine trenirala napade raketama na 32 specifične lokacije u Europi. Među njima, tri su se nalazile na tlu Velike Britanije. Glavne mete prema dokumentima navodno su bili brodogradilište za podmornice Kraljevske mornarice u Barrow-in-Furnessu u Cumbriji, sumnjivo industrijsko postrojenje blizu Hulla u Yorkshireu te neidentificirana lokacija u Edinburghu. Ove ciljeve, prema dokumentima, trebala je pogoditi ruska Sjeverna flota, fokusirajući se na ključne obrambene i industrijske objekte koji bi oslabili britansku sposobnost otpora.
Dokumenti su navodno dio zbirke od 29 tajnih ruskih vojnih datoteka koje su zapadni izvori pokazali FT-u, otkrivaju širi plan. Ruska Baltička flota bila je zadužena za napade na Norvešku i Njemačku, dok su se među ostalim europskim metama nalazile lokacije u Estoniji, Rumunjskoj, Bugarskoj i Turskoj. Ove zemlje predstavljaju slabe točke na istočnom krilu alijanse gdje ruske snage već godinama provode agresivne vježbe. "Ovo nije samo teorijski scenarij – to su detaljne karte i prezentacije za časnike, koje pokazuju da je Rusija spremna na eskalaciju", upozorio je tada anonimni zapadni obavještajac citiran u FT-u.
Što je još zabrinjavajuće, ruski planovi prelaze granice Europe. Dokumenti spominju potencijalne ciljeve u Iranu, Japanu i čak Kini – zemljama koje bi mogle biti umiješane u širi globalni sukob. Ovo sugerira da Moskva vidi NATO ne samo kao europsku prijetnju već kao dio veće geostrateške šahovnice, gdje bi nuklearno oružje poslužilo za brzo neutraliziranje protivnika, piše Express.
Godinu dana kasnije situacija se nije popravila. Moskva je nastavila s politikom nuklearnog ucjene: postavila oružje u stanje pojačane pripravnosti, testirala nove kapacitete, obustavila sudjelovanje u sporazumima poput New START-a i čak najavila raspored taktičkog nuklearnog oružja u Bjelorusiji – prvi put izvan Rusije od raspada SSSR-a. Stručnjaci poput onih iz britanskog think-tank instituta RUSI tvrde da je rizik od nuklearnog rata i dalje nizak.
U kontekstu aktualnih pregovora, ovo otkriće podsjeća na opasnost lažne sigurnosti. Američki predsjednik Donald Trump nedavno je pozdravio rusku ponudu za produljenje New START-a, nazvavši to "dobrom idejom", što je Kremlj dočekao s optimizmom.
Otvori KEKS Pay
što je čudno u tome da rusi imaju definirane svoje mete protiv neprijatelja na zapadu...ima i zapad definirane mete diljem rusije ako jednom dođe do nukl.armagedona u kojem gotovo nitko neće preživjeti