Dubravka Đedović Handanović, ministrica rudarstva i energetike Srbije, izjavila je u četvrtak da su u tijeku pregovori ruskih vlasnika Naftne industrije Srbije i mađarske kompanije MOL o otkupu ruskog udjela, čime bi oni izašli iz vlasništva te tvrtke. – Mađarska je vlada te razgovore podržala i mi ćemo kao Vlada Srbije pružiti podršku radi nalaženja rješenja da se sankcije ukinu i stvore uvjeti za davanje operativne licence za rad NIS-u – rekla je Đedović Handanović te dodala da je ruska vlada obavijestila vladu Srbije kako podržava pregovore te da će Srbija te pregovore podržati kod američkog OFAC-a. Ovo se poklapa s informacijom koja se pojavila dan prije, a to je da je OFAC, Ured za kontrolu strane imovine, odnosno tijelo američkog ministarstva financija koje odlučuje o sankcijama, produljio rok za prodaju ruskog udjela u NIS-u do 24. ožujka, što ne uključuje i operativnu licencu za nastavak rada, već samo odgađa sankcije pratećim tvrtkama i organizacijama povezanim s NIS-om.
Većinsko vlasništvo
Iako se kao mogući kupac spominjao i ADNOC, naftni div iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, izgleda da je bolje karte u rukama imao Viktor Orbán, koji je zbog otkupa ruskog udjela u Naftnoj industriji Srbije krajem studenoga došao u Suboticu na razgovor s Aleksandrom Vučićem, da bi potom odletio u Moskvu k Vladimiru Putinu osobno. Sada se vidi da su svi ti razgovori izgleda bili uspješni, a Orbánov dobar odnos s Donaldom Trumpom takvom razvoju sigurno nije prepreka. Ruski Gazprom ima 11,3 posto udjela u NIS-u, dok njegova sankcionirana naftna jedinica Gazprom Neft drži 44,9 posto. Srpska vlada ima 29,9 posto, a ostatak drže mali dioničari i zaposlenici. S današnjim danom NIS je 79 dana pod sankcijama OFAC-a pa nafta ne teče prema rafineriji u Pančevu ni Jadranskim naftovodom. Izjave Vladislava Veselice, člana Uprave JANAF-a, od kraja prošlog tjedna da se u pregovorima s MOL-om o daljem korištenju Jadranskog naftovoda prvi put raspravljalo o znatno većim količinama nafte neruskog porijekla, čak do 11 milijuna tona godišnje, mogle bi se također tumačiti ovakvim razvojem.
Jer, u slučaju kupnje ruskog udjela u Naftnoj industriji Srbije, čime bi MOL bio i većinski vlasnik, ta mađarska kompanija došla bi u situaciju da naftom treba opskrbljivati tri rafinerije, Dunavsku kod Budimpešte, Slovnaft u Bratislavi i NIS-ovu u Pančevu. Možda čak i četvrtu s obzirom na najave od prije dva dana kako je pri kraju 700 milijuna eura vrijedan remont rafinerije u Rijeci. Jer, kako se kaže u tom priopćenju, projekt nadogradnje Rafinerije nafte Rijeka ušao je u završnu fazu, a završetak puštanja u rad cjelokupnog kompleksa očekuje se do kraja prvog tromjesečja 2026. godine. Ostvari li se scenarij u kojem MOL postaje većinski vlasnik NIS-a, mađarska kompanija postaje energetski div bez premca u jugoistočnoj Europi. Od Bugarske i Rumunjske pa do Austrije neće biti aktivne rafinerije koja nije pod njihovom izravnom kontrolom. Naš iskusni naftni konzultant Jasminko Umičević kaže da će vjerojatno morati doći do nekih korekcija kako bi se ta koncentracija umanjila, ali činjenica je da će MOL biti snaga bez premca.
– Ne bi mi bilo nevjerojatno da je Viktor Orbán zapravo ciljao baš rafineriju jer proizvodni kapaciteti su, naravno, ključ. S time da su Rusi doista na pravilan način modernizirali rafineriju u Pančevu. Proces eventualne kupnje uzet će još neko vrijeme, a radi se prije svega da se olakša situacija Srbiji kako bi se maknula opasnost od krize s derivatima. Svakako treba spomenuti i veliku maloprodajnu snagu koju MOL dobiva preuzimanjem NIS-ova lanca benzinskih postaja – kaže Umičević, koji potvrđuje da je ovo bolja pozicija za JANAF, ali ne i dugoročno.
Pozicija za trgovanje
– Mađari dobivanjem takve proizvodne snage dolaze u poziciju da mogu trgovati i s Rusima, odnosno cjenkati se za cijenu njihove nafte koja dolazi kroz naftovod Družba. Jer, rat će završiti, a oni će ostati priključeni na taj naftovod i biti u poziciji da trguju. Moći će na taj način jače nastupati prema JANAF-u prijetnjom da će svu naftu dovoziti putem Družbe. Podsjećam, i rafinerija Rijeka priključena je na JANAF – kaže Umičević. Uoči ovog razvoja događaja, ruski portal Vid donio je veliki tekst o tome kako je MOL i za Washington i za Bruxelles povoljno rješenje – iako je Mađarska stalno u nekom prijeporu, ipak je članica EU – kao i za Moskvu i Beograd. No, na portalu Politico izašao je članak slovačkog analitičara Dalibora Rohača iz American Enterprise Institutea u Washingtonu. U tom tekstu Rohač upozorava da bi Trump o Orbanu morao dva puta razmisliti s obzirom na njegove teritorijalne čežnje. A one su usmjerene praktično prema dijelovima svih okolnih država, Vojvodini pogotovo, a upravo tamo se nalaze Pančevo i rafinerija. Rohačeva je poruka Trumpu da je jedina brana takvim aspiracijama Europska unija, gdje i ovako energetski ojačan Orbán mora ostajati suzdržan.
Viktor Orbán, dugogodišnji mađarski premijer, suočava se s najvećim uspjehom svoje vlasti nakon 16 godina vladavine. Orbán se godinama pozicionirao kao najbliži saveznik Moskve unutar EU, često usporavajući sankcije Rusiji i financijsku pomoć Ukrajini, što će se pokazati kao ključni segment boljitka nekih istočnoeuropskih država nakon završetka sukoba u Ukrajini. Hvala gospodine Orbán.