Kriza u Njemačkoj automobilskoj industriji utječe na najbogatije regije – i udara po džepovima građana. Njihov izvoz diljem svijeta pretvorio ih je u neke od najprosperitetnijih regija u Europi, no sada se njemački automobilski centri suočavaju s težim vremenima. Gradovi poput Wolfsburga, Ingolstadta i Stuttgarta – u kojima su sjedišta Volkswagena, Audija, Mercedesa – bilježe velike padove prihoda od poreza i suočavaju se s poteškoćama.
Rezultat je loša proračunska sezona, a dužnosnici nastoje pokriti sve veći manjak sredstava kroz zaduživanje, veće naknade i rezove u potrošnji. U Friedrichshafenu, zajednici s visokim prihodima na Bodenskom jezeru u jugozapadnoj Njemačkoj i sjedištu dobavljača auto dijelova ZF-a, grad planira više nego udvostručiti naknade za vrtiće tijekom sljedeće dvije godine, što je šok za mnoge obitelji. U Ingolstadtu, vlada smanjuje javna događanja i smanjuje broj zaposlenih u gradskoj upravi uz veliko zaduživanje. Čak su odustali i od kupnje božićnih drvaca za javne prostore.
„Grad je u velikoj financijskoj krizi. Nema drugog načina za objasniti tu situaciju", rekla je za DW Dorothea Deneke-Stoll, dogradonačelnica Ingolstadta, piše Deutsche Welle.
Rekordni deficiti
Problemi imaju i širi utjecaj od automobilske industrije. Gradovi diljem Njemačke se suočavaju s rastućim proračunskim manjkovima nakon višegodišnjeg pada prihoda od poreza velikih firmi. Veća konkurencija i smanjenje potražnje u inozemstvu utjecali su na izvoz, dok su viši troškovi energije i rada u zemlji smanjili profitne marže. Njemački gradovi u velikoj mjeri ovise o komercijalnim porezima za financiranje proračuna.
U godinama ususret pandemiji, ti prihodi su rasli kako je poslovanje u inozemstvu dobro išlo. Međutim, tempo se usporio. Iako su porezni prihodi između 2023. i 2024. još uvijek rasli, inflacija ih je prestigla.
Rene Geißler, znanstvenik koji se fokusirao na temu javnih financija na Tehničkom sveučilištu Wildau kaže da se radi o „stagnaciji poreznih prihoda. „Ovo je negativan znak, jer u zdravoj ekonomiji porezni prihodi uvijek rastu", rekao je on za DW.
Potrošnja je ostala visoka, s povećanom migracijom, starećom populacijom i proširenjem nekih socijalnih davanja, navodi se u nedavnom istraživanju Bertellsmann zaklade u Güterslohu. Udruga njemačkih gradova već je prethodno upozorila da će dugovi lokalnih zajednica iznositi do 30 milijardi EUR u 2025., nadmašujući prošlogodišnji rekord od 25 milijardi EUR.
U usporedbi s time, u njemačkim automobilskim gradovima posebno se ističe jasan pad poreznih prihoda. Niz upozorenja o padu dobiti u cijeloj industriji prisilio je gradske planere da neprestano ažuriraju izračune napravljene ranije ove godine. U Ingolstadtu se očekuje da će porezni prihodi 2025. biti manje od polovice predviđenog iznosa. Stuttgart procjenjuje pad dobiti od gotovo 40% u odnosu na 2024. Prema njemačkom zakonu, gradovi moraju imati izbalansirane proračune, prihodi i rashodi trebaju biti ujednačeni. Stoga je nužno dugoročno planiranje.
Wolfsburg i Ingolstadt još uvijek traže rješenja. Gradonačelnik Stuttgarta, Thomas Fuhrmann, je u studenom najavio da će grad morati mijenjati ranije usvojen proračunski na plan za 2026. i 2027. „Baza na kojoj smo htjeli graditi više ne postoji", napisao je u objavi na društvenim mrežama. „Moramo krenuti ispočetka".
Preokret sudbine
Proizvođači automobila zabilježili su veliki uspjeh u izvozu u godinama prije pandemije, učinivši njemačke automobilske gradove među najprosperitetnijima u zemlji i na kontinentu. Ingolstadt je, iza Wolfsburga, uvelike doprinio drugom njemačkom najvećem BDP-u u 2023. godini, a oba su grada bila u top pet regija u Europi.
No Audi, kao i njegova matična tvrtka VW, seu posljednjim godinama muči. Prodaja u Kini je bila razočaravajuća s kontinuiranim padom i do 10% iz godine u godinu. Proizvođači dijelova se također muče. „Prepoznajemo da je autoindustrija u vremenu transformacije, s pomakom prema električnim vozilima i srodnim područjima", rekao je Deneke-Stoll. „To utječe i na dobavljače u Ingolstadtu i pridonosi široj slici".
Opseg manjkova je ipak iznenadio gradsku upravu. Ingolstadt je prvotno planirao manjak od 30 milijuna eura za nadolazeće godine. Stvarni iznos sada je gotovo tri puta veći — proračunska rupa od 88 milijuna eura u razdoblju od 2026. do 2029. godine. U Ingolstadtu je planiranje štednje postao mukotrpan proces. Propitivali su se potencijali štednje u više od 90 stavki gradskog budžeta, a na kraju je odlučeno da se, između ostalog, štedi na uslugama odvoza smeća, održavanju parkova i uslugama za starije osobe.
Odluka da se ove godine ne kupuju božićna drvaca za javne površine uštedjela je oko 20.000 EUR. No, to neće biti dovoljno, trebat će i druga rješenja. Grad je početkom godine preuzeo novi dug pa će potencijalno morati podići porez na nekretnine, smatra Deneke-Stoll. „To je bila sporna točka u gradskom vijeću,” rekla je ona. „Ali prema mojim proračunima, ne možemo izbjeći taj put.”
Preispitivanje proračuna
Općine i gradovi sada smanjuju usluge koje su proširili tijekom financijski boljih godina. Obitelji u Friedrichshafenu su imale niske troškove brige za djecu zahvaljujući jedinstvenoj strukturi podjele profita s dobavljačem dijelova ZF. Zaklada Zeppelin, dobrotvorna organizacija koja je većinski vlasnik ZF-a, upravlja i isplaćuje fondove za društvene i kulturne programa u gradskom budžetu.
Kako se ZF muči, smanjuju se dividende, a zaklada mora posezati za svojim rezervama. Sada se predviđa da grad drastično podgne naknade za vrtiće, udvostručavajući mjesečne troškove za djecu iznad tri godine starosti i utrostručavajući za one mlađe od tri godine do 2026.
Flora Pfaff, majka troje djece iz Friedrichshafena, kaže da će novi troškovi imati velik utjecaj na obitelji. „Puno ljudi koji žive u Friedrichshafenu su prihvatili visoke cijene najma jer se to izravnavalo s niskim troškovima vrtića", rekla je za DW.
Geißler vjeruje da će transformacija u automobilskoj industriji predstavljati ozbiljan izazov za neke gradove. „Mislim da u automobilskim gradovima, u industriji koja je donedavno bila vrlo moderna – s dobrim plaćama, dobrim tvornicama, velikim proračunom s brojnim uslugama za zajednicu i visokom kvalitetom života – to vjerojatno neće biti lagano održati", rekao je on.
Ali Deneke-Stoll misli da će Ingolstadt pronaći način. Na primjer, s božićnim drvcima: građanske udruge su već ponudile nadoknaditi dio onoga što nedostaje. „Ne bih rekla da je prosperitet grada u opasnosti", rekla je ona. „Ali bit će rezova u potrošnji koje će građani vidjeti i osjetiti".
Otvori KEKS Pay
