U četvrtak je u Bruxellesu počeo jedan od najvažnijih pregovaračkih obračuna oko korištenja zamrznute ruske imovine, a njemački kancelar Friedrich Merz posljednjih je dana uložio svu svoju političku težinu kako bi pridobio potporu europskih partnera. 'Ako nam to ne uspije, sposobnost djelovanja ove Europske unije bit će masivno narušena barem godinu dana, ako ne i na dulje razdoblje. Važno je da Njemačka po tom pitanju zauzme racionalan stav', rekao je kancelar u ponedjeljak. Međutim, brojni stručnjaci komentiraju kako korištenje zaplijenjene ruske imovine za reparacijski zajam Ukrajini nije racionalno ispravna odluka, piše FOCUS. Putin je za ovu odluku već pripremio protumjeru, a ona bi mogla pogoditi financijska tržišta i skupo stajati porezne obveznike. 'Trebali bismo vrlo dobro razmisliti želimo li na protuzakonitu agresiju na Ukrajinu odgovoriti protuzakonitim oduzimanjem 200 milijardi eura. Takvim kršenjem prava, otvorila bi se Pandorina kutija', rekao je za Focus politolog Joachim Weber. Postoji realan strah od ruske reakcije, a stručnjak vjeruje da će tada Njemačka biti u posebnom fokusu. 'Kremlj će preokrenuti nebo i zemlju kako bi se osvetio za zapljenu imovine', dodao je Weber.
Podsjećamo, ruski predsjednik Vladimir Putin već je u prošlosti jasno dao do znanja da će uzvratiti po principu 'oko za oko, zub za zub.' Nakon prvih financijskih sankcija Zapada poslije invazije na Ukrajinu 2022., Kremlj je zapadnu imovinu prebacio na posebne račune tipa C. Ta imovina formalno i dalje pripada zapadnim tvrtkama ili investitorima, ali se novac više ne može podizati. U prvom činu osvete, Moskva bi mogla trajno zaplijeniti imovinu na računima tipa C. Procjene o iznosu koji se tamo nalazi razlikuju se, pa tako i procjene koliko bi taj potez bio bolan. Alexander Koljandr, bivši potpredsjednik Credit Suissea i danas financijski analitičar procijenio je da se radi o 17 do 21 milijardu eura stranog kapitala.
Osim zamrznutih posebnih računa, unatoč povlačenju mnogih tvrtki iz Rusije, u toj zemlji i dalje postoji dodatna imovina. Tu spadaju privatna ulaganja u ruske dionice, velik broj tvornica i trgovačkih lanaca, kao i njemački udjeli u ruskoj energetskoj infrastrukturi koji su već stavljeni pod prisilnu upravu. Matthias Schepp, predsjednik Uprave Njemačko-ruske vanjskotrgovinske komore, procjenjuje da se ukupno u Rusiji nalazi više od 100 milijardi eura njemačke imovine. 'Taj iznos raste iz tjedna u tjedan, jer ruska država sprječava isplatu većih dividendi matičnim društvima u Njemačkoj i inozemstvu. Sve bi to Kremlj mogao prisvojiti ako EU odluči koristiti rusku imovinu', rekao je Schepp i dodao kako bi 'veliki investitori mogli izbjegavati Europu'. 'Pripreme za to već su u tijeku. Prošlog je tjedna Moskovska središnja banka podnijela tužbu protiv Eurocleara, u kojem se nalazi zamrznuta ruska imovina, u iznosu od 193 milijarde eura pred državnim arbitražnim sudom u Moskvi. To će biti temelj za prisvajanje zapadne imovine', predviđa Schepp. I sam Euroclear je uznemiren, financijski servis upravlja s više od 42 bilijuna eura i zbog toga je sistemski važan. 'Ako Euroclear dođe u egzistencijalne poteškoće, to će imati posljedice za europska financijska tržišta u cjelini', objašnjava direktorica direktorica Valérie Urbain.
Ta bi se tržišta mogla još jače uzdrmati ako Kremlj iskoristi svoj međunarodni utjecaj, veliki investitori bi se potom mogli povući. Zbog svega toga Schepp smatra da je Merzov stav 'sve samo ne racionalan'. U natjecanju tko će si ekonomski 'pucati u koljeno', Rusija je barem dosad prepuštala medalje drugima. 'Nažalost, Njemačka stoji na najvišoj stepenici pobjedničkog postolja', dodao je Schepp. On strahuje da Njemačka plaća dvostruko. 'Prvo, kada Rusija preusmjeri njemačku imovinu u kremljsku blagajnu ili Kremlju bliskim poduzetnicima i drugi put, kada se reparacijska obveznica pokaže kao obmana', kaže politolog.
Weber također smatra korištenje ruske imovine za Ukrajinu 'velikom obmanom'. Temeljna ideja reparacijske obveznice jest da Ukrajina mora vratiti novac Rusiji samo ako Kremlj nakon sklapanja mira isplati odštetu za ratnu štetu. 'Rusija će se, međutim, snažno protiviti plaćanju tih reparacija. Taj će novac tada ipak morati nadoknaditi Europljani, a vjerojatno bi posredno i njemački porezni obveznici morali snositi trošak zaplijenjene ruske imovine', upozorava Weber. Mnogi smatraju i kako je Putin možda već pobijedio. 'Ako se europski šefovi država i vlada ne usuglase, to bi bio znak slabosti. Rusiji odgovaraju odgode i poteškoće koje na Zapadu nastaju zbog pravnih dvojbi', komentirao je financijski analitičar Alexander Koljandr. Ako se 'pak Merz izbori za zapljenu ruske imovine, Moskva bi mogla pokrenuti svoju pažljivo pripremljenu osvetničku akciju. Na njezinu kraju mogao bi stajati uzdrman europski financijski sustav i ruska državna blagajna napunjena zapadnim novcem.
Otvori KEKS Pay
