Nakon što se u Zagrebu održao dvodnevni sastanak europskih pučana, premijer Plenković osvrnuo se na jačanje strateške autonomije Europe i istaknuo sigurnost, obranu, energetsku neovisnost i demografiju kao ključna pitanja i izazove. O svemu tome govorilo se na spomenutom skupu, a Plenković nije skrivao zadovoljstvo što je HDZ bio domaćin čelnicima Europske pučke stranke. Za HRT je istaknuo da je rasprava bila sadržajna, te da je u njoj bilo više od 20 sudionika. 'Dva dana raspravljali smo o svim aktualnim europskim temama, bilo je jako dobro ozračje i mogu reći da možemo biti zadovoljni u 50. godišnjici naše europske obitelji. To je ipak jedno priznanje HDZ-u s obzirom na naš utjecaj i na ugled u okviru europskih pučana', naglasio je u razgovoru za HRT I dodao da takav kontakt lidera koristi Hrvatskoj.
Istaknuo je i niz bilatelarnih susreta tijekom sastanka. 'Ovo su zaista mali formati, tu je samo nas dvadesetak, lideri sami, bez suradnika, bez ministara, bez šireg kruga ljudi. Kada je više ljudi, ljudi su malo i suzdržaniji, rezerviraniji. A ovdje se govori otvoreno, imali smo više vremena, prošli smo sve teme - od globalnih političkih, sigurnosnih, obrambenih do ekonomskih pitanja konkurentnosti', rekao je Plenković
Kao imperativ Europe spomenuo je demografsku obnovu i dodao kako se sve države suočavaju s istim problemom. 'Prosječna starost građana Europske unije danas je 44 godine. Kao društva smo u procesu starenja. Afrički kontinent, nasuprot nama, ima prosječnu starost od 19 godina', naglasio je premijer. Smatra da će se to osjetiti na tržištu rada i konkurentnosti te će otvoriti pitanje migracijskih pritisaka. 'Ove godine u proračunu smo rezervirali 860 milijuna eura za demografsku politiku, najviše dosad. Čak imamo i mali plus u broju rođene djece u 2025. u odnosu na 2024., ali još uvijek postoji velik zaostatak u odnosu na broj umrlih i manji broj rođenih, rekao je i dodao kako se treba ulagati više.
Među temama našla se i ona o sigurnosti i obrani u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu, mirovnih napora na Bliskom istoku i rekonstrukcije Gaze. Naravno, nezaobilazna je bila i situacija između SAD-a i Grenlanda. ' Izrazili smo solidarnost s Danskom i poslali poruke umirujućeg karaktera. Mi smo znali da se ti razgovori vode jer je glavni tajnik NATO-a bio u Zagrebu prije dva tjedna. Tada sam direktno od njega razumio da nastoji kolektivizirati priču o sigurnosti na Grenlandu. Zato se ona brzo nakon govora predsjednika Donalda Trumpa u Davosu smirila i tenzije su sada manje', objasnio je i dodao kako je 'važno održati koheziju oko Ukrajine.
Što se tiče odnosa Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije, Plenković ističe kako je nužno njegovati dijalog. 'S obzirom na povijest odnosa, isprepletene transatlantske veze, postojeće partnerstvo, bilateralne odnose mnogih zemalja sa SAD-om, prisutnost dijaspore u Americi te ekonomske i obrambene interese, moramo njegovati dijalog', rekao je i dodao kako Trumpova administracija aserativnije promiče interese Amerike. 'Nisam još nikoga sreo na razini Europske unije tko bi zagovarao nekakav drukčiji smjer u odnosima s SAD-om', dodao je. Smatra kako će se uz međusobno poštovanje odnosi postupno stabilizirati.
Premijer je komentirao i zajedništvo u EU, te potvrdio da je i dalje na 'visokoj razini'. 'Imamo situaciju s Mađarskom koja nerijetko ima divergentan stav u odnosu na ostale. To je gotovo praksa posljednjih nekoliko godina', rekao je Plenković. Podsjetio je da su u prosincu Mađarska, Slovačka i Češka izostale iz angažmana potpore Ukrajini te naglasio kako su 'ostale zemlje i tada bile usklađene'.
Kao značajan dio istaknuo je i posjet glavnog tajnika OECD-a Mathiasa Cormanna.'Ovo je četvrti njegov posjet Hrvatskoj. Drugi pregled gospodarskog stanja u Hrvatskoj vrlo je koristan dokument za sve analitičare i one koji nas žele vidjeti onako kako nas netko promatra cjelovito, uoči završnih koraka za članstvo', rekao je i dodao kako Vlada očekuje dovršetak procesa članstva ove godine. OECD, po njegovim riječima, potvrđuje status Hrvatske kao jednog od četrdesetak najnaprednijih gospodarstava na svijetu. Hrvatska ovim, smatra, zaokružuje svoj međunarodni položaj. 'Riječ je o velikoj reputacijskoj koristi, koristi za ulagače i naše kompanije, snažnijoj borbi protiv korupcije i boljem korporativnom upravljanju javnim poduzećima. Vjerujem da će šira javnost s vremenom prepoznati koristi članstva', dodao je.
U razgovoru se dotaknuo i aktualnih tema koje se usko tiču Hrvatske. Istaknuo je da promjena i zaokreta u fiskalnoj politici nakon kadrovskih promjena u Vladi neće biti, a nije skrivao zadovoljstvo odlukama koje su donijeli. 'Imali smo spektakularan mjesec. Izbor Borisa Vujčića na drugo mjesto u Europskoj središnjoj banci u Frankfurtu je fantastičan. Prva smo zemlja srednje i istočne Europe u Izvršnom odboru ECB-a, a tek tri godine smo članica europodručja, rekao je. Podržao je Primorca i Vujčića, obojici je čestitao još jednom, a osvrnuo se i na povratak ministra Tomislava Ćorića. 'On se vraća iskusan i dolazi s iste Katedre za financije na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Stručne kompetencije su tu, iskustvo je tu, a politički angažman i politički refleks koji ima nešto je čemu se veselim. Ono gdje želim njegov veći angažman jest povezivanje s privatnim sektorom te otvaranje prostora da javna poduzeća i poduzeća u djelomičnom hrvatskom vlasništvu svojim investicijskim potencijalom pridonesu rastu BDP-a i budu generator gospodarskog rasta', rekao je i zaključio da su posljednji dani 'bili zanimljivi'.
FOTO Naš premijer skinuo je ozbiljan broj kilograma! Evo koja je tajna fit linije Andreja Plenkovića
Otvori KEKS Pay
