Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 193
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
IZAZVALI NIZ OSUĐUJUĆIH REAKCIJA

Sabor se ograđuje od okruglog stola DOMiNO-a i HS-a kojim su relativizirani zločini u Jasenovcu

Komemoracija povodom 70. obljetnice proboja zato?enika iz koncetracijskog logora Jasenovac
Foto: Igor Kralj/PIXSELL
1/5
28.10.2025.
u 15:52

– Dakle, Jasenovac nije bio lječilište, ali nije bio ni mučilište – kazao je Vukić, dodajući da su se djeca, dječaci koji su tamo dolazili, zapravo dolazila školovati jer je u jasenovačkom logoru od 1942. do 1945. postojala škola za razne obrte

Današnji okrugli stol nazvan "Znanstveni pristup istraživanju žrtava Jasenovca", kojeg su u Saboru organizirali DOMiNO i HS, izazvao je niz osuđujućih reakcija i u samom parlamenti i izvan njega. Tako je prije početka okruglog stola polaganjem vijenca kod spomenika Cvijet slobode u Jasenovcu izaslanstvo SDP-a, predvođeno predsjednikom Sinišom Hajdašem Dončićem, odalo počast žrtvama tog ustaškog logora.

– Oni koji danas pokušavaju iskriviti povijesne činjenice o Jasenovcu ne vode raspravu o povijesti. Oni vode kampanju protiv istine – rekao je Hajdaš Dončić u Jasenovcu polažući vijenac u pratnji preživjele logorašice Nevenke Končar te mnogih SDP-ovih zastupnika. Naglasio je da polaganjem vijenca i odavanjem počasti žrtvama ustaškog logora u Jasenovcu izaslanstvo SDP potvrđuje jasan stav da povijesne činjenice nisu stvar interpretacije i da se zločini ne mogu prikazivati "kao nesporazumi povijesti". Inače, SDP je od čelnika Sabora Gordana Jandrokovića bio zatražio zabranu održavanja tog okruglog stola.

– To se u Saboru ne radi. Može bilo gdje, ali ne u Saboru. Mora postojati demarkacijska linija – poručio je Hajdaš Dončić. Jandroković je odbacio bilo kakvu odgovornost Sabora za okrugli stol, uz isticanje da se taj skup ne održava u ime Sabora, već u organizaciji jednog saborskog kluba koji je onda i odgovoran za sve ono što će se tamo dogoditi i izreći. A izreklo se svašta.

– Tada u Hrvatskoj nije bilo logora za djecu u kojima bi djeca bila ubijana već su to bila prihvatilišta u kojima su djeca dobivala najbolju moguću skrb. Svi arhivski izvori pokazuju da su logori Jasenovac, Stara Gradiška i Lepoglava bili internacijski logori koji su imali svrhu izolacije građana nepoćudnih ondašnjim ustaškim vlastima. Dio njih bio je interniran zbog porijekla, poput hrvatskih Židova i Roma, dok su drugi bili kažnjeni zbog raznih protudržavnih dijela. U logorima su zatočenici bili na prinudnom radu. Dakle, to su bili radni logori. Ondje nije bilo masovnih, serijskih ubijanja koja bi dovela do broja žrtava koje bi se brojale u razmjerima od nekoliko desetaka tisuća. Broj žrtava ni približno nije onaj od 700 tisuća, što su tvrdnje iz bivše Jugoslavije, ali ni onih 80-ak tisuća, kako stoji na nevjerodostojnom popisu Spomen područja Jasenovac, a bit će i manji od 30-40 tisuća, kako je napisao Franjo Tuđman u svojoj knjizi. U Jasenovcu je bilo ubijeno sedam tisuća ljudi, kao što je to bilo u Srebrenici. A zašto nije moglo biti velikog broja žrtava? Zato što Jasenovac i Stara Gradiška nisu imali velike prostore za smještaj zatočenika. U svakome je bilo mjesta za 1500-2000 zatočenika. Jasenovac je imao šest stambenih baraka, od kojih je u svaku moglo stati najviše 200 ljudi. Usto, nisu pronađeni ni posmrtni ostaci velikog broja stradalih. U poslijeratnim ekshumacijama i sondiranjima na području Jasnovca pronađeno je oko 750 posmrtnih ostataka – kazao je Igor Vukić, politolog, novinar i autor triju knjiga o Jasenovcu, dodatno tvrdeći da Stara Gradiška, Jasenovac i Lepoglava "nisu imali sredstva za masovne likvidacije i uništavanje leševa, poput plinskih komora ili krematorija" te da je teren oko njih močvaran i nepogodan za pokapanje većeg broja leševa. Prema njegovim riječima zatočenici su iz logora bili i puštani, a u logoru su imali i bolnicu, knjižnicu, glazbeno scenski sastav, sportske aktivnosti...

– Dakle, Jasenovac nije bio lječilište, ali nije bio ni mučilište – kazao je Vukić, dodajući da su se djeca, dječaci koji su tamo dolazili, zapravo dolazila školovati jer je u jasenovačkom logoru od 1942. do 1945. postojala škola za razne obrte. 

– U logoru nije bilo većih skupina djece. Djeca se tamo nisu dulje zadržavala, niti su bila ubijana. Na popisu Spomen područja Jasenovac stoji da je u logorima Jasenovac i Stara Gradiška ubijeno 20 tisuća djece, no takva masovna ubojstva ne potvrđuje nijedan ozbiljan i povjerljiv izvor. To je jedna od najgorih laži – kazao je Vukić potkrepljujući ono što govori i nizom fotografija. 

Izlaganje istraživača Nikole Banića usmjerilo se pak na nevjerodostojnost popisa logoraških žrtava. Navodio je niz primjera imena ljudi koji su bili navedeni kao ubijeni u logorima, da bi se onda kasnije ispostavilo da su živjeli desetljećima nakon završetka rata ili su stradali drugdje.

Publicist Pero Šola govorio je zašto je logor bio osnovan baš u Jasenovcu te je također ustvrdio da "imamo sedam tisuća onih koji su stradali u Jasenovcu i isto toliko u Staroj Gradiški" te da je "u Jasenovcu bilo 20-30 radionica i puno je djece tamo htjelo ići na praksu, kao naučnici, kako bi završili zanat". 

Ključne riječi

Komentara 42

DP
Drug Pajdaš
15:19 28.10.2025.

Sve čestitke organizatorima na zanimljivom okruglom stolu i uvjerljivim izlaganjima prisutnih. Bilo bi lijepo da je u druga strana pokušala argumentirano sudjelovati, umjesto da su pokušali zabraniti skup, vrijeđati, histerizirati i cirkusirati. Prošlo je 80 godina, preživjelih iz tog razdoblja praktično više nema, nema ni onih koji se sjećaju stradalih rođaka, rane više nisu svježe i došlo je vrijeme istinske revizije komunističkih i velikosrpskih mitova i laži. Očekujem nastavak istraživanja.

ME
MediciKM
15:21 28.10.2025.

Istina oslobađa. A istina je samo jedna. Zaklela se zemlja raju da se tajne sve odaju. Tako će i ovo. Kad se samo sjetim maltretiranja u Jugi sa izletima u taj Jasenovac i ispiranja mozgova. Sve će doći na svoje, samo treba vremena i strpljenja.

TR
Trnjan
15:48 28.10.2025.

Napokon istina izlazi

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije

Kupnja

Pretplata