Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Milanović Sunčani Glavak: Ne postoji bečki wiener šnicl

U tom trenutku premijer Zoran Milanović, iako je preostalo još jedno, posljednje pitanje, napušta sabornicu pa Jandroković pita: "Idete li možda k predsjednici Kolindi?"
15. travnja 2015. u 13:59 336 komentara 37678 prikaza
sunčana glavak
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/28

Saborski zastupnici nakon dva tjedna stanke vratili su se u saborske klupe te radni dan započeli aktualnim prijepodnevom u kojem postavljaju pitanja premijeru i ministrima. Već na prvo pitanje premijer nije ponudio odgovor. Naime, Mirela Holy podsjetila je Milanovića da se predstavlja kao političar kojemu je moral u politici izuzetno važan.

– Moral u politici je, naravno, djelovanje u javnom interesu. Je li u javnom interesu sklapanje ugovora o povlaštenom otkupu električne energije po cijeni dvostruko većoj od sadašnje cijene na tržištu i to s tvrtkom koja ima nekoliko međunarodnih presuda za plaćanje mita? Je li u javnom interesu ustupiti besplatno energetske podatke države privatnoj kompaniji koja je dobila posao 2D seizmičkog istraživanja Jadrana bez provedenog javnog natječaja? Je li u javnom interesu sklopiti ugovor prema kojem je maksimalna korist za Hrvatsku od 40 do najviše 50% u odnosu na proizvedene ugljikovodike i prema kojem se Hrvatskoj smanjuje korist ako su veća nalazišta ugljikovodika – zanimalo je Holy, a Milanović je kratko odgovorio da će dobiti pisani odgovor.

'Ostat ćete upamćeni kao najskuplji premijer'

– Mediji nas mjesecima opsjedaju viješću da ste angažirali stručnjaka za vaše uljepšavanje, no mnogi stručnjaci tvrde da od te operacije neće biti ništa i da nekoliko milijuna kuna neće promijeniti sve teške gospodarske pokazatelje ni činjenicu da je devet ministara otišlo iz Vlade. Čitamo da Hrvatska kreće u novi krug zaduživanja, daju se jamstva, javni dug došao je do 300 milijardi kuna. Imate li svoje projekcije rasta javnog duga do kraja 2015. i može li vaš Amerikanac izbrisati činjenicu da ste nas u jednom mandatu zadužili kao svi premijeri tijekom 21 godine? – zanimalo je HDZ-ova Josipa Borića. Milanović mu je odgovorio da na ovo pitanje neće dobiti pisani odgovor.

– Pročitali ste niz pogrešnih podataka i to neću komentirati ni ulaziti u bilo kakvu svađu s vama jer vidim da to želite. SDP puno manje nego druge stranke angažira suradnike novcem koji je zaradio na čist način, koji nije dobio pljačkom građana i javnih poduzeća. Ako nešto stranka želi, neka stranka plati, tako funkcioniramo već 20 godina i to je nešto što vi teško možete shvatiti. Tu smo uvijek bili skromniji od HDZ-a, naš novac je čist, plaćamo račune i vaše poreze, a vaš, to se zapitajte – uzvratio je Milanović, a Borić je odgovorio da nije zadovoljan jer nije dobio odgovor već debatu s njegovim uvodom u konkretno pitanje.

– Na pitanje o javnom dugu niste odgovorili. Ostat ćete upamćeni kao najskuplji premijer – kaže Borić.

Kotromanović: Ministarstvo nije odgovorno za rad Brodarskog instituta

HDZ-ov Željko Reiner ustvrdio je da je iz Brodarskog instituta otišlo dosta stručnjaka, pa ga zanima hoće li Vlada dopustiti da ta institucija propadne kao Imunološki zavod, hoće li mu Vlada pomoći da se registrira kao razvojno-tehnološka institucija?

Ministar obrane Ante Kotromanović kaže da često razgovora s direktorom Instituta, iako nije u izravnoj nadležnosti samo njegova ministarstva. Slaže se da su tamo vrsni stručnjaci, i žele mu pomoći, ali i Institut sam mora poduzeti neke korake unutar kuće da bi ministarstvo moglo pomoći. – Mi imamo volju pomoći i hoćemo pomoći, ali ministarstvo nije odgovorno za njihov rad – objašnjava Kotromanović. Reiner je rekao da se slaže s njegovim ocjenama, ali nije sretan kad mu kaže da to nije njegova odgovornost jer je vlasnik Instituta Vlada RH, dakle može učiniti što god hoće sa svojim vlasništvom.

Zoran Milanović na aktualnomprijepodnevu | Autor : Patrik Macek/PIXSELL Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Don Ivan Grubišić pitao je Branka Grčića namjerava li Vlada produžiti brzu cestu prema Kninu i ostale spojeve Dalmatine?

– To je jedna od najopterećenijih cesta uopće u Hrvatskoj, a posebno u tom dijelu Dalmacije koji jest prioritet Vlade i bit će prioritet – i to je ono što, naravno, određuje balans između prije nominiranih projekata i nekih novih projekata koji dobivaju važnije mjesto u cijeloj prometnoj strategiji. No to ne znači da se prestalo raditi na ovoj cesti. Znači cesta je došla do Križica, kao što ste rekli, gotovo do Dicma, međutim sada se radi studija utjecaja na okoliš i studija opravdanosti nastavka izgradnje te ceste po pojedinim dionicama, pri čemu se naglasak daje na rekonstrukciju, a ne izgradnju brze ceste i to je istina. Ozbiljno se isto tako razmatra pravac Knin – Drniš – Šibenik kao poveznica grada Knina, a onda i unutrašnjosti. Dakle, uz ovo što ste spomenuli, autocesta preko Gračaca i Knina prema moru isto tako je važna trasa koju će u neposrednoj budućnosti trebati otvoriti kao projekt i ubrzati njezinu realizaciju. Dakle, postoji nekoliko alternativnih pravaca povezivanja Knina, a to znači i ostalih mjesta iza Knina dalje u zaleđu s Jadranskom magistralom odnosno obalom – odgovorio je Grčić.

HDZ-ov Zvonko Milas Grčića je pitao čemu služi web-stranica www.strukturnifondovi.hr na kojoj nema objavljenih natječaja, a često se stranica ne može ni otvoriti.

– Stranica funkcionira, nisam primijetio probleme, no ljude koji su se na to žalili upućujem, kad je riječ o natječajima, da idu primarno prema resorima. Sad smo imali natječaj za male poduzetnike, poziv je objavljen na stranicama matičnog ministarstva, a mi na ovu stranicu vučemo sve te pozive još jednom – kaže Grčić te dodaje da Vlada ima znatan broj ljudi koji rade na EU fondovima, oko tisuću. Vlada planira zaposliti još 349 novih ljudi i proces natječaja za primanje tih ljudi je u tijeku.

HSU-ova Silvana Hrelju zanimalo je razmišlja li Vlada o promjeni vremenskog okvira u kojem građani plaćaju skuplju struju jer sada građani, da bi uštedjeli, većinu kućanskih poslova obavljaju u kasnim noćnim satima. Podsjetio je da se o tarifnom modelu razmišlja i u drugim europskim zemljama, a podržava model o kojem razmišlja Italija, a po kojemu bi niža tarifa bila u razdoblju od 19 do 8 ujutro svim radnim danima, a subotom, nedjeljom i blagdanima cijeli dan.

Obvezali smo se formirati poseban energetski paket za ugrožene skupine građana

Branko Grčić

Potpredsjednik Vlade Branko Grčić odgovorio je da se u Vladi razgovara o socijalnim kriterijima u cijeni struje, što je Hrvatska dužna napraviti kao članica EU.

– Obvezali smo se u vremenu koje je ispred nas formirati poseban energetski paket za ugroženije skupine građana, a tu je svakako i znatan broj naših umirovljenika s najmanjim mirovinama, kao i svi oni građani i obitelji koje primaju potpore kroz sustav socijalne skrbi. Na tom projektu radimo, on je, istina, u ovom trenutku u početnoj fazi, ali o tome ozbiljno razmišljamo – kaže Grčić.

SDSS-ov Mile Horvat premijera je pitao o sanaciji i obnovi elektromreže u povratničkim naseljima. – Danas je evidentno da posljednje četiri godine u HEP-u nisu izdvajali sredstva za obnovu mreže i kao razlog uvijek su navodili neisplativost ili financijsku neopravdanost, kao da je ovdje riječ o nekoj tržnoj kategoriji, a ne o zakonskoj obavezi i HEP-a i Vlade i države. Kuće obnovljene prema programu Vlade RH godinama i dalje nemaju struju – prigovorio je Horvat. Milanović mu je odgovorio da je spreman preuzeti odgovornost za spor napredak završetka projekta.

– Stvari su išle nešto sporije. Međutim, 10. travnja ove godine potpisan je ugovor između HEP-a i Državnog ureda za obnovu i za stambeno zbrinjavanje u iznosu malo manjem od šest milijuna kuna za oko 1200 priključaka i na tome se sada radi. Ali neko vrijeme je izgubljeno, to priznajem – kaže premijer.

Veljko Kajtazi ministra znanosti, obrazovanja i sporta Vedrana Mornara pitao je zašto njegovo ministarstvo negativnim mišljenjem zaustavlja izmjenu Romskog pristupnog dokumenta Europskoj povelji o manjinskim jezicima, među kojima je i romski jezik.

– Europskom poveljom o regionalnim manjinskim jezicima propisana je puna primjena samo za teritorijalne jezike, za neteritorijalne jezike još uvijek postoji određena rezerva. Ministarstvo podržava, naravno, uvođenje romskog jezika u obrazovanje, no treba biti svjestan da za skidanje rezerve s primjene neteritorijalnih jezika treba osigurati dugoročno označena proračunska sredstva. Ministarstvo je spremno u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje odmah krenuti u izradu nastavnih planova i programa ako se sredstva osiguraju, ali isto tako treba reći da bi se moralo ustanoviti o kojem je dijalektu romskoga jezika u ovom trenutku riječ – odgovorio je Mornar.

Sabor  | Autor : Patrik Macek/PIXSELL Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Koliko danas ima zaposlenih u državnoj službi

SDP-ov Marin Jurjević tražio je od ministra uprave Arsena Bauka da kaže koliko je danas zaposlenih u državnoj službi u odnosu na početak mandata ove Vlade?

– Je li riječ o povećanju ili o smanjenju broja zaposlenih? U posljednje vrijeme izloženi smo u javnosti stalnim optužbama iz redova oporbe kako se u državnoj službi gomilaju stranački podobnici ili kako bi se to narodski reklo „uhljebi. A isto me tako interesira kakva je bila situacija u mandatu prošle Vlade, u mandatu vladavine HDZ-a, je li se tada broj službenika povećavao ili smanjivao i volio bih znati točne brojke ako imate – zanimalo je Jurjevića. Bauk mu je odgovorio da ih se za uhljebe proziva za vrijeme cijelog mandata.

– 23. prosinca 2011., kada smo prisegnuli u Hrvatskom saboru, bilo je zaposleno 55.312 državnih službenika i namještenika, a 1.siječnja 2015. bilo je zaposleno 52.747 državnih službenika i namještenika. Jednostavnom matematičkom operacijom oduzimanja dolazimo do podatka da je 2565 državnih službenika i namještenika manje nego što ih je bilo krajem 2011.

Najveće smanjenje bilo je u Ministarstvu obrane – 812, u MUP-u – 665, u Ministarstvu financija – 424 te u uredima državne uprave u županijama – 284 – nabraja Bauk te dodaje da će tijekom 2015. biti primljeno nešto državnih službenika na osnovi plana koji je bio povod za reakciju opozicije i ta razlika bit će nešto manja, ali će ostati i dalje oko 2000.

– Među 55.000 zaposlenika nisu ubrojene javne službe – obrazovanje, zdravstvo i ostale javne službe. S tim u vezi također možemo dati pisani odgovor. Sada nam je do podataka nešto lakše doći jer smo i registar uspostavili tako da se on ažurira u realnom vremenu. I u ovom broju od 52.747 državna su tijela, državne upravne organizacije, uredi i stručne službe Vlade RH, ostala državna tijela kao što su Povjerenstvo za sukob interesa, DIP, Ustavni sud RH, Ured predsjednice – odgovara Bauk.

Milanović Đakiću: To je legitimno pitanje na koje ne mogu odgovoriti

HDZ-ov Josip Đakić pitanje je želio postaviti Vesni Pusić, no budući da je ona na putu u Bosni i Hercegovini, odgovor je zatražio od premijera.

– Odlukom o dodjeli financijske podrške organizacijama civilnog društva, među 18 odabranih projekata je i Documenta, na čijem čelu je Zoran Pusić. Dobili su oko 300 tisuća kuna za projekte koji su dobri, no mediji pišu da postoji sukob interesa i da je ministrica Pusić dodijelila sredstva udruzi kojom upravlja njezin brat – kaže Đakić te premijera pita je li to sukob interesa. Premijer odgovara da je to legitimno pitanje na koje ne može odgovoriti.

– Nije napravljeno tajno, a tema za raspravu svakako jest. Inzistirajte na pitanju, ali preliminarno ću svoju suradnicu uzeti pod zaštitu. Ona se izuzela od postupka odlučivanja, ali mora biti spremna, a siguran sam da jest, odgovoriti na sva pitanja – odgovara Milanović, a Đakić kaže da ona potpisuje tu odluku, pa i dalje postoji sumnja u sukob interesa. – Neka kaže da Povjerenstvo to nije smjelo dodijeliti udruzi koju vodi njezin brat – tvrdi Đakić.

Sabor  | Autor : Patrik Macek/PIXSELL Foto: Patrik Macek/PIXSELL

'Neko vrijeme treba da se vide rezultati, HDZ-ovi stručnjaci kažu pet-šest godina, nama to ide malo brže'

Nezavisna Jadranka Kosor premijera je pitala o preporukama Europske komisije i Europskog vijeća za smanjenje deficita, duga... – Čuli smo da se predviđaju dodatne mjere, Grčić i Lalovac rekli su da se očekuju novi rezovi i dodatne uštede od 0,4 posto BDP-a. Grčić kaže da te mjere neće dotaknuti one građane koji ovise o proračunu, pa nam recite više o tim mjerama jer je nelogično da Sabor o njima ne zna ništa – komentirala je Kosor te pitala očekuje li se brzo i rebalans proračuna.

– O tome ćete vi i javnost biti obaviješteni za nekoliko dana, to nisu radikalne mjere, nego određeno usklađivanje koje od prvog dana vodimo u teškim okolnostima naslijeđenog duga. Sve će za nekoliko dana biti javno, ništa veliko ne očekujte, štitili smo status korisnika proračuna i plaće koliko smo mogli da ne bismo utjecali na potrošače i kupovnu moć. Neko vrijeme treba da se vide rezultati, HDZ-ovi stručnjaci kažu pet-šest godina, nama to ide malo brže – odgovara Milanović ustvrdivši da se preporuke ne prihvaćaju bez pogovora već se o njima pregovara i gleda što je najbolje za Hrvatsku.

SDP-ov Vedran Babić pitao je ministra prometa Sinišu Hajdaša Dončića o planovima za modernizaciju ne samo putničkog prijevoza već i željezničke infrastrukture u Hrvatskoj.

– Do kraja godine bit će operativno na prugama 16 novih vlakova, u prosjeku 2 do 3 vlaka mjesečno. Samim time HŽ-Putnički stvara određene pretpostavke da spremno dočeka liberalizaciju tržišta. Naravno da osim ulaganja u putnički promet to treba biti popraćeno i ulaganjima u infrastrukturu. Drugo poduzeće – HŽ-Infrastruktura vjerujem da će se do 2023. obnoviti ili izgraditi, dakle postojat će kompletne nove dionice na mediteranskom koridoru od Rijeke pa do mjesta koje se zove Botovo. Isto tako bit će uložena znatna sredstva u rekonstrukciju postojećih pruga, najvećim dijelom u ovom rubnom prstenu grada Zagreba jer je on jedini pogodan za sufinanciranje i zbog velikog broja putnika, tj. putničkog prometa. Ove godine očekujemo početak radova na dva projekta EU, a to je Dugo Selo – Križevci i Gradec – Žabno, gdje je natječaj završen i izabran izvođač – odgovara Hajdaš Dončić.

Najveći dio deficita ide na kredite. Da nema svih tih dugova koje plaćamo, Hrvatska bi praktički bila u suficitu

Zoran Milanović

Nedžad Hodžić od ministrice graditeljstva Anke Mrak Taritaš tražio je izvješće o tijeku obnove područja koja su lani stradala od poplava.

– 17. svibnja bit će godina dana od katastrofalne poplave. Tog dana ušli smo na područje pet naselja – Strošinci i Posavski Podgajci, Đurići, Rajevo Selo i Račinovci, a u Gunju smo ušli 6. kolovoza prošle godine. Od 2100 objekata koji se nalaze u obnovi, s jučerašnjim danom obnovljeno je 1513 objekata, a ostali se nalaze u fazi obnove. Dakle, svi objekti javne namjene, sve zgrade, škole, zdravstvene ustanove obnovljene su i u funkciji, škole su bile u funkciji i prvog školskog radnog dana. Čak 1513 obiteljskih kuća osposobljeno je da ljudi u njima žive i ljudi se vraćaju. Ovo ostalo bit će gotovo ovisno o vremenskim prilikama – odgovorila je Mrak Taritaš.

SDP-ova Tatjana Šimac Bonačić ministra zdravlja Sinišu Vargu pitala je o rezultatima na smanjenju listi čekanja.

– Zadovoljni smo rezultatima dosadašnjeg rada, pa se zahvaljujem svim liječnicima i medicinskim sestrama. Kroz Program plus 42 tisuće sugrađana došlo je ranije na medicinske postupke, u tu svrhu kontaktirano je više od 300 tisuća građana – odgovara Varga te dodaje da se redovni dnevni rad povećao kako bi se riješio problem predugog čekanja.

HDZ-ov Frano Matušić pitao je premijera kako je moguće da će deficit biti 18 milijardi kuna, iako je on govorio da će biti 12,5 milijardi kuna.

– Nije to točno, deficit je i dalje 12 i nešto milijardi kuna. Riječ je o metodologiji koja se primjenjuje prema svima pa povećava deficit. Da je tako bilo u vrijeme HDZ-ove Vlade, deficit bi bio 30 milijardi kuna. Najveći dio deficita ide na kredite, pa da nema svih mogućih dugova koje plaćamo, Hrvatska bi praktički bila u suficitu – odgovorio je Milanović. Matušić kaže da je činjenica da je deficit 18 milijardi kuna te da nije točno da u njega ulaze rate kredita, pa premijer stalno dezinformira javnost. – Otvorite dijalog o ovome, jer očito sami ne znate pronaći rješenja – dodaje Matušić.

Milanović odgovorio Sunčani Glavak: Neću se svađati s vama

HDZ-ova Sunčana Glavak kazala je da je jedna od mjera koju su Lalovac i Grčić nudili ''Vijeću Europske komisije'' spajanje agencija, zavoda i instituta u kojima je zaposleno 26.000 ljudi.

– Na početku mandata doveli ste nepoznati broj ljudi za koje ste rekli da će nakon isteka mandata s vama i otići. Iskreno se nadam da nećemo morati dugo čekati. Zanima me znate li koliki je broj ljudi u pitanju? Nadam se da ste uspjeli i zbrojiti koliko je potrošeno po službenim karticama, na što čekamo odgovor već dulje od godinu dana po pojedinim ministarstvima. I za kraj, kad smo već kod zbrajanja, molim vas, znate li koliko je uzalud potrošeno novca na clean start, outsourcing, HPB, monetizaciju, da ne nabrajam ostale projekte koje ste predložili a potom od njih odustali – zanimalo je Glavak.

– Na clean start je potrošeno nešto novca na početku, doduše to su novci na razini iznosa koliko se u vrijeme onih vaših prethodnih vlada trošilo na fešte na otvaranje mostova, farbanje tunela. Svaka kuna je, naravno, vrijedna i važna, ali u odnosu na ono što se ranije radilo – zanemarivo je. Agencije smo uglavnom naslijedili, dakle od HDZ-a, i to je činjenica. I ne bih dalje odgovarao na ove provokacije, neću se svađati s vama. Dobit ćete pisani odgovor – odgovorio je premijer te joj prigovorio da ne postoji "Vijeće Europske komisije" o kojem ona govori.

– Uporno, kad želite ostaviti dojam, govorite o tijelima koja ne postoje. I nemojte sad reći da sam nepristojan. Ovo vam govorim na najpristojniji i na najdobronamjerniji način, a natječaji su natječaji. Promatrajte svaki taj natječaj. Stavite svoje špijune i uhode i neka gledaju točno tko je gdje primljen. Kod nas nema tajni, nema ispod stola, nema FIMI Medie i to se teško uklapa u vaš svjetonazor. Dakle, još jednom Vijeće, Europsko vijeće, Europska komisija – nema Vijeća Europske komisije. Ne postoji bečki wiener šnicel, samo bečki šnicl – uzvratio je Milanović, a Glavak mu je odgovorila da je na današnji dan potonuo Titanik.

– Za njega su govorili da je nepotopiv, da je najbolji, da može daleko. A onda je naletio na santu leda i ona ga je zaustavila. Možda su i oni bili malo bahati, možda su i oni željeli nekome docirati kao što to činite vi. Međutim, gospodine predsjedniče Vlade, ja se nadam da postoji široko otvoreno more i da Hrvatska neće dugo čekati da vas zaustavi santa leda već će to učiniti izbori. Time što ćete vi nama docirati kako se nešto zove, nećete ništa postići. Vaš umiveni imidž u javnosti neće biti umiven, jer kad-tad ponovno ćete izgubiti kontrolu. Ne mogu tu ništa PR stručnjaci, ne mogu tu ništa agencije i to se upravo ovog trenutka događa. Kada nemate što reći, onda imate ovaj sjajan osmijeh koji hrvatski građani već pomalo i preziru – naglasila je Glavak.

Sabor  | Autor : Patrik Macek/PIXSELL Foto: Patrik Macek/PIXSELL

"Znate li kako to izgleda u mnogim zapadnim državama? Dužan si i ideš van"

HDSSB-ov Dražen Đurović podsjetio je da je njegova stranka još prije 11 mjeseci uputila prijedlog za raspravu o zakonskom zaustavljanja ovrha, pljenidbi i deložacije hrvatskih građana iz jedine nekretnine koju imaju u vlasništvu, a u kojoj stanuju. Milanović je odgovorio da je Vlada izmjenama Ovršnog zakona predlagala da nakon što su se stekli svi uvjeti za ovrhu, odnosno za deložaciju, osoba ima pravo još godinu dana provesti u toj nekretnini i plaćati nekakvu srednju najamninu.

– Znate li kako to izgleda u mnogim zapadnim državama? Dužan si i ideš van. Mi smo tu toliko socijalni, toliko iskalkulirani, toliko hodamo po jajima da bismo onom broju ljudi koji se nađu u tom problemu, s time što to nisu samo dugovi bankama, to su i dugovi čovjeka čovjeku, obitelji obiteljima, ne samo bankama. S obzirom na to da nisam predsjednik Sabora, nemam ništa protiv da se o toj mjeri raspravi sutra, o vašem prijedlogu, ali ovo su činjenice o kojima vam govorim. Dakle, o tome strahovito skrbimo i nismo populisti, nismo demagozi, nismo galamdžije koji će obećati ljudima da će sudski postupak dakle zakonom biti anuliran. Ja imam jednu nekretninu u kojoj živim i ne znam što bi bilo da nisam u stanju više vraćati ratu kredita. Vjerojatno bih izišao i uzeo jeftiniji stan. Nešto što je manje, ne znam, nešto što manje košta – odgovara Milanović.

SDP-ov Domagoj Hajduković pitao je kako teče situacija s otpisom dugova građanima.

U ovom je trenutku oko 28.900 potvrda izdano za otpis duga, od toga potpuno su otpisani dugovi za 5600 naših građana. u procesu otpisa duga još je 9000 ljudi. Moram reći da, nažalost, gotovo 5000 korisnika socijalnih naknada nije do roka koji smo prvi odredili otišlo u FINA-u. Zbog toga što još otprilike tisuću korisnika socijalnih naknada nije krenulo prema FINA-i i nisu pokrenuli otpis duga, produžili smo rok za njihov otpis duga do 30.5.. Do tada mogu podnositi zahtjev i korisnici iz B kategorije i korisnici iz ove A kategorije, dakle korisnici socijalne pomoći – odgovara Opačić.

Hajdaš Dončić: Država nije izdala nikakvo jamstvo za Zračnu luku Zagreb

HDZ-ov Gordan Jandroković kritizirao je Hajdaša Dončića jer je "vrlo ružno javno napao Zavod za statistiku optuživši ga za šlampavost i nekompetenciju".

– Razlog za taj čin jest vaše uvjerenje da je Zavod krivo obračunao visinu proračunskog deficita uključivši u njega i jamstva Vlade RH za Zračnu luku u Zagrebu. Smatrate li da ste postupili ispravno i jeste li svojim napadom na Zavod za statistiku ozbiljno ugrozili njegovu vjerodostojnost kao jedne od ključnih institucija u našem odnosu prema EU? I zanima me na kraju, s obzirom na ovu polemiku koju ste imali, a da biste obranili svoju vjerodostojnost, jeste li spremni hrvatskoj javnosti dati na uvid cjelokupnu dokumentaciju o uvjetima davanja u koncesiju Zračne luke Zagreb? – zanimalo je Jandrokovića.

Siniša Hajdaš Dončić odgovara da je cijela dokumentacija objavljena u istom trenutku kada je koncesijski ugovor potpisan, to znači u prosincu 2013. godine.

– Još jednom naglašavam, evo tu je i kolega ministar financija, da država nije izdala nikakvo jamstvo za Zračnu luku Zagreb. A mogu li ja komentirati rad birokrata iz Državnog zavoda za statistiku i EUROSTAT-a? Mogu. Zato što su upute o načinu klasifikacije javno-privatnog partnerstva ili koncesije vrlo rastezljive i mogu se tumačiti ovako i onako. Dakle, nije to moj napad na njih kao neku neovisnu instituciju, to je, recimo, onako moj lagani mentalni sukob s birokratima koji su isti u Hrvatskoj i u Europskoj komisiji. Dakle, oni nisu neko naše tijelo koje je presudno za naš odnos s Europskom komisijom, oni su jednostavno, kako da kažem, produžena ruka EUROSTAT-a. Prema mome mišljenju to nije trebalo ući u deficit i to je to – kaže Hajdaš Dončić. Jandroković kaže da smatra da je svojim komentarom ministar ozbiljno ugrozio reputaciju Zavoda, ali i vjerodostojnost Vlade.

U tom trenutku premijer Zoran Milanović, iako je preostalo još jedno, posljednje pitanje, napušta sabornicu pa Jandroković pita: "Idete li možda k predsjednici Kolindi?"

>> 'Milanovićev nedolazak je neprihvatljiv, trebao je doći i reći što Vlada planira učiniti'

>> Moscovici: Imate još posla želite li izbjeći pojačani nadzor. A ostalo je malo vremena

Vrtovi Hrvatske
Mala škola imuniteta:
Koji vitamini i minerali brane naše tijelo?
PBZ
#OSTAJEMDOMA
Plaćaj račune i upravljaj svojim financijama online: savjeti za organizaciju bez odlazaka u poslovnicu banke
  • Avatar mirica19
    mirica19:

    Premjer i dalje ima vremena za gubiti, krasno....vrijeme bi bilo za prijevremene izbore!

  • EliteTeam2015:

    tko je za,,,prijevremene izbore,,,,,,neka lupi...plus

  • poslovni:

    Kad su ono izbori da se riješimo ove sramote od vlade sastavljene od reformiranih komunista i satelita?