Donald Trump zaprijetio je strožim sankcijama protiv Rusije nakon njezina najžešćeg zračnog bombardiranja Ukrajine od početka rata. U nedjeljnim napadima ubijene su četiri osobe, uključujući majku i njezinu bebu, a prvi put je oštećena glavna zgrada ukrajinske vlade u Kijevu. Napad - za koji Ukrajina tvrdi da je u njemu sudjelovalo najmanje 810 dronova i 13 projektila - doveo je do sve većih poziva na snažniju akciju Zapada protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina. U razgovoru s novinarima nakon bombardiranja, američki predsjednik je rekao da "nije zadovoljan cijelom situacijom". Trump je prethodno prijetio oštrijim mjerama protiv Rusije, ali nije poduzeo nikakve mjere kada je Putin ignorirao njegove rokove i prijetnje sankcijama. Na pitanje u nedjelju je li spreman prijeći na "drugu fazu" kažnjavanja Moskve, Trump je odgovorio: "Da, jesam", iako nije dao nikakve detalje. Prijetnja je uslijedila nakon izjava američkog ministra financija Scotta Bessenta, koji je rekao da je Washington spreman eskalirati ekonomski pritisak, ali da mu je potrebna jača europska podrška.
U intervjuu za NBC, Bessent je rekao da će, ako zemlje EU povećaju sankcije i sekundarne tarife zemljama koje kupuju rusku naftu, "rusko gospodarstvo biti u potpunom kolapsu, a to će dovesti predsjednika Putina za pregovarački stol". Dodao je: "Sada smo u utrci između toga koliko dugo ukrajinska vojska može izdržati i koliko dugo rusko gospodarstvo može izdržati." Do sada je najagresivnija mjera Washingtona bila carina od 50%, uvedena prošli mjesec kao odgovor na indijski kontinuirani otkup ruske nafte. Trump je pokrenuo ideju o proširenju takvih sekundarnih sankcija na druge zemlje, ali još nije proveo u djelo. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je danas da nikakve sankcije nikada neće moći prisiliti Rusiju da "promijeni dosljedan stav o kojem je naš predsjednik više puta govorio".
Očekuje se da će europski čelnici početkom ovog tjedna otputovati u Washington kako bi razgovarali o načinima okončanja rata u Ukrajini, rekao je Trump. "Određeni europski čelnici dolaze u našu zemlju pojedinačno u ponedjeljak ili utorak", rekao je Trump, ne precizirajući o kojim se čelnicima radi. Također je nagovijestio da će razgovarati s Putinom u sljedećih nekoliko dana. U intervjuu za ABC News, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je europske zemlje da u potpunosti prestanu kupovati rusku energiju. Rekao je: "Moramo prestati kupovati bilo kakvu vrstu energije od Rusije i, usput rečeno, bilo što, bilo kakve dogovore s Rusijom. Ne možemo imati nikakve dogovore ako ih želimo zaustaviti." Pohvalio je Trumpovu tarifnu strategiju kao "pravu ideju" za smanjenje prihoda Moskve.
Od svoje potpune invazije na Ukrajinu u veljači 2022., Rusija je zaradila oko 985 milijardi dolara od prodaje nafte i plina, prema podacima think tanka Centra za istraživanje energije i čistog zraka. Kina i Indija najveći su kupci, dok je EU značajno smanjila - ali ne i u potpunosti zaustavila - kupnju ruskih energenata. Bruxelles se obvezao postupno ukinuti sav uvoz ruske energije do 2027. No, da nije sve baš tako jednostavno pokazuje vijest Reutersa da je i Ukrajina, posredno, ovoga ljeta kupovala naftu porijeklom iz Rusije. Naime, Reuters je danas objavio da je gubitak ukrajinskih rafinerija nafte ovog ljeta prisilio trgovce da to kompenziraju uvozom, kupujući dizelsko gorivo čak i iz Indije, koja značajan dio svoje sirove nafte uvozi iz Rusije.
Rusija pokušava dobiti rat s Ukrajinom dijelom napadajući ukrajinske rafinerije nafte i skladišta goriva dronovima i raketama. Ukrajina koristi sličnu taktiku u svojoj obrani, a nijedna strana nije bila transparentna o opsegu štete na svom teritoriju. "U lipnju je ukrajinska rafinerija nafte Kremenčug, koja je zadobila desetke pogodaka krstarećih i balističkih raketa, konačno uništena", napisao je na Facebooku Serhij Kujun iz ukrajinske konzultantske tvrtke za gorivo A-95, a prenio ga je Reuters. "Stoga je tržište požurilo kupiti ono što je bilo dostupno. A ono što je bilo dostupno bila je Indija. Mi to ne prevozimo; međunarodni trgovci to prevoze u Tursku i Rumunjsku, a mi kupujemo ono što je već dostupno", rekao je.
Napomenuo je da indijsko gorivo zadovoljava postsovjetske, uključujući ukrajinske, standarde te je rekao da ga je dio čak kupilo ukrajinsko ministarstvo obrane, koje nikada ne komentira kupnju goriva. Nije precizirao količine uvoza, ali je rekao da indijski dizel neočekivano ima tržišni udio od oko 10%. Prije rata s Rusijom 2022., Ukrajina je uvozila dizelsko gorivo uglavnom iz Bjelorusije i Rusije kako bi nadoknadila nedostatak domaće proizvodnje. Od 2022. godine uvozi uglavnom iz europskih zemalja na zapadu. A unatoč rastućim sankcijama, Rusija radi na proširenju svojih tržišta. Na sastanku u Pekingu prošlog tjedna, Moskva je izjavila da će povećati isporuke plina Kini. U međuvremenu, OPEC+, skupina zemalja proizvođača nafte koja uključuje Rusiju, složila se povećati proizvodnju, što bi moglo sniziti globalne cijene nafte i zakomplicirati zapadne napore da smanje financije Moskve.
Nova faza u ratu
Inače, ukrajinska premijerka danas je ocijenila da zadnji napad u Kijevu označava 'novu fazu' u ratu. U objavi na X-u, rekla je da se sastala sa 60 šefova diplomatskih misija kako bi ih informirala o napadu. "Za Ukrajinu, napad u nedjelju označava novu fazu ovog rata", napisala je Julija Sviridenko. "Rusija je udvostručila broj dronova usmjerenih na civile, namjerno napada energetsku infrastrukturu uoči zime, sustavno lovi naša poduzeća, a sada cilja i na same državne institucije." "Ovo nije ponašanje zemlje koja traži mir. To je izravno ismijavanje svakog diplomatskog napora civiliziranog svijeta", zaključila je.
Otvori KEKS Pay
Ovo je vec 20-ti put daje "rusko gospodarstvo kolabiralo" iako i dalje raste BDP brze nego u iti jednoj drzavi na zapadu koje su im uvele tzv. sankcije. BRICS danas predstavljau 35 % svjetskog gospodarstva i zapad vise ne moze nista napraviti tzv. sankcijama nego izolirati sebe.