Naslovnica Vijesti Hrvatska

Primaljac, prostitutak, dadiljko... nove riječi za muškarce

Unatoč rodnoj ravnopravnosti, u propisima i zakonima muški rod funkcionira kao spolno neutralan te pokriva oba roda, muški i ženski
26. rujna 2017. u 17:13 19 komentara 2874 prikaza
Pogledajte galeriju 1/4

Kad je Milka Planinc postala predsjednica savezne vlade bivše države, hrvatski mediji odmah su koristili riječ predsjednica, a srpski su pisali ‘predsjednik Milka Planinc je rekla’, prisjeća se Žanić.

Zašto se još uvijek neka zanimanja poput dadilje i pralje navode samo u ženskom rodu, kao i ona stigmatizirana poput prostitutke? Žene su te koje su kokete, kao da među muškarcima nema onih koji u jednakoj mjeri vole koketirati. S druge strane prisegu za predsjednicu države Kolinda Grabar-Kitarović izgovarala je u muškom rodu. U zakonima i propisima muški rod u hrvatskom jeziku funkcionira kao spolno neutralan pa pokriva i muški i ženski rod, dok ženski rod pokriva samo ženski. No, zašto nije moglo biti i obratno, da ženski rod funkcionira kao spolno neutralan pa da prisega za predsjednika ili predsjednicu glasi u ženskom rodu?

Prisega u muškom rodu

Jezikoslovci se slažu da je predsjednica tekst prisege mogla izgovoriti i u ženskom rodu. Sociolingvist Ivo Žanić ističe da je to što muški rod funkcionira kao spolno neutralan ili generički, odnosno pokriva oba roda, i ne samo u hrvatskom jeziku, posljedica višetisućljetnog razvoja društva. No, na svijetu postoje jezici poput autohtonih južnoameričkih u kojima ženski rod ima tu neutralnu funkciju kao u nas muški. Teorijski, mogao je i ženski rod biti generički, ali, kaže, ne možemo se vratiti milijun godina unazad.

– Ne može se razumjeti razvoj jezika bez razvoja čovječanstva. Oblici ljudske komunikacije mijenjaju se razvojem društva. U neka zanimanja prve su ulazile žene, u neka muškarci pa su ta zanimanja dobivala rod u skladu s time, a u moderno doba žene ulaze praktički u sva zanimanja pa je prirodno prilagođavati nazive zanimanja ženskom rodu kad se u njemu pojave žene. Zanimanja poput dadilje, primalje i pralje povijesno su bila ženska, a ako se njima počnu baviti muškarci, hrvatski jezik ima potencijala za to da budu u muškom rodu. Dadilja može biti dadiljko ili dadiljac. Ako su muškarci odgojitelji u vrtićima, nećemo zvati tetama, što je neformalan naziv na nacionalnoj razini za odgojiteljice, nego “striček” u Zagrebu, a “barba” u Dalmaciji – kaže Žanić. Na pitanje zašto se “prostitutka” koristi samo u ženskom rodu, uzvraća da je to posljedica društvenih odnosa, a ne jezika.

– Kad su muškarci počeli ulaziti u to zanimanje, naziv se riješio atributom muška prostitutka. U našem jeziku postoje i dvorodne imenice kao kukavica i izbjeglica te nema zapreke da prostitutka postane dvorodna imenica i da govorimo on je prostitutka – drži Žanić. Lingvist Marko Alerić slaže se da se riječju prostitutka samo u ženskom rodu žene ponižava i dovodi u drukčiji odnos nego muškarce, koji su isto to.

– Ako baš hoćete imati prostitutku u muškom rodu, onda to može biti prostitutak. Netko će se na to smijati, ali ta riječ odgovara jezičnom sustavu kao što umjesto kurve imate kurviša. U rječnik ulaze riječi koje ljudi upotrebljavaju ako su tvorbeno dobre, a hoće li se neke riječi upotrebljavati rijetko ili često, to je druga priča. Rječnik ne nastaje iz glave nekog čovjeka, nego kompiliranjem postojećih rječnika i praćenjem onoga što se događa u društvu – govori lingvist Alemko Gluhak. Nema razloga, kaže, da se za mušku dadilju ili primalju ne koristi riječ dadiljac, odnosno primaljac. Muškarac koji voli koketirati je koketac. Gluhak ne vidi ništa sporno u tome kad ne govorimo o konkretnoj osobi da, primjerice, imamo natječaj za radno mjesto suca Općinskog suda u Pazinu jer su muški, ženski i srednji rod gramatički pojmovi, a ne nešto što se odnosi na konkretne osobe. U našem jeziku, kaže, muški rod funkcionira kao spolno neutralan, a u nekim drugim jezicima to mogu biti klase. To znači da se, kad se govori općenito, upotrebljava riječ “klase 1” (muški rod), a kad se govori o konkretnoj osobi, upotrebljava se riječ „klase 1” za mušku osobu ili riječ „klase 2“ za žensku osobu. No, kad govorimo o konkretnoj osobi koja je sudac i riječ je o ženi, nećemo je zvati sudac, nego sutkinja – kaže Gluhak dodajući da neke žene znaju same ponižavati svoj spol pa u presudi napišu “sudac”.

– Zbog različitih razloga čak i neke žene smatraju da je, ako su primjerice ravnateljice, to manje vrijedno pa same za sebe kažu da su ravnatelj iako to nije pravilno u hrvatskom jeziku – drži Alerić. To što su pralja ili dadilja u ženskom rodu, odraz je tog što su kroz povijest te poslove radile žene – kaže Alerić.

Nema rudarica

U nekim zanimanjima poput kovača ili rudara nikad se nije dogodilo da se koriste u ženskom rodu, kaže Žanić. Zanimanje kovača izumire i za muškarce, a žene se nikad tim poslom nisu ni bavile, no kad bi, napredak tehnologije omogućio da kovačko zanimanje obavljaju žene i muškarci slabije fizičke snage, za žene bi se govorilo kovačice. Kad je prva žena dosegla čin komodora u hrvatskoj ratnoj mornarici, za nju je prirodno stvorena imenica komodorica. Jezik se razvija sa svojim govornicima koji nisu savršeni pa to ne može biti ni jezik, kaže Žanić.•

 

Prostitutak je muškarac koji su bavi prostitucijom. Zbog rodne ravnopravnosti bilo bi dobro da ta imenica u muškom rodu uđe u uporabu, kao što je u uporabi imenica prostitutka, rezervirana za žene

 

Dadiljko je imenica muškog roda za muškarca koji se možda odluči dadiljati djecu. Kroz povijest se nekako podrazumijevalo da samo žene rade poslove dadilja

 

Barba ili striček Odgojiteljice u vrtiću neformalno na nacionalnoj razini zovemo “tetama”. No, kako u taj posao ulaze i muškarci, u Dalmaciji ih neformalno možemo zvati “barba”, u Zagrebu “striček”

 

Primaljac U Hrvatskoj, a i šire znamo samo za primalje koje pomažu ženama pri porodu i nadziru ga. Je li vrijeme da dobijemo i primaljce?

 

Kovačica Zanimanje kovač koje danas izumire kroz povijest je bilo isključivo muško pa nikad nismo ni dobili kovačicu.

No, riječ za nju imamo

 

Koketac Uobičajeno je žene koje vole koketirati s muškarcima zvati koketama, dok u upotrebu nikad nije ušla riječ koketac za muškarca, kao da među muškarcima namiguša nema

Nove riječi koje možemo koristiti u govoru i pismu

Prostitutak je muškarac koji su bavi prostitucijom. Zbog rodne ravnopravnosti bilo bi dobro da ta imenica u muškom rodu uđe u uporabu, kao što je u uporabi imenica prostitutka, rezervirana za žene

Dadiljko je imenica muškog roda za muškarca koji se možda odluči dadiljati djecu. Kroz povijest se nekako podrazumijevalo da samo žene rade poslove dadilja

Barba ili striček Odgojiteljice u vrtiću neformalno na nacionalnoj razini zovemo “tetama”. No, kako u taj posao ulaze i muškarci, u Dalmaciji ih neformalno možemo zvati “barba”, u Zagrebu “striček”

Primaljac U Hrvatskoj, a i šire znamo samo za primalje koje pomažu ženama pri porodu i nadziru ga. Je li vrijeme da dobijemo i primaljce?

Kovačica Zanimanje kovač koje danas izumire kroz povijest je bilo isključivo muško pa nikad nismo ni dobili kovačicu.

No, riječ za nju imamo

Koketac Uobičajeno je žene koje vole koketirati s muškarcima zvati koketama, dok u upotrebu nikad nije ušla riječ koketac za muškarca, kao da među muškarcima namiguša nema

RBA
INVESTIRANJE JE PRIRODNO
Kako je to živjeti pored Dunje? U svakom slučaju, potaknula me na razmišljanje – koji je moj cilj?

A1 izdvaja za Vas