DHMZ je izdao upozorenje na visoke temperature koje mogu potaknuti iscrpljenost i toplinski udar, te se stoga treba pridržavati savjeta zdravstvenih ustanova, podsjećaju u nedjelju iz Ravnateljstva civilne zaštite, a vozače pozivaju da izbjegavaju putovanja u najtoplijem dijelu dana.
Visoke temperature mogu pogoršati postojeća stanja, poput kardiovaskularnih, respiratornih, bubrežnih ili mentalnih bolesti. Između ostaloga, savjetuje se rashladiti tijelo i piti dovoljno tekućine, jer se znojenjem gubi više tekućine, čime dolazi do dehidracije, piti negaziranu vodu te niskokalorične napitke bez kofeina, alkohola i šećera, izbjegavati boravak na direktnom suncu u razdoblju od 10-17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe, srčani bolesnici i bolesnici s kroničnim bolestima.
Osobe koje rade na otvorenom trebaju se češće odmoriti, skloniti u hlad i unositi tekućinu svakih 30 minuta, nositi laganu i svijetlu odjeću od prirodnih materijala te zaštititi glavu od direktnog sunca. Važno je rashladiti prostor u kojem se živi koristeći hladniji noćni zrak, a danju zatvoriti prozore i spustiti rolete, naročito one koje su okrenute prema suncu.
Trebalo bi isključiti što je više moguće električnih uređaja u domu, izbjegavati izlazak u najtoplijem dijelu dana i naporan fizički rad ili ga obavljati u najhladnije doba dana, što je obično u ranim jutarnjim satima. Djecu i životinje ne smije se ostavljati u parkiranom vozilu. Važno je i redovito koristiti sredstva sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja.
Tijekom velikih vrućina najvažnije je izbjegavati putovanja u najtoplijem dijelu dana te redovito unositi tekućinu kako bi se spriječila dehidracija. Ne krećite na put bez vode, upozorava se u priopćenju Ravnateljstva civilne zaštite. Važno je konstantno unositi tekućinu, a ne tek kad se pojavi osjećaj žeđi. Dehidracija predstavlja ozbiljnu opasnost za zdravlje u danima kada su iznimno visoke temperature, a pojačano znojenje dovodi do gubitka vode koju je potrebno nadomjestiti.
Otvori KEKS Pay
Hrpa gluposti. Imam 62 g. Kad sam imao 15, po ovakvim temperaturama svaki dan sam se vozio s kraja na kraj grada u 11-ici u školu sa parsto ljudi, bez klime. Nismo imali klimu ni doma, ni u školi, ni na faksu, ni u autu, ni u busu, ni u tramvaju, ni na poslu, ni u kinu, ni u samoposluživanju, ni u banci, ni u ambulanti, ni u pošti… I svi smo preživjeli i svima je to bilo normalno. 1987-e, od 10. do 20. srpnja, bio sam u Dubrovniku s curom. 10 dana temperatura je bila 38-39 po danu, 31-32 po noci. More 29-30. Deset dana za redom ! Tada nije u medijima vladao opsesivno-kompulzivni meteodebilizam, kao danas, pa se nitko nije niti bavio kukumavcenjem nad necim sto je apsolutno normalno za lipanj, srpanj i kolovoz vec stoljecima. Da, bilo je vruce, da, nije se dalo spavati… ali - ni govora o nekoj “nenormalnosti”. Razmazili ste se i sad vam je sve problem. Kakvi crni meteoalarmi, kakve “toplinske kupole” i slične kretenarije… Ljeto je. I to je to.