Naslovnica Vijesti Hrvatska

Prodaja duga legalan je biznis, 
no upitno je 
koliko je moralan

Dužnici se žale na metode agencija; od uznemiravanja rodbine, susjeda do prijetnji oduzimanjem imovine, poziva u neprimjereno vrijeme
17. travnja 2018. u 23:12 30 komentara 4284 prikaza
novac
Foto: Dubravka Petric/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/2

Kad u mafijaškom filmu snagator obznani da je novi vlasnik duga nekog nesretnika, jasno je da je na sljedećih nekoliko scena bolje zaškiljiti. Utjerivanje dugova koje su banke, teleoperateri i komunalci prodali agencijama za naplatu provodi se prema njihovim “protokolima”, ali što se tiče ovršenih i blokiranih građana, legalni utjerivači dugova, kojima su samo lani banke prodale 8,4 mlrd. kn teško naplativih potraživanja, jednako su omraženi kao i oni s bejzbol-palicama. Ali da, legalni su.

Zdravko Marić 'problem kompleksan' Z. Marić: 'Radimo na setu mjera za pomoć ovršenima, ali i vjerovnicima'

Dužnici ne poznaju cesiju

Prodaja duga uređena je Zakonom o obveznim odnosima, a kad su posrijedi krediti, Zakonom o kreditnim institucijama i detaljnije Odlukom o kupoprodaji plasmana kreditnih institucija. Pojednostavljeno, agencije od primarnog vjerovnika kupe dug uz diskont, po 20 do 30% vrijednosti, a od dužnika dalje nastavljaju naplaćivati ukupnu tražbinu. Tako naplata potraživanja postaje zaseban biznis koji je sam sebi svrha, izvan konteksta kreditnog odnosa u kojem banka plasira, preuzima rizik i uz kamatu ostvaruje profit ili tvrtka isporučuje svoj proizvod ili uslugu koja bi joj, naravno, trebala biti plaćena.

Što će se promijeniti uvođenjem eura i hoće li sve poskupjeti:

novac
1 / 10
1. Rast će cijene u kafićima, restoranima, rekreaciji...

Nadzor poslovanja nad agencijama za naplatu nije objedinjen u jednom regulatoru – dio koji se odnosi na kreditne institucije pod nadležnošću je HNB-a, ostatak pod Ministarstvom financija koje nam na pitanje o tome kako ga provode i jesu li ikad izrekli neku mjeru – nije odgovorilo. U HNB-u otkrivaju da je većina prigovora potrošača došla zbog nepoznavanja instituta cesije ili što im, zbog neažurnih podataka o adresi, nije dostavljena obavijest o ustupljenom potraživanju. Jer, prema aktualnim zakonima, dužnika je vjerovnik dužan obavijestiti o prodaji njegova duga, ali ne mora za to tražiti suglasnost. Zakon jamči da dužnik nakon prodaje duga ne smije biti doveden u lošiju poziciju.

“Prekomjerno granatiranje”

Puno je više prigovora upućeno na metode koje agencije koriste u naplati, a koje su, prema pričama dužnika, “prekomjerno granatiranje”: spominje se uznemiravanje rodbine, susjeda, pozivi u neprimjereno vrijeme, neradnim danima, višekratno telefonsko uznemiravanje, prijetnje oduzimanjem imovine...

KBC Rebro A obećali su prestati Opet ovrha pacijentu na 940 kn zbog 25 kn participacije s Rebra

Nedavno je dužnik nakon telefonskog uznemiravanja pokrenuo i istragu u Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu zbog nametljiva ponašanja, no zahtjev mu je odbačen. U agencijama za naplatu tvrde da sve rade po pravilima struke.

– Procedure se svode na kontakt s dužnicima svim zakonom dopuštenim sredstvima kao što su telefonski razgovor, pismeni dopis ili slično. Učestalost komunikacije ovisi o predmetu, ali se u svakom slučaju događa uz privolu klijenta s jasnim smjernicama naplate – tvrdi Matija Arapović, predsjednik Hrvatske udruge agencija za naplatu potraživanja. Goran Aleksić, saborski zastupnik Snage, ističe da je agencije potrebno dodatnom regulativom obvezati na sve ono što su obvezne banke.

– Nije dovoljno samo napisati da dužnici ne smiju doći u lošiju poziciju nego prije cesije. Potrebno je propisati da banka mora odmah obavijestiti dužnika tko je novi vjerovnik i koje je točno stanje duga te onemogućiti cesiju prije nego što kompletna mogućnost naplate ne bude samo u rukama cesionara, jer događa se da naplata bude dvostruka pa se naplaćuje i banka, i tvrtka, mada je cesija izvršena pa banka više nema pravo naplate duga – komentira Aleksić. Nedostatne su regulative svjesne i europske institucije pa je EK prošli mjesec predložio direktivu koja detaljnije uređuje sekundarno tržište neprihodujućih kredita, uključujući licenciranje i nadzor nad osobama koje otkupljuju dugovanja, kao i osoba koje se bave samo naplatom prodanih kredita.

Akcija Spasimo blokirane Za banke sam bila prestara pa sam uzela kobni kredit 's bandere' KRIŽEVCI Banke naplaćuju dugove mrtvacima, no ova se malo preračunala Opomena Plinare za dug od 0,01 kune Mogao i u zatvor Plinara mu poslala opomenu pred tužbu, kompjutor izračunao da je dužan – lipu!
Ugostitelji
DRAMATIČNE BROJKE
Anketa: Čak 80,5 posto radnika u ugostiteljstvu smatra da je za njih bolja opcija selidba u inozemstvo

A1 izdvaja za Vas

  • Avatar nemam-pojm@
    nemam-pojm@:

    Zakon, zakon! Fašizam je donio rasne zakone i po njima su milijuni skončali. Hoću reć ako je zakonito nemora značit da je moralno ispravno i treba takav zakon ukinuti.

  • Avatar vkv353
    vkv353:

    Dugovi se moraju vraćati ali kako dug npr.od 100kn nakon određenog vremena može narasti i na 10000kn čekajte kolike se to kamate a na kraju svi dugovi trebali nakon 5godina u zastaru.a ne oni ljudi su doživotni robovi.ovršnim zakonima se ... prikaži još! ide ususret odvjetnicima agencijama javnim bilježnicama da se bogate i kako sa pravne strane može bilo ko blokirati ako to nije donio sud i ako ta blokada nije uručena osobno u ruku,taj zakon je donesen da se narod čisto pljačka.zakon za blokirane nije napravljen da se ljudima pomogne nego da budu robovi sustava

  • koraknaprijed:

    Treba napraviti zakon po kojemu SVI građani Hrvatske moraju dokazati porijeklo svoje imovine,sve ono što se ne može dokazati da je stečeno poštenim i zakonskim putem,ODUZETI i kazniti onoga tko je počinio kriminal.