U najnovijem izvješću analitičari američkog State Departmenta izrazili su sumnju u spremnost ruskog predsjednika Vladimira Putina da pregovara o okončanju rata u Ukrajini, koji nije u skladu s optimističnijim procjenama CIA-e, objavio je The Wall Street Journal, pozivajući se na više sadašnjih i bivših dužnosnika. U analizi, koja je ovog mjeseca predstavljena članovima Kongresa, navodi se kako analitičari ne vide nikakve znakove da je Rusija spremna na kompromis, unatoč naporima američkog predsjednika Donalda Trumpa da posreduje u mirovnim pregovorima.
Analitičari INR-a istaknuli su da Putin nema stvarni poticaj za pregovore i da je njegov fokus na demilitarizaciji i “denacifikaciji” Ukrajine, što potvrđuje povećanje njegovih javnih obraćanja od invazije. State Department je zaključio da Putin vjerojatno neće popustiti u svojim maksimalističkim zahtjevima, što su u posljednjih mjesecima potvrdili i vanjski stručnjaci. Neslaganja između analitičkih službi često su uobičajena, a CIA je u svojim izvještajima ipak isticala moguće prilike za pregovore s Putinom. Prema riječima bivšeg direktora INR-a za Rusiju i Euraziju Johna Williamsa, takva politički uvjetovana očekivanja mogu dovesti do pogrešnih procjena i ugroziti nacionalnu sigurnost SAD-a.
Nakon sastanka u Aljasci pregovori su zaustavljeni, a Trump je u listopadu najavio planove za novi sastanak s Putinom u Budimpešti, koji je sada odgođen zbog sumnji u rusku spremnost za dijalog. "Jednostavno sam osjetio da je vrijeme", izjavio je Trump novinarima, opisavši nove sankcije kao "goleme". Dodao je kako je "dugo čekao" da ih uvede, ali se nada da "neće dugo trajati". "Nadamo se da će se rat riješiti", poručio je. U međuvremenu, Ministarstvo financija SAD-a uvelo je sankcije protiv ruskih naftnih kompanija Lukoil i Rosneft zbog nedostatka ozbiljnog angažmana Moskve u procesu mira. Stručnjaci ocjenjuju da diplomatsko rješenje rata u Ukrajini ostaje vrlo složeno. “Ukrajinci nisu očajni, a Rusi i dalje misle da će izdržati,” komentirao je Andrew Weiss.
Europski diplomati, bivši američki obavještajci i stručnjaci vjeruju da bi kombinacija novih sankcija, ukrajinskih napada dronovima na ruska energetska postrojenja i europskih napora za naoružavanje Kijeva s vremenom mogla promijeniti računicu Kremlja. Ipak, put do mira i dalje je trnovit. Summit na Aljasci u kolovozu, koji je Bijela kuća predstavila kao obećavajući korak, nije donio pomak. Rat se nastavio nesmanjenom žestinom, a Rusija je ustrajala na svojim tvrdolinijaškim zahtjevima koji bi u praksi značili razoružanje Ukrajine, zabranu njezinog ulaska u NATO i blokiranje bilo kakvih zapadnih mirovnih snaga.
Otvori KEKS Pay
Ovdje se radi o principu poštivanja međunarodnog prava što podrazumijeva kako nema nasilne promjene granica. Rusija se mora vratiti na svoje granice, platiti ratnu odštetu, a krivce izvesti pred sud za ratne zločine. Samo tako će se sprijećiti i budući sukobi, u suprotnom samo je pitanje dana kada će se i Amerika i svi oni koji sada stoje na strani Rusije naći na strani onih koji su napadnuti, a ostatak svijeta će samo slijegati ramenima i govoriti, ah da to su sada nova pravila.