Astronomi već više od stoljeća predviđaju sudar između naše galaksije Mliječnog puta i njezine najveće susjede, Andromede, za koji se smatralo da će se dogoditi za otprilike 4,5 milijardi godina. Međutim, nova istraživanja bacaju novo svjetlo na ovaj kozmički događaj, sugerirajući da je vjerojatnost ovog galaktičkog sudara, poznatog kao "Milkomeda", manja nego što se prvotno mislilo. Na prvi pogled, čini se neizbježnim da će se ovaj galaktički par, udaljen oko 2,5 milijuna svjetlosnih godina, sudariti. Mliječni put i Andromeda jure jedna prema drugoj brzinom od približno 100 kilometara u sekundi. No, nova studija uzima u obzir složenije faktore. Tim astronoma je razmatrao utjecaj nekih od najvećih među njima, uključujući Veliki Magellanov oblak (LMC) i galaksiju Trokut (M33), na budućnost naše galaksije u sljedećih 10 milijardi godina.
Uzimajući u obzir gravitacijske interakcije galaksija Lokalne skupine i provodeći 100.000 simulacija koristeći najnovije podatke s teleskopa Hubble i Gaia, tim je došao do iznenađujućeg zaključka. Vjerojatnost sudara između Mliječnog puta i Andromede u sljedećih 10 milijardi godina je samo oko 50%. Štoviše, vjerojatnost da će se sudar dogoditi za 4 do 5 milijardi godina, kako se ranije vjerovalo, iznosi tek oko 2%, prema studiji objavljenoj u časopisu Nature Astronomy. Ako bi došlo do spajanja Mliječnog puta i Andromede, to bi rezultiralo uništenjem obje galaksije, pretvarajući njihove spiralne strukture u jednu izduženu galaksiju. Koautor studije, profesor Carlos Frenk sa Sveučilišta Durham, opisuje takve sudare kao "kozmički vatromet" gdje plin, gurnut u središte ostatka spajanja, hrani središnju crnu rupu, emitirajući ogromne količine zračenja prije nego što nepovratno padne u nju.
"Donedavno smo mislili da je to neizbježna sudbina naše galaksije," rekao je Frenk. "Sada znamo da postoji značajna šansa da izbjegnemo taj dramatični ishod", dodao je. Ipak, autori studije upozoravaju da postoje mnogi nepoznati faktori koji otežavaju precizno predviđanje konačne sudbine naše galaksije. Frenk ističe da Mliječni put ima veće šanse za sudar s LMC-om unutar sljedeće 2 milijarde godina, što bi moglo značajno promijeniti našu galaksiju, piše CNN.
LMC, koji kruži oko Mliječnog puta, i M33, satelit Andromede, igraju ključnu ulogu u ovom kozmičkom plesu. Iako LMC ima samo oko 15% mase Mliječnog puta, njegovo gravitacijsko privlačenje, okomito na Andromedu, dovoljno mijenja kretanje Mliječnog puta da smanjuje vjerojatnost spajanja dviju divovskih galaksija. Slično tome, M33 također utječe na ovu dinamiku. Glavni autor studije, dr. Till Sawala sa Sveučilišta u Helsinkiju, objašnjava: "Dodatna masa Andromedine satelitske galaksije M33 privlači Mliječni put malo više k sebi. Međutim, LMC istovremeno vuče Mliječni put iz orbitalne ravnine, udaljavajući ga od Andromede. Ovo ne znači da će nas LMC spasiti od spajanja, ali ga čini nešto manje vjerojatnim."
Za razliku od ranijih istraživanja koja su se oslanjala na najvjerojatnije vrijednosti za nepoznate podatke, nova studija uzima u obzir 22 različite varijable, uključujući nesigurnosti u trenutnim položajima, kretanjima i masama galaksija Lokalne skupine. "Proveli smo tisuće simulacija kako bismo uzeli u obzir sve observacijske nesigurnosti," kaže Sawala. "S obzirom na brojne varijable, od kojih svaka ima svoje pogreške, akumulira se prilično velika nesigurnost oko ishoda. To nas dovodi do zaključka da je vjerojatnost izravnog sudara samo 50% u sljedećih 10 milijardi godina", dodaje.
U više od polovice simulacija koje predviđaju događaje za 8 do 10 milijardi godina, Mliječni put i Andromeda prvo prolaze blizu jedna drugoj, zatim se vraćaju u krug, a potom gube dovoljno orbitalne energije da se sudare i spoje u jednu galaksiju. Ovi početni bliski susreti između galaktičkih haloa - velikih ovojnica plina - na kraju bi doveli do sudara. Sawala opisuje potencijalno spajanje: "Najvjerojatnije bi uključivalo intenzivno formiranje zvijezda, nakon čega bi uslijedilo razdoblje snažnog zračenja uzrokovanog eksplozijama mladih zvijezda i novoaktiviranom supermasivnom crnom rupom, što bi na kraju potpuno zaustavilo stvaranje novih zvijezda. Nekoliko milijardi godina kasnije, svi tragovi nekadašnjeg Mliječnog puta i Andromede bi nestali, ostavljajući za sobom uglavnom bezličnu eliptičnu galaksiju."
U ostalim simulacijama, galaksije su se mimoišle bez značajnih međusobnih interakcija. Geraint Lewis, profesor astrofizike na Institutu za astronomiju Sveučilišta u Sydneyju, koji je prethodno proučavao potencijalni sudar Andromede i Mliječnog puta, smatra rezultate o gravitacijskom utjecaju M33 i LMC-a intrigantnima. "Iako u budućnosti nećemo moći sa sigurnošću reći je li predviđanje sudara bilo pogrešno, ovo jasno pokazuje da uobičajena priča o neizbježnom sudaru koji će uništiti Mliječni put i Andromedu nije tako izvjesna kako se mislilo," kaže Lewis. "No, čak i ako dođe do bliskog susreta umjesto frontalnog sudara, gravitacijske sile koje će djelovati između galaksija vjerojatno će ih ostaviti u prilično lošem stanju", kazao je.
Scott Lucchini, postdoktorand u Institutu za teoriju i računanje pri Centru za astrofiziku Harvard & Smithsonian, ističe da je najvažniji aspekt nove studije uzimanje u obzir nesigurnosti. "Uzorkovali su iz nesigurnosti u položajima, brzinama i masama galaksija kako bi dobili relativne vjerojatnosti različitih ishoda," objašnjava Lucchini. "Ovo nam pruža cjelovitu sliku mogućih budućih scenarija", dodaje.
Galaksije su izuzetno složeni sustavi. Njihovi oblici mogu se deformirati, interakcije mogu promijeniti njihove orbite, a mogu gubiti masu na razne načine. Ova složenost čini predviđanja izazovnima, napominje Lucchini. Autori studije zaključuju da je sudbina Mliječnog puta "potpuno otvorena". Međutim, Sawala najavljuje da će dodatni podaci s teleskopa Gaia, očekivani ljeti 2026., pružiti preciznije mjerenja koja će pomoći u razjašnjavanju nekih nesigurnosti oko brzine i smjera kretanja Andromede.
Zanimljivo je da istraživači sugeriraju kako bi sudbina Sunca mogla imati veći utjecaj na budućnost Zemlje nego kretanja galaksija. Naše Sunce, staro 4,5 milijardi godina, za otprilike 5 milijardi godina počet će umirati, pretvarajući se u crvenog diva koji će vjerojatno progutati Merkur, Veneru, a možda i Zemlju, prema podacima NASA-e.
"Ukratko, kraj Sunca predstavlja daleko veću prijetnju našem planetu od sudara s Andromedom," objašnjava Sawala. "Iako bi spajanje galaksija označilo kraj Mliječnog puta kakvog poznajemo, to ne bi nužno značilo kraj Sunca ili Zemlje. Naš rad također pokazuje da su ranije studije, koje su navodno precizno predviđale sudbinu Sunčevog sustava nakon spajanja, bile preuranjene. Općenito, sudari između zvijezda ili planeta izuzetno su rijetki tijekom spajanja galaksija. I dok je kraj Sunca neizbježan, naša studija sugerira da kraj galaksije nije tako izvjestan."
Iako tim nije detaljno modelirao spajanje LMC-a i Mliječnog puta, njihovi rezultati ukazuju na "praktičnu sigurnost" da će se to spajanje dogoditi u sljedeće 2 milijarde godina, što je u skladu s ranijim istraživanjima, navodi Sawala. Međutim, učinci ovog spajanja vjerojatno bi bili manje dramatični od potencijalnog spajanja Mliječnog puta i Andromede.
"Spajanje Mliječnog puta i LMC-a neće uništiti našu galaksiju, ali će je značajno promijeniti, posebno utječući na našu središnju supermasivnu crnu rupu i galaktički halo," objašnjava Frenk, koji je također koautor studije iz 2019. o ovom potencijalnom spajanju.
Ova nova saznanja ne samo da mijenjaju naše razumijevanje budućnosti naše galaksije, već i naglašavaju složenost i nepredvidljivost kozmičkih procesa na velikim skalama. Dok astronomi nastavljaju proučavati ove fascinantne fenomene, naša slika svemira postaje sve bogatija i složenija.
Otvori KEKS Pay
od kada je kolizija dviju galaksija kraj svijeta? i to kojeg svijeta? čijeg?