Znanstvenici su uspjeli rekonstruirati kratke filmove na temelju moždane aktivnosti miševa koji su gledali videozapise, u projektu koji bi trebao otkriti kako životinje zapravo doživljavaju svijet oko sebe. Dobiveni isječci su mutni i pikselizirani, no ipak pružaju uvid u način na koji su miševi obrađivali snimke na kojima se pojavljuju ljudi u različitim sportovima – od gimnastike i jahanja do hrvanja, prenosi Guardian. Istraživanje je tek u ranoj fazi, ali znanstvenici se nadaju da će napredak tehnologije omogućiti dublji uvid u percepciju životinja te donijeti nova saznanja o njihovim iskustvima i načinu na koji mozak reagira na okolinu.
"Kod ljudi je prednost to što ih možemo jednostavno pitati što su vidjeli ili o čemu su sanjali", rekao je dr. Joel Bauer iz Sainsbury Wellcome centra pri University College Londonu. "Kod životinja takav pristup, naravno, nemamo." Ključnu ulogu u istraživanju imao je program umjetne inteligencije koji je na nedavnom znanstvenom natjecanju pobijedio u predviđanju promjena električne aktivnosti u vidnom korteksu mišjeg mozga, ovisno o onome što životinja gleda. Vidni korteks prima informacije iz mrežnice i pretvara ih u cjelovitu sliku svijeta.
Kako bi rekonstruirali ono što su miševi gledali, znanstvenici su infracrvenim laserom najprije snimali aktivnost neurona u vidnom korteksu dok su glodavci promatrali kratke filmske isječke. Potom su u AI sustav unosili "prazne" videosnimke i postupno mijenjali sliku sve dok umjetna inteligencija nije predvidjela isti obrazac moždane aktivnosti kakav je zabilježen kod miševa. Rezultati su objavljeni u znanstvenom časopisu eLife. Budući da miševi imaju znatno slabiji vid od ljudi, rekonstruirani videozapisi vjerojatno nikada neće biti jednako jasni kao originali. Ipak, Bauer procjenjuje da bi se s daljnjim razvojem tehnologije kvaliteta snimki mogla povećati i do sedam puta.
Prostor za napredak postoji i u drugim segmentima. Trenutačno rekonstruirani video prikazuje tek mali dio onoga što miševi vide na ekranu, no buduća istraživanja mogla bi obuhvatiti cijelo vidno polje životinje, uključujući informacije koje dolaze iz oba oka. Iako Bauer s entuzijazmom govori o mogućnosti "čitanja" životinjskog mozga, mnogo je oprezniji kada je riječ o sličnim istraživanjima na ljudima. Nekoliko znanstvenih timova već pokušava rekonstruirati slike i percepcije iz snimaka ljudskog mozga, što bi u budućnosti moglo otvoriti i pitanja privatnosti. "Problem bi nastao kada bismo mogli rekonstruirati ne samo ono što netko vidi, nego i ono što zamišlja", upozorio je Bauer. "Ne želimo nužno dijeliti sve što se događa u našim glavama. Privatnost neuralnih podataka bit će sve važnija."
S druge strane, kod životinja bi takva tehnologija mogla pružiti revolucionarne uvide u njihov doživljaj svijeta. Znanstvenici bi možda mogli otkriti što životinje vide u snovima, jesu li podložne optičkim iluzijama poput ljudi ili čak doživljavaju halucinacije, primjerice pod utjecajem halucinogenih gljiva. U dalekoj budućnosti, kaže Bauer, moglo bi biti moguće rekonstruirati cjelovito iskustvo životinje, zajedno s emocijama koje ga prate. To bi moglo dovesti do "vrlo duboke empatije" između ljudi i drugih vrsta. "Možda ćemo jednog dana doista moći razumjeti kako je biti šišmiš", zaključio je Bauer. "To bi bilo prilično fascinantno."
FOTO Naočigled opasne životinje znaju uživati u suncu. Pogledajte prekrasne prizore
Otvori KEKS Pay
