Ukupna potrošnja lijekova u Hrvatskoj u 2024. godini iznosila je 1638,81 definiranih dnevnih doza na 1000 stanovnika na dan (DDD/1000/dan), odnosno 1.761.355.540 eura, što je 6,37% više odnosu na 2023. godinu. Ovaj porast potrošnje malo je veći je u odnosu na prosječni porast potrošnje tijekom posljednjih pet godina, od 2020. do 2024. godine, koji iznosi 5,54%, stoji u HALMED-ovom izvješću o potrošnji lijekova u 2024. godini.
Financijski pokazatelji potrošnje bilježe porast od 13,3% u odnosu na 2023. godinu, što je također malo viša od prosječnog porasta godišnje potrošnje za razdoblje od 2020. do 2024. godine, koji iznosi 12,2% godišnje.
Najviše su se trošili lijekovi koji djeluju na kardiovaskularni sustav, zatim lijekovi s učinkom na probavni sustav i mijenu tvari, lijekovi koji djeluju na živčani sustav te oni koji djeluju na krv i krvotvorne organe. Redoslijed je to koji se uglavnom ponavlja zadnjih desetak godina.
Glavne skupine koje su u 2024. godini imale značajniji porast potrošnje u DDD/1000/dan u odnosu na 2023. godinu su lijekovi za liiečenje zloćudnih bolesti i imunomodulatori s povećanjem od 14,5%, lijekovi s učinkom na probavni sustav i mijenu tvari s povećanjem od 12%, lijekovi koji djeluju na urogenitalni sustav i spolni hormoni s povećanjem od 11% te lijekovi za liječenje sustavnih infekcijas povećanjem od 9%. Smanjenje potrošnje u odnosu na prethodnu godinu nije zabilježeno.
Lijek s najvećom potrošnjom u 2024. godini prema DDD/1000/dan je vitamin D kolekalciferol.Njegova potrošnja kontinuirano raste četiri godine za redom i nakon što se, koristio u prevenciji i terapiji bolesti COVID-19, i nakon pandemije je, zbog svog pozitivnog djelovanja na imunološki sustav, zadržao visoku potrošnju.
Izvanbolnička potrošnja lijekova u 2024. iznosila je 1.592,43 DDD/1000/dan (97,17% ukupne potrošnje), što je povećanje za 6,7% u odnosu na 2023. godinu, a iznosila je ukupno 856.006.310 eura (48,6% ukupne potrošnje), što je povećanje od 9,9% u odnosu na 2023. godinu.
Bolnička potrošnja iznosila je 46,4 DDD/1000/dan (2,83% ukupne potrošnje), ali je financijski to bilo 905.349.962 386 eura odnosno čak 51,4% ukupne potrošnje. Smanjenje postotnog udjela bolničke potrošnje prema ukupnoj potrošnji lijekova 2024. godine u odnosu na 2023. godinu iznosilo je 5,5%, dok je u financijskom smislu potrošnja povećana za 16,6%. Raspodjela izražena u postotcima između izvanbolničke i bolničke potrošnje slična je tijekom razdoblja od 2014. do 2024. godine s tendencijom većeg rasta i udjela bolničke potrošnje prema ukupnoj potrošnji lijekova prema financijskim pokazateljima. Razlike između potrošnje doza i potrošnje u eurima (2,83% i 51,4%) mogu se pripisati činjenici da se izrazito skupi lijekovi dominantno propisuju u bolnicama te da mnogi od njih nemaju dodijeljen DDD, pojašnjava se u izvješću.
Na teret HZZO-a izdano je 1.480,19 DDD/1000/dan (90,3% ukupne potrošnje), što je koštalo ukupno 1.599.048.532 eura (90,8%). Potrošnja koja nije na teret HZZO-a iznosila je 158,62 DDD/1000/dan (9,7% ukupne potrošnje), a to je kođtalo 162.307.008 eura (9,2% ukupne potrošnje). Ovi su omjeri slični tijekom deset godina.
Sveukupnu potrošnju u HALMED-u promatraju i prema načinu izdavanja lijekova, pa je tako na recept izdano 1.534,82 DDD/1000/DAN (93,6% ukupne potrošnje), za ukupno 1.641.440.492 eura (93,2% ukupne potrošnje). Potrošnja bezreceptnih lijekova iznosila je 103,99 DDD/1000/dan (6,4% ukupne potrošnje), odnosno, financijski, ukupno 119.915.048 eura (6,8%). I ovdje je omjer raspodjele potrošnje u razdoblju od 2014. do 2024. godine gotovo isti.
Otvori KEKS Pay
