Mediji u Hrvatskoj tijekom posljednjih nekoliko godina u više su navrata prenosili informacije o trovanju pčela raznim zaštitnim sredstvima koja najčešće koriste ratari. Posljednji slučaj pomora pčela zabilježen je prije nekoliko dana u okolici Vukovara kada je prilikom tretiranja boba nedopuštenim sredstvom otrovano 200-tinjak pčelinjih zajednica. Predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza (HPS) Dražen Kocet kaže kako je svako trovanje pčela tragedija za svakog pčelara, ali i da Hrvatska nema alarmantnih podataka kada je riječ o ukupnom trovanju pčela.
– Možemo reći kako se dosta dobro nosimo s tim problemom i da je veliku važnost u tome imao i sam HPS s nizom svojih aktivnosti. Prije oko šest godina imali smo slučajeve trovanja pčela radi tretiranja uljane repice, potom radi tretiranja komaraca, a sada i boba, što je novost. Svi moramo pronaći neki način da zadovoljni budu i pčelari, jer će im pčele biti sigurne, ali i poljoprivrednici koji moraju koristiti zaštitna sredstva kako bi mogli proizvoditi hranu – rekao je Kocet.
Kao neke od problema koji dovode do trovanja pčela spomenuo je 'meke' granice, što omogućuje da se preko granice unesu i nedopuštena sredstva, kao i to da edukacije koje se provode ne daju rezultate. Prema njegovim riječima, poljoprivrednici zapravo kupuju potvrde o sigurnom korištenju zaštitnih sredstava i iza njih ne stoji nikakvo znanje. Najavio je i skori sastanak s čelnicima Ministarstva poljoprivrede gdje će iznijeti neke od problema pčelara u Hrvatskoj s nadom da će oni uskoro biti i riješeni.
Redoviti profesor na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku Bojan Stipešević kazao je i kako je svako trovanje pčela zapravo samo dio nastale štete te da se to pokazalo svaki put do sada. – Prava se šteta vidi kasnije u proizvodnji hrane. Naime, nakon pomora pčela bilježimo slabije rezultate proizvodnje hrane jer nema oprašivača. Ti prinosi uljarica i voća mogu biti slabiji i do 50 posto, što su pokazala i brojna istraživanja koja smo vodili. Sva su ulaganja u proizvodnju i rad nedovoljna jer nema oprašivača, a pčele su tijekom proteklih godina postale glavni oprašivači – rekao je Stipešević.
Predsjednik Udruge pčelara '91 Ivan Dumendžić podsjetio je kako je u nedavnom trovanju pčela u okolici Vukovara zabilježen pomor 200-tinjak pčelinjih zajednica, od kojih je 100 njegovih. – Glavni su problem needucirani ratari koji koriste nedopuštena zaštitna sredstva. Mi nemamo problema s velikim sustavima, ali imamo s malim OPG-ovima koji često koriste nedopuštena sredstva i u vrijeme kada se ona ne koriste – rekao je Dumendžić.
Najavio je i kako će od Ministarstva poljoprivrede tražiti da se pronađe način da pčelari kod ovakvih slučajeva dobiju odštetu kao i da se ustroji banka pčelinjih zajednica iz koje bi pčelari mogli po povoljnim uvjetima kupiti pčele.
Otvori KEKS Pay
najveći dio oprašivanja se odvija noću, a onda pčele spavaju u svojim farmama. zašto se nikad ne otvori pitanje problema povećanja broja pčela u odnosu na druge kukce? pa više pčela znači i veću konkurenciju za istu hranu sa drugim kukcima. čovjek se umiješao, povećao broj pčela, zbog čega za druge kukce nema dovoljno hrane pa opada njihova brojnost. ako pčele ne mogu preživjeti bez čovjekove pomoći, o čemu govorimo? najveći kupci šećera na veliko su naši pčelari. kila šećera 1 euro, kila meda 8-15 eura. zarada malo žešća. a bez šećera nema meda za prodaju. kakvu vi tu vidite razliku o odnosu na neku drugu farmu?