Dobar lanjski urod konzumnog i industrijskog krumpira potaknuli su Podravku Agri da ove godine i više nego udvostruči proizvodnju te kulture koja čini ogromnu stavku u hrvatskom uvozu povrća. Potpisivanjem ugovora o suradnji s tvrtkom Kanaan iz Donjeg Miholjca, površine za proizvodnju krumpira za preradu, odnosno za proizvodnju čipsa, povećavaju se na 77 hektara, a proizvodnja konzumnog krumpira na 52 hektara. Zbog dobre kvalitete tla i sustava navodnjavanja, cjelokupna proizvodnja bit će locirana na ratarskim površinama Belja u Baranji.
Sinergija potiče i razvoj regije
Željko Erceg, član Uprave Podravke Agri, kaže da je proizvodnja krumpira u Hrvatskoj ispod polovice samodostatnosti, što je utjecalo na odluku o povećanju proizvodnje na površinama Podravke Agri. – Ove godine ćemo više nego dvostruko povećati površine na kojima proizvodimo konzumni krumpir, a posebno krumpir za preradu, jer smo potpisali ugovor s tvrtkom Kanaan, jednim od najvažnijih proizvođača čipsa u regiji. Naša dosadašnja suradnja bila je vrlo uspješna i otvorila nam je put za daljnje širenje proizvodnje te uspješan plasman domaćeg krumpira koji uzgajamo na našim oranicama – ističe Erceg te dodaje kako je posebna prednost ovakve suradnje blizina uzgojnog područja i tvornice za preradu krumpira, a ta sinergija potiče i razvoj cijele regije.
– Krumpir ćemo saditi na lokacijama s novim sustavima za navodnjavanje kako bismo biljkama osigurali dovoljno vode u periodu intenzivnog rasta gomolja. Naši prošlogodišnji prinosi od 55 tona po hektaru prelaze prosječne prinose u zemljama koje su najveći proizvođači krumpira u EU, stoga smo posebno optimistični u pogledu proizvodnje u ovoj godini – rekao je Erceg. Direktor Kanaana Zvonko Popović napominje kako su posvećeni proizvodnji čipsa visoke kvalitete. Partnerstvo s Podravkom Agri izraslo je iz dugogodišnje suradnje kojom su definirali ključne sorte krumpira, te procese i aktivnosti na polju kako bi dobili krumpir željene kvalitete. – Uzgoj krumpira u Baranji posebno nam je interesantan zbog blizine naše tvornice do koje krumpir s polja stiže u roku od trideset minuta – napominje Popović. U ovoj "win-win" priči Podravci Agri je u proizvodnji i plasmanu konzumnog krumpira od iznimnog značaja specijalizirano skladište za povrće u Lipovcu ukupnog kapaciteta 5000 tona u podnom dijelu i 4400 box paleta u paletnom dijelu. U paletnom skladištu u Lipovcu skladišti se cjelokupna proizvodnja konzumnog krumpira koji se kroz trgovačke lance plasira na domaće tržište tijekom cijele godine, naglašavaju iz kompanije.
Koliko je u Hrvatskoj bitno dizanje proizvodnje krumpira – i ne samo tog povrća – nabolje govori podatak kako smo lani u prvih deset mjeseci u Hrvatsku uvezli čak 255,4 tisuće tona povrća u vrijednosti 253,8 milijuna eura, od čega najviše krumpira – i količinski i vrijednosno. Oko 70 tisuća tona u prvih 10 mjeseci 2025., koliko je činio ukupan uvoz u 2024., jednako je ukupnom količinskom uvozu rajčice, luka, češnjaka, poriluka, salate, kupusa, korabe, cvjetače i kelja, a koštao je više od 30 milijuna eura, s obzirom na to da nam proizvodnja u Hrvatskoj iz godine u godinu pada. Izvezli smo pak 12,3 tisuće tona za 4,3 milijuna eura. Samo u zadnjih pet godina površine pod krumpirom su s 9325 ha pale na oko 7000, a proizvodnja sa 174 tisuće tona na oko 110 tisuća u lanjskoj godini, što je pak 24 tisuće tona ili 18% manje nego u 2024. Svojedobno smo ga, primjerice, 2002. proizvodili i 736.000 tona na oko 20 tisuća hektara da bismo danas spali na uvoz iz Egipta, s Cipra, iz Francuske...
Uvoz sve veći, ali i cijena
U nedostatku dobrih agrotehničkih mjera, sve manje dozvoljenih zaštitnih sredstava u proizvodnji i njegovu skladištenju te navodnjavanja koje je zbog posljedica klimatskih promjena neophodno u proizvodnji ove kulture, prosječan prinos po hektaru u nas je svega 18 tona, dok ozbiljni proizvođači proizvedu između 35 i 45 t/ha. Sve to, naravno, znači sve veći uvoz, a kako rastu troškovi proizvodnje i logistike globalno, ne samo lokalno, može se očekivati i skuplji krumpir na policama trgovina. U vrijednosti ukupno otkupljenih i prodanih poljoprivrednih proizvoda u Hrvatskoj u lanjskoj godini, krumpir je lani činio 1,8% udjela, objavio je DZS. Riječ je o 28,3 milijuna eura, u čemu su OPG-i participirali sa 16,8 milijuna eura, a s 11,4 poslovni subjekti.
Kad su u pitanju proizvođačke cijene poljoprivrednih dobara, prema posljednjim dostupnim podacima DZS-a i Eurostata, one su u Hrvatskoj od 2020. do 2024. u prosjeku rasle za 38%, krumpir je poskupio 67% (uključujući sjemenski), pokazala je ovih dana analiza dr. sc. Gorana Buturca iz zagrebačkog Ekonomskog instituta. Od povrtlarskih kultura upravo je konzumni krumpir poskupio najviše – u prosjeku 81,4%. U EU su najveći proizvođači Njemačka, Francuska, Nizozemska i Poljska. Hrvatska je s udjelom od svega 0,3% u ukupnoj proizvodnji krumpira u EU na razini statističke pogreške.
Otvori KEKS Pay
